DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Pilarska, D., M. McManus, P. Pilarski, G. Georgiev, P. Mirchev, A. Linde, 2006: Monitoring the establishment and prevalence of the fungal entomopathogen Entomophaga maimaiga in two Lymantria dispar L. populations in Bulgaria, Journal of Pest Science, 79: 63–67. Pilarska, D., M. Todorov, P. Pilarski, V. Djorova, L. Solter, G. Georgiev, 2013: Bioassays for detection of the entomopathogenic fungus Entomophaga maimaiga (Entomophtorales: Entomophtoraceae) in soil from different sites in Bulgaria, Acta zoologica bulgarica (in press). Shimazu, M., R. S. Soper, 1986: Pathogenicity and sporulation of Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu, Soper and Hajek (Entomophthorales: Entomophthoraceae) on larvae of the gypsy moth, Lymantria dispar L. (Lepidoptera: Lymantriidae), Applied Entomology and Zoology, 21: 589–596. Solter, L. F., A. E. Hajek, 2009: Control of gypsy moth, Lymantria dispar, in North America since 1878, In: A. E. Hajek, M. O’Callaghan, T. Glare (eds.), Use of Microbes for Control and Eradication of Invasive Arthropods, Springer Publ. Co, 181–212. Soper, R. S., M. Shimazu, R. A. Humber, M. E. Ramos, A. E. Hajek, 1988: Isolation and characterization of Entomophaga maimaiga sp. nov., a fungal pathogen of gypsy moth, Lymantria dispar, from Japan, Journal of Invertebrate Pathology, 51: 229–241. Tabaković-Tošić, M., G. Georgiev, P. Mirchev, D. Tošić, V. Golubović-Ćurguz, 2012: Entomophaga maimaiga – new entomopathogenic fungus in the Republic of Serbia, African Journal of Biotechnology, 11: 8571–8577. Sažetak Entomopatogena gljiva Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu & Soper (Entomophtorales: Entomophtoraceae) prvi je puta utvrđena u populacijama gubara, Lymantria dispar (L.) (Lepidoptera: Erebidae) u Grčkoj i Republici Makedoniji nakon introdukcije ovog patogena u Bugarsku 1999. godine. Tijekom 2012. godine obavljen je pregled hrastovih sastojina na tri lokacije u području Xanthi u Grčkoj i na tri lokacije u okolici Prilepa u Makedoniji. Gusjenice gubara sakupljane su većinom u četvrtom do šestom larvalnom stadiju u razdoblju svibanj–lipanj. Tijekom laboratorijskog uzgoja smrtnost gusjenica sakupljenih u Grčkoj iznosila je od 36,4 do 89,3 %. Smrtnost gusjenica s lokaliteta u Makedoniji bila je između 16,7 i 87,8 %. Uginule gusjenice analizirane su pomoću svjetlosnog mikroskopa na prisutnost E. maimaiga i ostalih patogena. Patogena gljiva E. maimaiga utvrđena je na uzorku s jednog lokaliteta u Grčkoj (Kidaris) i na uzorcima svih lokaliteta u Makedoniji (Toplica, Belovodica i Kruševo). Azigospore E. maimaiga utvrđene su u 78,6 % uginulih gusjenica s lokaliteta Kidaris i između 8,3 i 16,3 % uginulih gusjenica s tri lokaliteta u Makedoniji. Nedavni nalazi E. maimaiga u Srbiji i europskom dijelu Turske te najnoviji nalazi u Grčkoj i Republici Makedoniji ukazuju na vjerojatnost da je ovaj patogen već inficirao populacije gubara u ostalim dijelovima balkanskog poluotoka. Ključne riječi: Entomopatogena gljiva, Entomophaga maimaiga, prvi nalaz, Lymantria dispar |