DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 52     <-- 52 -->        PDF

štetu po požaru u iznosu od 762.010, kuna, a po hektaru ona iznosi 51158,43 kuna. Najveće štete bile su na području šumarije Crikvenica i one iznose 38215638,76 kuna ili 52,5 % od ukupnog iznosa svih šteta.
5. Zaključna rasprava
Discussion
Provedenom analizom na području UŠP Senj u razdoblju od 1991. do kraja 2009. godine ustanovljena su 126 požara. Najviše požara dogodilo se u šumariji Senj, njih 57, zatim slijede šumarija Crikvenica s 23 požara i šumarija Krasno s 19 požara. Najmanje požara dogodilo se na području šumarije Novi Vinodolski, svega 2 požara. Veličina izgorene površine iznosi 3 940,93 ha, a godišnji prosjek iznosi 29,37 ha po požaru. U usporedbi s šesnaestogodišnjim prosjekom (1995–2010) u Hrvatskoj koji iznosi 57,3 ha po požaru na kršu, odnosno 49,9 ha po požaru na cjelokupnom teritoriju Hrvatske, stanje na području šuma Senj može se smatrati zadovoljavajućim. No, međutim, Glavaš (2003) napominje da se nikako ne smije zanemariti uvijek prisutna potencijalna opasnost od požara, jer svaki požar predstavlja određenu katastrofu, štetu i gubitak. Također se mora uzeti u obzir da se u Europi smatra da je velika šteta kada prosjek po požaru prelazi 10 ha. To je vrijednost kojoj treba težiti, jer sigurno se ne može značajnije utjecati na brojnost požara, dok izgorenu površinu po požaru sigurno možemo smanjiti.
Uzročnici nastanka požara u većini slučajeva su nepoznati, kao i izazivači. Međutim, znamo da je i kod velike većine utvrđenog nepoznatog izazivača uzročnik ljudski čimbenik. U 19,8 % slučajeva kao izazivač utvrđen je ljudski faktor, a u dva slučaja utvrđeno je namjerno izazivanje požara. Većina požara nastala je na zemljištu kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o.. Nastanak požara u vezi je sa suhim i toplim vremenom, na što ukazuje velik broj požara (45,2 % svih požara) 1993, 1998, 2003 i 2007. godine koje su bile izrazito sušne i tople. Učinkovita kontrola šumskih požara postiže se analizom postojećeg stanja, te poduzimanjem zakonskih i drugih mjera. Na važnost zakonskih propisa ukazuju Margaletić i Margaletić (2003). Uspostavom jedinstvenog Registra o požarima koji je u uporabi od 1. siječnja 2009. omogućena je lakša evidencija i praćenje šumski požara u Republici Hrvatskoj.
U cilju otklanjanja opasnosti koje može prouzročiti požar, nužno je da državna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne uprave i samouprave, udruge građana, sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti zaštite od požara odgovorno provode Zakonom i drugim aktima propisane mjere koje su u njihovoj nadležnosti. Osim jačanja preventivnih mjera važno je zakonsko provođenje adekvatnih sankcija za počinjena prekršajna ili kaznena djela iz ove problematike. Također je značajno educiranje stanovništva i utjecanje na svijest ljudi kroz kampanje javnog informiranja i upućivanje u važnost i svrsishodnost zakonskih akata vezanih za ovu problematiku. Tako Nodilo (2003) napominje da stvaranje pozitivnog odnosa prema vegetaciji, kako kod domicilnog stanovništva, tako i kod posjetitelja, a posebice kod djece, izuzetno je važno za zaštitu od požara. Nerijetko čujemo da šume i šumska zemljišta u ovim krškim krajevima ne vrijede ništa, da od njih nema nikakve materijalne koristi, pa je često i odnos prema istima u skladu s takvim razmišljanjima. Takva razmišljanja posebno su prisutna u krajevima gdje je interes poljoprivrednih proizvođača velik za kvalitetna šumska zemljišta (trajni nasadi, stočarstvo i sl.). Samo stalna cjelogodišnja promidžba; razna predavanja, edukacija djece svih uzrasta, plakati, razne znanstveno-popularne i turističke brošure, a posebice promidžba putem elektronskih medija, najdjelotvorniji su način za prevladavanje navedenih zabluda. Jurjević i dr. (2009) ističu da u svrhu propagandno-informativne aktivnosti od strane Hrvatskih šuma d.o.o. postavi preko 3.000 komada znakova upozorenja, ponajprije u šumama I. i II. stupnja opasnosti od požara. Postavljaju se i jumbo plakati na 300 mjesta uz glavne prometnice, kojima se stanovništvo i turisti upozoravaju o ulozi šuma u životu čovjeka i štetnosti za šume koje požari mogu prouzročiti.
Osim toga, potrebno je usmjereno djelovati s preventivnim mjerama protupožarne djelatnosti. Njihova kvalitetna provedba jedan je od temelja učinkovite cjelokupne zaštite šuma od požara. Tako o brzini primanja obavijesti i dolasku vatrogasne ekipe na mjesto požara ovisi veličina požara i štete koju napravi. Prema Jurjeviću i dr. (2009) motrenje i dojava u Hrvatskim šumama d.o.o. vrši se sa 85 motrilica i 45 motriteljskih mjesta koja se upotpunjuju sa 130 ekipa ophodnji. Godišnje Hrvatske šume d.o.o. ulažu oko 100 milijuna kuna u razne preventivne radnje u svrhu zaštite od požara.
Izgradnja šumskih protupožarnih prometnica i protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta bitna je preventivna mjera. Pičman i Pentek (1996) navode da je uloga tih prometnica obavljanje prevencije od šumskog požara, a u slučaju njegova nastanka te prometnice moraju omogućiti što povoljnije uvjete za njegovo suzbijanje. Također, prema Pičmanu i Penteku (1998) protupožarna prometnica obnaša i ostale funkcije koje su propisane Osnovom gospodarenja za neko šumsko područje. Kako naglašavaju Pentek i dr. (2007), povećana pozornost protupožarnim prometnicama počela se posvećivati nakon 1992. godine. U tom pogledu, a kada je u pitanju UŠP Senj, treba napomenuti da je u posljednjih nekoliko desetljeća znatno poboljšana otvorenost šuma. S izgrađenih 1 819,66 km šumskih cesta današnja otvorenost u odnosu na obrasle površine iznosi 19,4 km/1 000 ha ili 11,88 km/1 000 ha na sveukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta.