DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 44     <-- 44 -->        PDF

površini šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Na gotovo polovici ukupne površine šuma i šumskog zemljišta nalazimo jedva 10 % drvne pričuve. U strukturi obraslih šumskih površina nalazimo različite degradacijske oblike (panjače, šikare, makije, garige) s 83 % i visoke šume (sjemenjače, kulture i plantaže) s 17 % (Filipović, 2010). Takvo stanje vegetacije te stanje globalnih klimatskih promjena idu u prilog sve većem broju požara. Osim spomenutih prirodno-geografskih čimbenika razvoju požara u ovom području posebno pogoduju i društveno-demografski čimbenici kao što su trenutna struktura aktivnog stanovništva i turistički potencijal prostora. U prošlosti su postojale neke prirode zapreke za nekontrolirano širenje požara, kao što su uređeni maslinici, vinogradi i poljoprivredne površine. Danas su te površine napuštene i predstavljaju primarni izvor opasnosti za nastajanje i širenje požara. Dodatna olakotna okolnost pogodna za šumske požare je činjenica da su prethodno spomenute površine uglavnom u blizini prometnica, naselja i turistički atraktivnih destinacija. Takva situacija s nagomilanom količinom potencijalnog šumskog goriva, posebice u ljetnim mjesecima kada su visoke temperature, a sadržaj vlage biljaka na najnižoj razini, u kombinaciji s velikim brojem uglavnom neinformiranih i nesavjesnih turista, ali i domicilnog stanovništva, jedan su od osnovnih uzročnika nastanka požara. To potvrđuju i Naveh (1974), Trabaud i dr. (1993), Šiljković (1997) i Manzano (2006) koji navode da je najviše požara uzrokovano ljudskim faktorom. Kad se tome pridoda neprovođenje uzgojnih zahvata, izbijanje požara je gotovo neizbježno. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri utjecalo na šumske požare u pogledu njihove učestalosti i katastrofalnih posljedica koje uzrokuju, nužno je pozornost usmjeriti prema smanjenju izgorene površine kroz adekvatno i pravovremeno provođenje preventivnih mjera zaštite.
U radu je prikazana problematika šumskih požara i izgorene površine na području uprave šuma Podružnica Senj, promatrana s nekoliko stajališta.
2. Uprava šuma podružnica Senj
Forest Administration Branch Senj
Analiza je provedena na području cijele uprave šuma Podružnica (UŠP) Senj. Ova uprava šuma Podružnica sastavni je dio tvrtke Hrvatske šume d.o.o. UŠP Senj podijeljena je na sedam šumarija. To su kontinentalne šumarije Novi Vinodolski, Krasno, Senj i Crikvenica, te otočne šumarije Krk, Rab i Pag. Sveukupna površina UŠP Senj iznosi 224 300 ha,od čega šume i šumska zemljišta zauzimaju 124 645 ha, što čini 55,6 % sveukupne površine. Najveći dio pripada državnim šumama, 111 810 ha ili 90 %, a ostatak od 12 835 ha ili 10 % otpada na privatne šume. U ukupnoj površini državnih šuma 46 % pripada kontinentalnom dijelu, a 54 % krškom dijelu. Međutim, od sveukupno obrasle površine drvećem odnosi se na visoke šume 67 %, a na krške šume 33 %. Na gospodarske šume odnosi se 76 %, zaštitne šume 21 %, te šume posebne namjene 3 %. Od toga sjemenjače čine 70 %, panjače 12 %, šikare 17 % i makija 1 % (Arhiva UŠP Senj).
UŠP Senj proteže se u jugozapadnom dijelu Republike Hrvatske, na dijelovima planinskih masiva Velike Kapele i Velebita, a obuhvaća i otoke Krk, Rab i Pag. Rasprostire se u širokom dijapazonu, od razine mora do gotovo 1 700 mnv (najviša točka je vrh Mali Rajinac 1699 mnv u Sjevernom Velebitu). Graniči sa UŠP Buzet, UŠP Delnice, UŠP Ogulin, UŠP Gospić i UŠP Split.
Planinski masivi Velike Kapele i Velebita dijelovi su Dinarida. Njihov je glavni pravac protezanja paralelan s našom obalom. Kako prostor UŠP Senj u cijelosti pripada krškom području, u pogledu supstrata tla na kršu, kako navodi Pernar i dr. (2003) ovo područje karakteriziraju vapnenci i dolomiti i njihovi derivati u obliku mlađih sedimenata (kvartarne starosti), proluvijalnog, aluvijalnog, koluvijalnog ili eolskog karaktera, ponegdje kao nevezani, a ponegdje kao vezani klastiti (breče, konglomerati, pješčenjaci). Uzduž