DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 75     <-- 75 -->        PDF

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
(ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE)
Frane Grospić
Iz broja 2, ožujak – travanj 2013. godine izdvajamo:
Antonio Tomao, Francesco Carbone, Marco Marchetti, Giovanni Santopuoli, Carmine Angelaccio, Mariagrazia Agrimi: Šume, šumsko drveće, vanjski utjecaji – usluge eko sustava
Dobrobit čovječanstva u mnogočemu ovisi o uslugama koje pružaju ekosustavi. Posljednjih desetljeća ljudske su aktivnosti imale vrlo nepovoljne utjecaje na razvoj, na njegovu stabilnost i mogućnost obavljanja svojih funkcija.
Program o okolišu kojega su promovirali UN, posebno s projektom Millennium Ecosystem Assessment (MEA, 2005) donosi strategiju ustanovljenja kulture vrednovanja "višestruke blagodati ekosustava za čovječanstvo". Rast kulture i povećanje osjetljivosti za okoliš, daju sve veće značenje šumskim ekosustavima. Te promjene, inicirane internacionalnim konvencijama utjecale su na zakonske orijentacije pojedinih država, koje priznaju više ili manje izričito socijalni interes za šumsku baštinu, kao glavnog darovatelja "ekosustavnih servisa" (SE).
Glavni servisi ekosustava po MEA 2005 su formiranje tla, fotosinteza i hranidbeni ciklus kao temelj rasta i proizvodnje; izravne koristi (hrana, voda, drvo, vlakna i sl.), regulacija klime, oborina, čišćenje voda, poboljšanje zdravlja; kulturne i edukativne usluge, rekreacija i turizam.
Šume su definirane kao najvažniji izvor servisa ekosustava na osnovi analize 90 indikatora u 233 zemlje, a posebice je naglašena uloga šume u obuzdavanju efekta staklenika i sprječavanju gubitka biološke raznolikosti. Šume imaju važnu ulogu za ravnotežu svjetskog ekološko – okolišnog sustava. Šume pokrivaju 30 % svjetske kopnene površine, sadrže 90 % biomase i 70 % primarne produkcije, imaju važan pozitivan učinak na sprječavanje globalnog zagrijavanja uskladištenjem ugljičnog dioksida, te reguliraju biogeno kemijske cikluse ugljika, dušika i vode.
Priznanje multifunkcionalnog obilježja šumskih ekosustava proizlazi iz spojene proizvodnje drvnih i nedrvnih obnovljivih dobara i obavljanje ostalih funkcija globalnog interesa. Apsurdno je šumske eko sustave povezivati isključivo "ekonomijom drveta", a zanemariti njihovu važniju ulogu, koja treba imati svoju tržišnu vrijednost – izravnu ili neizravnu (Payments for Ecosystem Services – PES). To otvara potencijalne mogućnosti stvaranja dodatnih prihoda za šumovlasnika. Povezivanje pojma gospodarenja šumom s mogućnošću plaćanja za usluge ekosustava (PES) potreban je za usvajanje buduće strategije razvoja sektora.
Strategija gospodarenja šumom nalazi svoju teorijsku osnovu u ključnom konceptu održivog razvoja formuliranog rezolucijom u Helsinkiju 2011 godine. Taj koncept, zahvaljujući multidisciplinarnom pristupu glavno je jamstvo očuvanja šumskih sustava za dobrobit čovječanstva, te čini temelj Nacionalnog programa za sektor (talijanskog) šumarstva, kojega je donijelo Ministarstvo okoliša i očuvanja teritorija.
U cilju održanja biološke funkcionalnosti ekosustava i istovremeno produkcije dobara i usluga prioriteti šumarske politike trebaju se zasnivati na:
primjeni gospodarenja koje je prilagođeno stanju konkretne šume, izbjegavajući zahvate koji štete dinamici razvoja šumskog ekosustava,
kontinuiranom monitoringu radi analiziranja učinka gospodarskih zahvata,
planiranju gospodarenja ekosustavima na lokalnoj razini, s posebnom brigom za zaštićena područja i očuvanje i razvoj biološke raznolikosti,
povezivanju privatnog interesa s javnim u cilju poboljšanja ekonomsko-financijskog stanja,
uvođenju zainteresiranih investitora s adekvatnim modelima ulaganja,
uvođenju inovativnih mjera u skladu s održivim gospodarenjem šumama,
razvijanju sustava vrednovanja dobara i usluga za postizanje konkretne vrijednosti i
olakšanju uvođenja uredbi kojima se omogućuje izravno ili neizravno uprihodovanje dobara i usluga.
Gospodarenje šumama počinje zaštitom pojedinih vrsta ili biotopa, zatim ekosustava i njihovog funkcioniranja uključujući i evolutivne procese u interakciji s ljudskom aktivnošću. Na nacionalnoj i internacionalnoj razini ti procesi odvijaju se polagano, zbog potencionalnih sukoba između očuvanja stanja ekosustava i nastajanja povećanja produktivnosti.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Metode za procjenu vrijednosti dobara i usluga koje proizlaze iz ekosustava, još uvijek se uglavnom zasnivaju na izravnoj koristi od proizvoda koji se ostvaruju i planiraju na tržištu. Ustanovljenje vrijednosti ineizravnih koristi je mnogo kompleksnije, što se također odnosi i na vrijednosti neupotrebljivih dobara. U oba slučaja metodologije procjene inicirane su i razvijaju se posebice u odnosu na pojedinačne slučajeve za štete okoliša, a i to često ovisi o raspoloživosti subjekata za prihvaćanje i plaćanje.
