DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Čulni organi su u tijesnoj vezi sa živčanim sustavom. Svi su čulni organi prema odgovarajućem nadražaju podijeljeni na mehanička čula (čulo dodira, sluha, čulo za težinu, kretanje i položaj), kemijska čula (čulo mirisa i okusa), čulo za toplinu i vlažnost, čulo za svjetlost. Čulo dodira ponajprije služi za orijentiranje u prostoru, a čulo okusa za pronalaženje i odabiranje hrane. Ovo je čulo kod kukaca vrlo dobro razvijeno, bolje nego kod viših organizama. Čulo mirisa omogućava kukcima pronalaženje hrane, jedinki suprotnog spola, jedinki istog društva itd. Kukci mogu lakše registrirati miris od drugih životinja. To ima izuzetno veliki značenje u zaštiti bilja. Organe čula sluha izgrađuju specifične dlake, što je detaljno opisano. Kod kukaca se susreću tri tipa slušnih organa: hidrotonalni, džonstonov i timpanalni. Organi čula vida su oči, i to jednostavne i složene. Jednostavne oči mogu biti bočne ili larvalne jer postoje samo kod ličinki i čeone koje služe za poboljšanje vida i za određivanje razmaka. Složene oči sastavljene su od manjeg ili većeg broja očica koje primaju nadražaj svjetlosti iz projekcije svog vidnog polja. Reagiranje kukaca na nadražaj svjetlosti i boje ima veliko praktično značenje (oprašivanje cvjetova, suzbijanje kukaca).
8. Spolni ili genitalni organi: Spolovi kod kukaca su razdvojeni, tj. postoje ženske i muške jedinke jedne vrste. U knjizi su posebno opisani ženski, a posebno muški spolni organi i to građa i funkcioniranje.
3. Razmnožavanje insekata
U prvom dijelu ovoga kratkog (8 stranica) poglavlja, upućuje se na normalno spolno razmnožavanje ili gamogenezu. Što se tiče partenogeneze daje se tumačenje kakva je redovna isključiva, alternativna, mješovita i slučajna partenogeneza. Razmnožavanje je povezano s tri faze. U prvoj fazi je spolna aktivnost koja završava kopuliranjem. U drugoj fazi je polaganje jaja, treća se odnosi samo na određene kukce, a to je njegovanje potomstva. Nadalje je objašnjeno što je dopunska ili regenerativna ishrana, mjesta i vremensko trajanje kopulacije, te pojmovi monogamnih, poligamnih i poliandrijskih vrsta. Zadnji dio ovog poglavlja posvećen je jajima. U tekstu se objašnjava građa, oblik, boja i veličina jaja, te broj jaja koje položi jedna ženka. Poseban naglasak dan je polaganju jaja bilo samo pojeginačno ili u skupinama, odnosno jajnim leglima. Značajno je da kukci polažu jaja u blizini izvora hrane za novo potomstvo i na mjestima njihove zaštite. Opisana su i odstupanja od normalnog razvoja kukaca.
4. Razviće i preobražaj insekata
Četvrto je poglavlje napisano na 19 stranica, a podijeljeno je na 6 podpoglavlja.
1. Embrionalni razviće (razvoj): U tijeku razvoja kukci prolaze embrionalnu i postembrionalnu fazu. Embrionalni razvoj se događa u jajetu i prolazi kroz nekoliko faza, a završava piljenjem ličinki, što su autori jasno opisali isto kao njegovo trajanje i način izlaska ličinki iz jaja.
2. Postembrionalno razviće (razvoj): U daljnjem tekstu opisana je metamorfoza kukaca. Istaknuto je da kod Pte­rygota postoje kukci s nepotpunim i potpunim preobražajem, navedene su faze preobražaja i pripadajuće skupine kukaca. Poseban dio teksta posvećen je ličinkama. Ističe se da je ličinka kod mnogih kukaca jedini stadij razvoja kada se hrane, pa otuda imaju izuzetno veleko ekonomsko i privredno značenje. Objašnjen je način presvlačenje ličinki, te opisane primarne, sekundarne i tercijarne ličinke uz navode pripadajućih kukaca. Što se tiče tercijarnih ličinki još su navedene ličinke s grudima i trbušnim nogama (gusjenice, pagusjenice), ličinke s grudnim nogama i ličinke bez nogu, također s pripadajućim grupama kukaca. Na isti način pozornost je posvećena opisu lutke (čahure, kokona). U ovom stadiju razvoja obavljaju se vrlo burni procesi u kojima dolazi do preobražaja ličinke u odraslog kukca (imago, adult). Opisano je kako teku procesi preobrazbe, tipovi lutki, eklozija i procesi neposredno nakon eklozije.
3. Postmetabolno razviće (razvoj): Nakon eklozije jedinke velikog broja kukaca (navedeni su u tekstu) nisu spolno zrele, pa se do stjecanja spolne zrelosti hrane dopunski. To je faza postmetabolnog razvoja. Tada ti kukci mogu izazvati veliku štetu i u većini slučajeva to je jedino vrijeme za poduzimanje zaštitnih mjera.
4. Generacija: Razlikuju se kukci s jednom ili više generacija godišnje i oni s višegodišnjom generacijom. Istaknuto je da poznavanje broja generacija ima vrlo veliko praktično značenje sa stajališta štetnosti i zaštite biljaka.
5. Morfizmi: U ovom vrlo kratkom podpoglavlju objašnjeni su pojmovi spolnog i sezonskog dimorfizma, te alternativni i socijalni polimorfizmi.
6. Prekid razvića (razvoja) insekata: U ovom podpoglavlju daju se objašnjenja o prekidima razvoja kukaca kao što je prezimljavanje (hibernacija), ljetno mirovanje (estivacija) i dijapauza koja se dijeli na nekoliko tipova.
5. Ekologija insekata
Ovo je poglavlje obima 17 stranica, a podijeljeno je u 4 podpoglavlja. Poznavanje ekologije kukaca je od izuzetnog značenja, jer omogućava pravilan pristup i siguran uspjeh u suzbijanju štetnih kukaca, ali i očuvanju prirodne ravnoteže.
1. Djelovanje ekoloških čimbenika: U ovom podpoglavlju autori upućuju na ovisnost kukaca o abiotičkim (temperatura, voda, svjetlo, vjetar, zemljište) i biotičkim (hrana, drugi organizmi, čovjek) čimbenicima. Objašnjenja su koncizna i vrlo jasna.