DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Dosadašnje spoznaje i iskustvo temelj su daljnjeg nastojanja na suzbijanju šumskih požara. Sa započetim aktivnostima potrebno je i dalje nastaviti te ih poboljšati i usavršiti u cilju očuvanja biološko-ekoloških, krajobraznih, ekonomsko-gospodarskih i socijalnih funkcija na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.
Do sada provedena znanstveno-stručna istraživanja i dobiveni rezultati šumarskih stručnjaka moraju već jednom naći svoje mjesto u edukaciji vatrogasaca i primjeni u preventivnim i kurativnim sustavima složene problematike šumskih požara (gorivi materijal, modeli potencijalne ugroženosti od požara, modeli širenja požara i dr.).
6. Zahvala
Acknowledgment
Ovaj rad izrađen je u okviru diplomskog rada koji je obranjen 2010. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujemo djelatnicima Uprave šuma Podružnica Senj na materijalima potrebnim u izradi rada.
7. Literatura
References
Calvo, L., R. Tarrega, E. Luis, 1998: Space–time distribution patterns of Erica australis L. subsp. aragonensis (Willk) after experimental burning, cutting, and ploughing. Plant Ecology 137, 1–12.
Ferran, A., I. Serrasolsas, V. R. Vallejo, 1992: Soil evolution after fire in Quercus ilex and Pinus pinaster forests. U: Teller, A., P. Mathy, J. N. R Jeffers (ur.), Responses of Forest Ecosystems to Environmental Changes. Elsevier: Londok, UK, 397–404.
Filipović, J. 2010: Šumski požari na području uprave šuma Podružnica Senj od 1991. do 2009. godine. Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Glavaš, M. 2003: Šumski požari i protupožarna zaštita na području uprave šuma Podružnice Senj od 1994–2003. Šu­marski list Suplement 79–91, Zagreb.
Jurjević, P., D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković 2009: Šumski Požari u Republici Hrvatskoj, Šumarski list 1–2: 63–72, Zagreb.
Mamut, M. 2011: Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Šumarski list, 1–2: 37–50, Zagreb.
Manzano, R., 2006: Fire impact on forest structure in highly affected ecosystems: Biodiversity alterations in a post-fire successional gradient. University of Torino, Department of Agronomy, Silviculture and Land Management
Margaletić, J., M. Margaletić, 2003: Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije staništa, Šumarski list, 9–10: 475–482, Zagreb.
Martinović, J. 1997: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb, 288 str.
Naveh, Z., 1974: Effects of fire in the Mediterranean Region. U: Kozlowski, T. T., C. E. Ahlgren (ur.), Fire and Ecosystems. Academic Press. New York, 401–434.
Naveh, Z., 1999: The role of fire as an evolutionary and ecological factor on the landscapes and vegetation of Mt. Carmel. Journal of Mediterranean Ecology 1, 11–25.
Nodilo, J., 2003: Požari otvorenog prostora otoka i priobalja – slučajnost ili logičan slijed događaja?, Šumarski list, (3–4): 171–176, Zagreb.
Pentek, T., H. Nevečerel, D. Pičman, T. Poršinsky, 2007: Forest road network in the Republic of Croatia – status and perspectives, Croatian Journal of Forest Engineering, (1),
93–106, Zagreb.
Pernar, N., D. Bakšić, Vranković A. 2003: Značajke tla na eruptivu Senjske Drage. Šumarski list Suplement 23–29, Zagreb.
Pičman, D., T., Pentek, 1996: Fire-prevention roads in the area of the forest enterprise Buzet, Zbornik gozdarstva in lesarstva, 49, 187–203, Ljubljana.
Pičman, D., T. Pentek: Relativna otvorenost šumskoga područja i njena primjena pri izgradnji šumskih protupožarnih prometnica. Šumarski list, 1–2: 19–30, Zagreb.
Pyne, S. J., P. L. Andrews, R. D. Laven, 1996: Introduction to Wildland Fire 2nd edition, John Wiley and Sons, Inc, NY, 769 pp.
Rosavec, R., D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić, Ž. Španjol, K Biljaković, M Ožura, N Marković, D. Bognolo 2009: Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu. Šumarski list, 5–6: 301–307, Zagreb.
Rosavec, R. 2010: Odnos čimbenika klime i zapaljivosti nekih mediteranskih vrsta kod šumskih požara. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Seletković, Z., Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske, Šume u Hrvatskoj, GKZ, 13–18, Zagreb.
Šegota, T., 1988: Klimatologija za geografe, Školska knjiga,486, Zagreb.
Šegota, T., A. Filipčić, 2003: Koppenova podjelaklime i hrvatsko nazivlje, Geoadria, (1), 17–37, Zadar.
Šiljković, Ž., 1997: Požari kao oblik destrukcije prirodne sredine. Geoadria, vol. 2: 77–96.
Španjol, Ž., K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić, D. 2008: Šumski požari i fizikalni modeli. Šumarski list 5–6, 259–267, Zagreb.
Topić, V., 1994: Ekološka obilježja mediteranskog po dručja Republike Hrvatske. 100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva mediterana Republike Hrvatske, Split.
Topić, V., L. Butorac, G. Jelić, 2006: Površinsko otjecanje padalina i erozija tla u šumskim ekosustavima alepskog bora. Radovi – Šumarski institut Jastrebarsko. Izvanredno izdanje 9, 127–137, Jastrebarsko.
Trabaud, L., N. L. Christensen, A. M. Gill, 1993: Historical Biogeography of fire in temperate and Mediterranean Ecosystems. U: Crutzen, P. J., J. G. Goldammer (ur.), Fire in the Environment: The Ecological, Atmospheric and Climatic Importance of Vegetation Fires. Wiley, New York, 277–295.
Vukelić, J., Đ. Rauš 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.