DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 56 <-- 56 --> PDF |
1. Uvod Introduction Arboretum Lisičine nalazi se na Papuku. Njime upravlja trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Našice, Šumarija Voćin. Iz redovnog gospodarenja za arboretum je prije tridesetak godina izdvojena površina od oko 45 ha. U sjevernom dijelu arboretuma nalazi se prirodna bukova šuma. Preostali, južni dio, koji je arboretum u užem smislu, predviđen je za sadnju autohtonih i alohtonih drvenastih svojti. On je podijeljen na tri dijela: 1. hortikulturni dio na kojemu je zasađeno ukrasno drveće i grmlje, 2. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. dio zasađen biljkama s područja Sjeverne Amerike. Prema Vidakoviću (1986), do 1985. godine u arboretumu je bilo posađeno oko 1100 različitih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, križanaca i kultivara). U Domovinskom ratu područje arboretuma bilo je okupirano i devastirano, a podaci o biljkama su nestali. Idžojtić et al. (2010) daju ocjenu stanja arboretuma i popis drveća i grmlja u hortikulturnom dijelu koji se nalazi uz prilaznu cestu. Prema tom popisu u hortikulturnom dijelu, podijeljenom na dvanaest polja, determinirano je 416 različitih svojti, iz 113 rodova. Te su biljke označene pločicama. Isti autori u radu Idžojtić et al. (2011) daju detaljni prikaz dendrološke i hortikulturne vrijednosti arboretuma Lisičine. U ovome radu prikazane su svojte drveća i grmlja u dijelu arboretuma u kojemu se nalaze biljke s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Taj dio arboretuma bio je zarastao bagremom, kupinom i ostalim samoniklim raslinjem. Zbog toga je bio nepristupačan prije radova koji su obavljeni u okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013), pod nazivom: "Nature is the first and the preciouse", s akronimom "Nature No. 1". Nositelj projekta bile su Hrvatske šume d.o.o., UŠP Našice, a projektom je bila obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma Lisičine. Determinacija je rađena tijekom 2011. i 2012. godine, postupno, nakon čišćenja pojedinih dijelova. Popis svojti prikazan je tablično, abecednim redoslijedom znanstvenih naziva (prema Erhardt et al. 2008). Hrvatski nazivi navedeni su prema Aniću (1946), Idžojtić (2005, 2009), Vidakoviću (1982, 1993) i Šumarskoj enciklopediji I–III (1980, 1983, 1987). Za vrste koje nemaju hrvatske nazive naveden je samo znanstveni naziv. Nazivi kultivara navedeni su prema međunarodnom standardu (Hoffman 2005). U dijelu arboretuma obuhvaćenim ovim projektom nalaze se pokusne plohe s različitim hibridnim familijama borova. Borovi na pokusnim plohama vrijedan su i u svijetu jedinstven dendrološki materijal proizveden kontroloranom hibridizacijom četiriju vrsta dvoigličavih borova (Pinus nigra J. F. Arnold, P. sylvestris L., P. thunbergiana Franco i P. densiflora Siebold et Zucc.), na Šumarskom fakultetu Sveučilišta |