DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 72     <-- 72 -->        PDF

položaja glave, pripadajuće grupe kukaca i značenje položaja glave za život i način ishrane kukaca.
2. Grudi (thorax). Obzirom da grudi na sebi nose noge i krila, nazivaju se lokomotorni dijelovi tijela kukca. Posebno su opisane noge, a posebno krila kukaca. Noge (pedes): Na početku su navedeni dijelovi nogu (kuk, butni valjak, but, koljenica i stopalo). Opisana je njihova građa i funkcioniranje. Ukazano je na funkcionalno diferenciranje pojedinog para nogu i način kretanja kukaca. Nadalje se opisuju tipovi nogu (za hodanje, skakanje, kopanje, plivanje, hvatanje, sakupljanje i prihvaćanje). Za svaki tip nogu navedeni su pripadajući redovi ili vrste kukaca i način funkcioniranja. Pojašnjenju pomažu crteži i fotografije. Krila (alae): U ovom dijelu uz kratke uvodne značajke opisane su nervatura i građa krila kukaca te njihov let. Kroz cjevčice koje se označavaju kao nervatura krila, prolaze kroz dišne cijevi i nervi. Navedeni su osnovni uzdužni nervi (6 tipova), njihov položaj u krilu, grananje i druge značajke. Prema građi krila mogu se svrstati u dvije skupine; krila iste konzistencije i krila različite konzistencije. Za prvu grupu navedena su tri, a za drugu sedam tipova krila. Za sve tipove navedene su pripadajuće grupe kukaca i slikovni prikazi. Ukazano je i na primarnu i sekundarnu beskrilnost pojedinih kukaca.
3. Zadak (abdomen): Daju se osnovni podaci o zatku kao najrazvijenijem dijelu kukca, u kojemu je smješten najveći dio crijevnog kanala s organima za ekstrakciju i spolni organi. Opisani su dodaci (cerci, styli, leglica i prihvataljke) i tipovi zatka (sjedeći, viseći, drškast) te njihove značajke i navedene pripadajuće grupe kukaca.
4. Koža (integument): Istaknuto je da koža ima više funkcija i da predstavlja skelet kukca. U koži su smješteni čulni organi, žlijezde, razni izraštaji i pigmenti. Jasno je opisana kutikula i unutrašnja dva sloja kože, te dlake i ljuskice kao izrasline na koži. Istaknuto je da poznavanje građe kože ima veliko praktično značenje s gledišta suzbijanja kukaca. Ovo podpoglavlje završava opisom boje kukaca. Razlikuje se pigmentna (potječe od raznih kemijskih spojeva) i strukturna (nastaje prelamanjem svjetla kroz kutikulu) boja. Istaknuto je da boja ponajprije ima zaštitnu funkciju, o čemo se daje nekoliko objašnjenja.
2. Anatomija i fiziologija insekata
Ovo poglavlje obuhvaća 27 stranica, a podijeljeno je na 8 podpoglavlja koje redom prikazujemo.
1. Žlijezde (organi za izlučivanje): Najveći broj žlijezda smješten je u koži kukca. Ukoliko se sekreti žlijezda izlučuju na površinu tijela nazivaju se ekskretorne, a one koje izlučuju u unutrašnjost nazivaju se endokrilne žlijezde. U tekstu su od ekskretornih žlijezda opisane voštane, otrovne, aromatične, smrdljive, pljuvačne i sluzne žlijezde, a za svaku su navedena glavna objašnjenja. Na isti način opisano je šest vrsta endokrilnih žlijezda.
2. Mišići: Mišići imaju funkciju aktivnih pokreta pojedinih organa i cijeloga tijela kukca. U kukaca postoji više tisuća mišića. Više ima poprečno prugastih nego glatkih mišića. Mišići kukca vrlo su snažni, a kontrakcije su brze, što je jasno opisano.
3. Organi za probavu (digestivni sustav): Probavni trakt je crijevo koje se proteže od šupljine usta do analnog otvora. Crijevo je razdijeljeno na prednje, srednje i zadnje. Prednje služi za prikupljanje, mehaničko usitnjavanje i omekšavanje hrane. U srednjem se odigrava najveći dio procesa probavljanja i resorbiranja hrane. U zadnjem crijevu u najvećoj mjeri resorbira se probavljena hrana, a iz neprobavljenih dijelova oduzima se voda uz istovremeno formiranje fekalnih zrna.
4. Organi za disanje (respiratorni sustav): Pod pojmom disanja podrazumijeva se razmjena plinova između tijela i vanjske sredine. U većine kukaca organi za disanje su trahealnog tipa, što su autori detaljno opisali. Disanjem se oslobađa energija neophodna za kretanje i sve druge manifestacije kukaca. Kod kukaca je izraženo aktivno i pasivno (za vrijeme mirovane) disanje. Centar za disanje nalazi se u ganglijama prednjih grudi. Značajno je da je za životne aktivnosti kukaca potrebna znatno veća količina kisika nego kod viših organizama.
5. Krvni (cirkulatorni) sustav: Krvni sustav kukaca je otvorenog tipa. Krv se slobodno razlijeva po šupljini tijela, što omogućuje leđna krvna žila (srce i aorta) i dorzalna i ventralna dijafragma. Srce se proteže od prednjeg segmenta zatka do grudi i obično se sastoji od 1-10 komorica. Dorzalna dijafragma proteže se samo kroz zadak, a ventralna kroz zadak i grudi sve do glave. Ona nije propustljiva za krv. Krv zauzima značajan dio mase tijela kukca. Sastoji se od krvne plazme (čine je voda, soli, bjelančevina i pig­menti) i krvnih stanica (čvrsti dijelovi krvi, glukoza, masti). Glavni zadaci krvnih stanica su sekrecija fermenata, transport hranjivih i otpadnih tvari i razaranje stranih tijela. Uz to, krv prenosi hormone i druge produkte tijela. Na kraju ovog podpoglavlja opisan je smjer cirkuliranja krvi.
6. Nervni sustav: Najveći dio živčanih stanica koncentriran je u živčanim centrima. Središnji živčani sustav sastoji se od čvorova (ganglija). Ganglije su grupirane u tri skupine od kojih svaka ima svoj smještaj u tijelu i posebnu funkciju. Periferni živčani sustav sastoji se od ogranaka središnjeg živčanog sustava razgranatog po površini tijela kukca. Simpatični živčani sustav djeluje na crijevni kanal, spolne organe, endokrilne žlijezde, stigme i srce, tj. na organe koji ne stoje pod izravnim utjecajem volje kukca. Preko živčanog sustava ostvaruje se harmonija rada pojedinih organa i osigurava djelatnost i ponašanje organizma tijekom čitavog života.
7. Čula (receptori): Čulni organi primaju nadražaje iz vanjskog svijeta i ovise o fiziološkom stanju samog organizma.