DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 65     <-- 65 -->        PDF

ZAŠTO I DO KADA TAKO?
Vlado Šoštarić
Ova kalendarska godina započela je s mnogim nepoznanicama i iznenađenjima po pitanju klimatologije. Za nas vatrogasce predstoje opsežne pripreme ljudstva, a i tehnike s pripadajućom opremom za ovogodišnje prve požarne probleme vezane uz proljetne požare "Otvorenih prostora s niskim rašćem i raslinjem s livadskim pokrovom".
Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja tekuće godine, ne mogu a ne prisjetiti se diplomskog rada na Šumarskom fakultetu pod naslovom "Šumski požari kao ekološki destabilizatori". U ovom radu pokazano je, ali i dokazano, kako ova vrsta požara, a još više oni "Otvorenih prostora", točnije niskog rašća i raslinja s travnatim površinama, nisu nikako požari bez štete i posljedica za biljni i životinjski svijet.
Naime, ovdje moramo imati na umu Zakonsku i podzakonsku regulativu s kojom su naglašene koristi i dobrobiti koje nam daju ove biljne i životinjske zajednice. Ovdje moramo uzeti u obzir "Crvene i plave knjige" u kojima su obrađene i istaknute biljne i životinjske vrste, od onih kojima prijeti izumiranje, pa do onih koje su toliko prorijeđene da im prijeti izumiranje. Iste knjige uključuju sljedeće pojmove: vrijedna zaštite, strogo zaštićena, zaštićena, što sve zajedno upućuje na činjenicu da su ovi požari s materijalnom štetom, ali i s onom drugom koja se odnosi na ekološku i svaku drugu koja se povezuje s ovom vrstom štete.
Iz navedenog, više je nego očito da ima znatnih šteta na ovoj kategoriji požara, pa je stoga neshvatljivo da oni koji su mjerodavni ne govore i ne procijenjuju štetu, pa shodno tomu ne podnose odgovarajuću prijavu pravosuđu (prekršajna

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ili kaznena). Ove prijave u većini slučajeva izostaju, jer se u istim očevidima nadležnih organa navodi da "nema štete", pa u očevidniku s požarišta izostaje i daljnje postupanje.
Jednako tako je neshvatljivo, da ne kažem paradoksalno, da vatrogasni zapovjednik koji vodi akciju gašenja požara "Otvorenih prostora" treba ili bolje rečeno mora o svom vlastitom trošku pozvati nadležnog procjenitelja za ekološke štete i štetu prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša. Ovakvo je postupanje neshvatljivo, ponajviše iz razloga što je isti zakon pisan za nekoga tko je profesionalac, a ne dragovoljac.
Kad je o šteti riječ, ne može se zanemariti da je šteta nastala sa svakim izlaskom vatrogasaca i vatrogasne tehnike, pa shodno tomu ne stoji teorija da nema štete.
Jednako tako ovdje nisu predočene fotografije sa štetama entomoloških vrsta, ornitoloških vrsta koje posebice stradavaju u najkritičnijim trenucima kada nesu jaja ili su u fazi valjanja i bez perja, pa ne mogu odletjeti (posebno ptice pjevice koje se gnijezde u živicama). Uz ptice nisu obuhvaćeni gmazovi i zmije, također zakonom zaštićeni.
Sve ovo izneseno, upućuje na zaključak da se ovakva praksa mora mijenjati, jer u Europskoj uniji s ovom dosadašnjom zasigurno nećemo prosperirati, niti se pokazati u dobrom svijetlu.
Odjeci 2011. – Međunarodne godine šuma: objavljen Zbornik radova znanstveno-stručnoga skupa u Vinkovcima
Igor Anić
U mjesecu ožujku ove godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, objavila je Zbornik radova znanstveno-stručnoga skupa, koji je u povodu 2011. – Međunarodne godine šuma održan u velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima, 19. svibnja 2011. godine.
Zbornik radova vrijedan je doprinos obilježavanju Međunarodne godine šuma, ali i drugih značajnih obljetnica koje su obilježile 2011. godinu. Iste godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, obilježila je 150. obljetnicu svojega utemeljenja. Godinu prije toga jubileja, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima obilježio je 40. obljetnicu svojega osnutka i rada. Isto tako, hrvatska šumarska znanost, koju predstavlja Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko i Akademijom šumarskih znanosti, te šumarska struka koju predstavljaju Hrvatske šume