DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Osim toga, stalno mijenjanje poslovnog okruženja i tehnološke inovacije zahtijevaju brzu i učinkovitu prilagodbu metoda poslovanja i uz koje je potrebno za dobro poznavanje svih procesa u poduzeću (Oblak i dr. 2008). Ključnu ulogu u postizanju svega navedenog ima kvaliteta.
Kontrola kvalitete ne bi smjela izostavljati određivanje i analizu sposobnosti procesa, jer takva analiza omogućuje ostva­rivanje određene razine kvalitete i ima utjecaj na cijeli niz važnih elemenata kvalitetnijeg poslovanja i ekonomiju poduzeća kao što su: škart, dorada, popravci i sl., što uzrokuje dodatne troškove poduzeću u vidu ispitivanja, reklamacija, transporta te smanjenja kapaciteta (Figurić 2000).
Za definiranje sposobnosti procesa ustalilo se objašnjenje da je sposobnost procesa izvršavanje zadane kvalitete u procesu sa danim činiteljima i pod normalnim uvjetima koji su pod kontrolom (Greger 2006). Prema Joksimoviću (2005), pod činiteljima se uobičajeno podrazumijevaju sirovine, materijali, strojevi i oprema, kvalifikacijska struktura i osobna sposobnost zaposlenika, kvaliteta i preciznost mjerne opreme, kvalifikacijska struktura i osobne sposobnosti kontrolora. Promjenom u nekom od navedenih činitelja ili u više njih dolazi do promjene sposobnosti procesa. Pod normalnim uvjetima mjerenja podrazumijeva se dobivanje rezultata koji slijede normalnu razdiobu podataka u smislu statističke kontrole.
Sposobnost procesa obično se definira i kao prirodno ili obvezno (bitno) variranje karakteristike kvalitete, koje se očituju od jednog do drugog proizvoda, mjerenjem iste karakteristike kvalitete, ili u dužem intervalu tijekom njegove izrade, promatrajući periodički određene uzroke proizvoda. Navedeno odstupanje javlja se u svakoj proizvodnji i procesima bez obzira na automatizaciju procesa. Obično su ova odstupanja ovisna o ulaznim sirovinama ili poluproizvodima obrađuju, o strojevima koji ne mogu stalno proizvoditi identične karakteristike kvalitete proizvoda, o djelatnicima u proizvodnji, atmosferskim prilikama, čistoći zraka i sl. Metode koje su razvijene u kontroli kvalitete, u svezi proučavanja proizvodnog procesa, dozvoljavaju da se u okviru čitavog proizvodnog procesa utvrde uzroci odstupanja proizvodnog procesa, da se na njih ukaže i da se od strane određenih stručnih osoba odstrane (Greger i dr. 2011). Cilj uzorkovanja i njihova ispitivanja je utvrditi postoje li u procesu i djeluju li neslučajni (usustavljeni) uzroci variranja (Oslić 2008). Mjereno statističkim mjerilima varijacije pojedinih karakteristika moguće je pratiti kroz variranje njihovih vrijednosti oko aritmetičke sredine. Ta se vrijednost mjeri standardnim devijacijama. U suvremenim se uvjetima poslovanja pitanje kvalitete sve više zaoštrava. Zaoštrava se u smislu da se granice tolerancije sužavaju, a to znači da se postavljaju sve teži uvjeti na stabilnost procesa.
Određivanje i rangiranje kriterija koji utječu na kvalitetu proizvoda od izuzetne je važnosti za postizanje optimalnih rezultata poslovanja. Prethodna istraživanja grupe autora potvrđuju kako se uporabom odgovarajuće metode koja uzima u obzir sve kriterije (kvantitativne i kvalitativne), omogućuje vrednovati i odrediti ponuđene alternative i sukladno tomu poslovati s više sigurnosti (Motik i dr., 2010, Oblak i Jošt, 2011, Zeng i dr., 2007). Primjenom metode višekriterijske analize moguće je odrediti kriterije koji utječu na sposobnost tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja. Tokom analize problema odlučivanja potrebno precizno identificirati kriterije na osnovi kojih se donosi odluka, relativnu važnost tih kriterija, tip informacija kojima raspolaže donosilac odluke te željeni oblik interpretacije prijedloga odluke (Hunjak 1986).
Cilj ovoga rada je izraditi matematički model najutjecajnijih činitelja sposobnosti tehnološkog procesa i izvršiti rangiranje kriterija koji utječu na stabilnost. U radu je prikazano kako se pomoću AHP metode vrednuju kriteriji koji utječu na sposobnost tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja. Određeni su kriteriji na koje je primijenjena AHP metoda (broj grešaka, mogućnost korekcije, način prikupljanja informacija i tolerancija), relativne važnosti kriterija i njihov međusobni utjecaj.
Metoda rada
Method of work
2. 1. Istraživački pologoni / Research polygon
Istraživački poligoni bili su dvije tvornice pločastog namještaja s istim i sličnim proizvodnim programom kao i strojnim parkom za proizvodnju (Greger 2006).
2.1.1. Istraživački poligon 1 (IP 1) / Research Polygon 1 (RP 1)
To je tvornica koja posjeduje najsuvremenije strojeve velikog kapaciteta. Strojevi su povezani u liniju. U strojnom dijelu nalaze se formatna pila, preša, preša za profilirane elemente, preša za elemente nepravilnih oblika, dva kombinirana stroja, dvije viševretene bušilice i dva CNC stroja. Uglavnom svi su strojevi računalom vođeni.
Linija lakiranja se sastoji od dvije povezane linije u kojima se element površinski obradi u jednom prolazu. To omogućava obradu velikog broja elemenata (2 000 m2 u jednoj smjeni). U nastavku linije za lakiranje je pogon montaže gdje se elementi sastavljaju i/ili pakiraju gotovi elementi. Ovaj pogon ima dva dijela. U jednom se dijelu elementi sastavljaju, a u drugom se pakiraju elementi i/ili gotovi proizvodi.
2.1.2. Istraživački poligon 2 (IP 2) / Research Polygon 2 (RP 2)
Ova tvornica također posjeduje suvremene strojeve velikog kapaciteta. U usporedbi s IP 1, IP 2 je na nižem stupnju automatizacije jer strojevi nisu linijski povezani (svaki je stroj