Razvojem talijanske šumske ekonomije, koja je povijesno orjentirana samo na prodaju drvnih proizvoda, od ´90 ih godina počinje se razmatrati ekonomsko – financijsko valoriziranje nedrvnih šumskih proizvoda (tartufi, ostale gljive, turistička rekreativna aktivnost, lov i drugo) uvođenjem posebnih tržišnih instrumenata (dozvole za skupljanje, ulaznice i sl.). U nekim predjelima to je postao značajan prihod lokalnih šumovlasnika. Tu svakako spada i odšteta šumovlasnicima za očuvanje starih stabala u zaštićenim zonama, zatim nadoknada štete od zaštićene divljači i kompenzacija za vodozaštitu. Posebno mjesto zauzima tržište kvotama za uskladištenje ugljika, vezano za podizanje novih plantaža i melioraciju postoječih šuma po smjernicama Protokola iz Kyota. Italija raspolaže sa 10,5 miliona ha šumskih površina (36 % teritorija)s oko 12 milijardi stabala (200 stabala i gotovo 1500 m2 šumske površine po stanovniku) sa 1,2 milijardi kubnih metara drvne mase. To je prirodni rezervoar koji može uskladištiti oko 435 miliona tona ugljika, s tendencijom povećanja od 7 milijuna tona godišnje.
Vlasnici šuma mogu sada nastupati na slobodnom tržištu sa kvotama za uskladištenje ugljika, ali moraju posjedovati certifikate o uskladištenom ugljiku na svojim šumskim površinama. Na taj način se izbjegava rizik dupliciranja kvote. U postupku je definiranje "Šumskog kodeksa o ugljiku" i sporazuma o borbi protiv učinka stakleničkih plinova (No Effetto Serra Forest) kojega je inicirala Italija preko filijala British America Tobacco. Ovakvih inicijativa se očekuje sve više.
Domenico Ciaccia, Fabio Boncinelli, Edoardo Pizzoli: Novi makroekonomski pregled šumskih računa u Italiji
Revizija makroekonomske statistike šumskih računa na europskoj razini s prijelazom od Eurostat 2000 na nove okolišne ambijetalne i ekonomske račune Eurostat 2002, uvodi se nova klasifikacija ekonomske aktivnosti nazvana ATECO 2007. To donosi bitne promjene u ekonomskom prezentiranju računovodstva šumskog sektora Italije.
Te promjene obuhvaćaju uvođenje novih računa u sustav šumskog računovodstva sa promjenjivim veličinama količina i vrijednosti, te premiještanje nekih ekonomskih vrijednosti sa poljoprivrednih računa na šumarska. Glavna obilježja tih promjena odnose se na:
uvođenje u šumske račune procjenu "standing timber", a to je vrijednost neto prirasta u šumi;
procjenu vrijednosti aktivnosti pošumljavanja i obnove šuma;
pregled produktivnosti šume, i na kraju
popis poljoprivrednih računa koji se prenose na šu­mar­stvo, a to su nedrvni proizvodi šume koji se posebno ne uzgajaju.
Metodologija i procjena "standing timber" zasniva se na publikaciji EUROSTAT-a Pocketbooks Forestry Statistics (2009) u kojemu se nalaze sve glavne informacije o fizič­kim i ekonomskim veličinama šumskog sektora zemalja EU. Podaci za Italiju u publikaciji su procijenjeni na osnovi Nacionalne inventarizacije šuma i zalihe ugljena koja je obavljena pod organizacijom Ministarstva poljoprivrede i držav­nih šuma, a odnosi se i na površine koje su potencijalno namijenjene šumskoj proizvodnji. To su površine koje nisu ekonomski isplative za drugu proizvodnju i na kojima nema nikakvih zabrana i ograničenja.
Procjena "standing timber"je od posebne važnosti, jer se u praksi procjenjuje u odnosu na buduće prihode. Vrijednost "standing timber" određuje se računski umnoškom sadaš­njeg volumena šume s plaćenom cijenom šumovlasniku za sječu i izradu (stumpage price – SP). Za precizan izračun potrebno je uzeti u obzir i druge čimbenike (vrste drveća, nadmorska visina, starost i sl.).
Analizom računa produkcije dolazi se do podataka da se (uvođenjem godišnjih prirasta) ukupni output šuma po­većava za 296 % u odnosu na stari sustav i iznosi 1980 milijuna € (500 milijuna € više). Od toga output-a 75 % odnosi se na "standing timber". Tako velika vrijednost "standing timber-a" u Italiji je uglavnom zbog omjera iskorištavanja šuma i njenog prirasta. U Italiji se iskorištava samo 26 % prirasta (samo Island i Cipar koriste manje) i to je u odnosu na ostale europske zemlje znatno manje, jer je prosjek za EU 65 % od prirasta. No, treba znati da je prirast po ha u Italiji svega 4,3 m3, a prosjek EU je 6 m3/ha.
