DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 67 <-- 67 --> PDF |
d. o. o. Zagreb, 2011. godine obilježile su 50. obljetnicu intenzivne suradnje i kontinuiranog financiranja znanstvenog rada za potrebe hrvatske šumarske struke i znanosti. Urednici Zbornika su akademik Slavko Matić i dr. sc. Anica Bilić, a recenzenti akademici Slavko Matić, Franjo Tomić i Igor Anić. U Zborniku je objavljeno sedam znanstvenih i stručnih radova. Zanimljivo je kako svi njihovi autori borave i rade u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U radu pod naslovom "Slavonska šuma" Josipa Kozarca – književni ili znanstveni opis? dr. sc. Anica Bilić, viša znanstvena suradnica, upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, sveobuhvatno je i svestrano obradila zadanu temu i riješila dilemu koju je postavila u naslovu rada. Zaključila je kako je u izvanjskom čitanju evidentna Kozarčeva briga za upravljanjem prirodnim resursima, čuvanjem i zaštitom šuma, što su i danas aktualni problemi na koje je ukazao 1888. u Slavonskoj šumi i još jednom pokazao kako se i književnim diskursom može intervenirati u izvanknjiževnu zbilju i utjecati na mentalni sklop. Slavonska šuma književno je opisana u promatranom tekstu Josipa Kozarca, ali je u tom opisu velik znanstveni udio. Poetika realizma išla je na ruku Josipu Kozarcu, te je u svojemu književnom opisu slavonsko-posavske, nizinske šume mogao primijeniti promatrački objektivizam u pristupu činjenicama iz šumske biocenoze, svoje praktično iskustvo i teorijska znanja iz područja šumarstva. Rad pod naslovom Obnova spačvanskih šuma hrasta lužnjaka (Qurcus robur L.) oplodnim sječama, čiji je autor Darko Posarić, dipl. ing. šumarstva, detaljno opisuje načine obnove tih vrijednih šuma kojima se postižu dobri rezultati. Naglašava i navodi da se obnova provodi biološko-tehničkim zahvatima, vremenski usklađenim, a isto tako usklađenim i sa zakonskim propisima i odredbama certifikacije šuma. Sastojine se pripremaju za naplodnju sasijecanjem višega podrasta i grmlja te stabalaca bez tehničkih sortimenata. U godini uroda pomladna se površina tretira herbicidom te štiti od glodavaca i divljači. Naplodni se sijek provodi u mirovanju vegetacije, nakon uroda, a stanje ponika i pomlatka se prati i štiti od svih nepovoljnih utjecaja tijekom nekoliko godina. Kada se ocijeni da je pomladak sposoban nastaviti samostalan razvoj, a istodobno u dovoljnoj mjeri zastire površinu, stara se stabla posijeku dovršnim sijekom. Obnova završava popunjavanjem nedovoljno naplođenih dijelova površine najkasnije treću godinu nakon dovršnoga sijeka. Najveću poteškoću predstavlja stagniranje površinske vode na niskim dijelovima površine nakon uklanjanja starih stabala, što se raznim zahvatima nastoji izbjeći i ublažiti. U svojem radu Općekorisne funkcije šuma s naglaskom na ekološku autorice Vesna Ančić Tunuković, dipl. ing. šumarstva i Ljerka Dekanić, dipl. ing. šumarstva, bave se problematikom općekorisnih funkcija šuma s naglaskom na ekološke: hidrološku ili vodozaštitnu, protuerozijsku, klimatsku i protuemisijsku funkciju. Uz ostalo, prikazale su metodologiju ocjenjivanja tih funkcija u praksi, a posebno naglašavaju da su vrijednosti općekorisnih funkcija znatno veće od vrijednosti drva u šumi. Rad pod naslovom Obnova i uzgajanje kultura crnoga oraha (Juglans nigra L.) autora mr. sp. Željka Mayera, dipl. ing. šumarstva, bavi se problemom obnove i njege šumskih kultura crnoga oraha, aloktone vrste drveća koja na području vukovarskih šuma zauzima najveće površine u Hrvatskoj. Na temelju provedenih istraživanja autor, uz ostalo, zaključuje da podizanje šumskih kultura crnog oraha daje odlične rezultate te da je moguće njihovo osnivanje sjetvom u brazde šumsko-poljskim načinom i klasičnim načinom. Sadnjom na takozvane "kulise" moguća je konverzija šumskih kultura običnoga bagrema u šumske kulture crnoga oraha s običnim bagremom. Brojna samonikla stabalca kazuju kako je moguća i prirodna obnova crnog oraha. Osnivanjem klonske sjemenske plantaže crnoga oraha dobila bi se visokokvalitetno sjeme, a time i kvalitetnija šumska kultura uz manje troškove sadnje i njege. Sadnja sadnica crnoga oraha ne daje dobre rezultate i treba je izbjegavati. Rad pod naslovom Obnova i uzgajanje šuma vrba i topola uz rijeku Dunav kod Vukovara autora mr. sp. Željka Mayera, |