Niski odnos između sječe i prirasta proizlazi iz loše isplativosti šumske aktivnosti zbog male vrijednosti proizvoda niže kvalitete. Zapravo oko 66 % šumske proizvodnje Italije odnosi se na drvo za energetsku uporabu. Loša struktura šumskih proizvoda ne proizlazi samo zbog slabosti šumskog sektora, već i zbog uvjeta okoliša.
Ekonomski uvjeti imaju također velik utjecaj, jer konkurencija ostalih proizvođača i ponuda iz zemalja EU koče potencijal sektora. Po podacima EUROSTAT-a 2009. dodana vrijednost po ha talijanskog šumarstva iznosi 40,9 € u usporedbi sa 168,7 € u Francuskoj, 158,3 € u Njemačkoj i 115 € u Velikoj Britaniji.
Tamo gdje nije moguće mijenjati omjer sječa – prirast, mogućnost ekonomskog korištenja šumskih resursa treba

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ostvariti izvan aktivnosti sječe. Tržište nudi druge izvore prihoda, kao na primjer uporabu u rekreativne svrhe. Potrebno je naglasiti da ekonomski računi ne razmatraju ogromne vrijednosti funkcija izvan šumskog tržišta, kao hidrološka, obrana biološke raznolikosti i funkcija uskladištenja ugljika. Te aktivnosti treba također pažljivo planirati, poticati i voditi da ne prevlada napuštanje kao "metoda gospodarenja"
Primjenjujući sve promjene koje donosi ATECO 2007 makroekonomska struktura i dodana vrijednost šumarstva povećava se za 1,4 milijarde €. Na taj način poljoprivreda, šumarstvo i ribolov dosežu vrijednosti od 29750 milijuna € (ISTAT, 2010). To povećanje od 1,4 milijarde € je zapravo rezultat uključivanja "standing timber", dok je promjena ostalih konta praktički zanemariva. Šumarstvo u odnosu na poljoprivredu povećava relativnu ulogu mnogo snažnije prelazeći i dodanu vrijednost od 1,4 % na 6 % (ISTAT, 2009). Na nacionalnoj razini šumarstvo sudjeluje u dodanoj vrijednosti sa 0,13 % internog bruto produkta.
SEKCIJA ŠUMARA GORANA UMIROVLJENIKA NA SUSRETU U VRBOVSKOM
Alojzije Frković
Od devet goranskih općina, Općina Vrbovsko (280 km2) zauzima krajnji istočni dio Gorskog kotara. Zahvaljujući bogatoj povijesti, sakralnim i kulturnim spomenicima te prirodnim ljepotama, ovaj dio "hrvatske Švice" smješten na pola puta između hrvatske metropole Zagreba i Kvarnera, sve više prerasta u omiljeno svratište turista i ljubitelja prirode. Od šezdesetak naselja s ukupno 6.100 stanovnika, posebno se ističe Vrbovsko, općinsko središte, koje se prvi put spominje davne 1481.g., da bi tristo godina kasnije, 1785. poveljom kralja Josipa II. bilo proglašeno slobodnim "kraljevskim trgovištem". Po svom povijesnom značenju nimalo ne zaostaju Severin na Kupi, lociran na staroj "Lujzijani" ponad "gorske ljepotice" Kupe, sa starim Zrinsko-frankopanskim dvorcem iz 15. st. te Lukovdol s već tradicionalnim "Goranovim proljećem" u čast pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Tu je i Kamačnik, s pravom proglašen zaštićenim prirodnim krajolikom, koji uz dobru nam rijeku Dobru predstavlja pravu blagodat gradskom življu željnom svježeg zraka i mira. Svemu rečenom valja dodati značenje šumskih bogatstava koje kriju bukovo-jelove šume Litorića, Gluhih draga, Miletke, Cetine i drugih gorskih predjela koja su od prvih gospodara krčkih knezova Frankopana, kasnije Zrinskih, pa sve do naših dana sačuvala svoju iskonsku ljepotu i privlačnost. Ovo su fragmenti iz "otvorenog pisma" poslovnog tajnika Željka Gjukića, dipl.ing.šum. čije je pismo, uz prigodne poklone, bilo uručeno svakom sudioniku trećeg po redu godišnjeg susreta članova Sekcije umirovljenika Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Delnice i njihovim gostima, održanom u Šumariji Vrbovsko Uprave šuma Podružnice Delnice 7. lipnja 2013.
Prva šumarija u Gorskom kotaru osnovana na Čabarskoj polici 1855.g.
Uz pozdravne riječi voditelja Sekcije Josipa Crnkovića, dipl. ing. šum., upućene domaćinima, gostima i članovima uz hvalu na odazivu, minutom šutnje odana je počast preminulim članovima Sekcije. Zbog poslovne spriječenosti