DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 97     <-- 97 -->        PDF

(uz izvjesnu pomoć kolega Dražena Matičića i Dubravka Halovanića). Suočivši se na početku rada sa činjenicom da "skoro nijedna šumarija nije znala početak svog djelovanja", autor se odlučio temeljito istražiti dostupne arhive, od onih u pojedinim šumarijama odnosno UŠP, pa do Državnog arhiva u Karlovcu i Zagrebu, isčitati karlovačke i šumarske novine i časopise (dijelom i iz digitalne biblioteke HŠD), a i iskoristiti usmenu predaju nekadašnjih zaposlenika i njihova sjećanja na istraživano razdoblje, dok takvih još ima. Na taj način nastala je vrlo stručna i dokumentacijskim izvorima utemeljena povijest, koja je vjerojatno do sada jedinstvena u povijesti hrvatske šumarske struke. Simpatična je i autorova nada da će i samom objavom ove knjige još veći krug poznavatelja (i sudionika) ove materije biti izazvano da ispravi ili nadopuni otisnutu građu. U ova "digitalna" vremena nije nerealno očekivati i pojavu druge ispravljene i dopunjene verzije bez potrebe velikog troška otiska novog izdanja.
Dometnimo da je ovaj, drugi dio knjige zaključen izvanrednim i vrlo preciznim kronološkim prikazom datuma vezanih uz ŠG Karlovac od 23. kolovoza 1945. (Donijet Zakon o agrarnoj reformi) do 20. lipnja 2012. (Ljiljana Bajac postala rukovoditeljica Informatičkog odjela). Autori su prikupili oko 500 činjenica precizno određenih vremenom, mjestom i njihovim subjektom i to otisnuli na jednom mjestu. Izvanredno i neprocjenjive vrijednosti!
Treći dio bi možda netko i mogao ocijeniti populističkim i optužiti da možda podilazi čitatelju, no autor – a to je opet Oliver Vlainić – svojim uratkom takvu pomisao u startu odbacuje. Nije odustao od vrlo preciznog i dokumentarističkog pristupa i podastro je čitatelju jedinstven i bogat presjek kroz karlovačko šumarstvo, zapravo preciznije rečeno Upravu šuma Podružnicu Karlovac upravo u jednom aktualnom trenutku. Nažalost, već je spomenuto da je izvjesnim pomakom vremena samog izdavanja monografije malo izgubljena aktualnost trenutka, ali i uz to kroz ovaj dio monografije naslikana je jedna integralna slika rada i življenjenja kroz cijelu strukturu UŠP, koja će, uz neminovni Oliverov povjesni osvrt, ostati svojevrsnim spomenarom današnjega stanja i današnjih ljudi koji karlovačko šumarstvo čine i koji ga žive. Naći će se ovdje ponaosob svaki zaposlenik i imenom i likom i tako postati dijelom toga trenutka življenja. Sve te elemente autor je osobno okupio i načinio fotografije, potpisao ih do zadnjeg imena, a potom i uobličio u primjeren i pristupačan oblik.
Ovaj je dio zaključen poglavljem Direktori, upravitelji i voditelji, koji je po strukturi zapravo jedan biografski leksikon – kronološki od Ferde Šulentića do Davorina Andrijaševića, opet sam po sebi dokumentacijski i povijesno koristan, a i čitatelju zanimljiv.
O četvrtom dijelu Fotografije i šumsko-gospodarske karte nema se što dometnuti onome što su u uvodu napisali autori. Naime, kada je na kraju građa zajedno s ilustracijama prva tri poglavlja konačno zaključena, ostao je znatan broj fotografija i karata koje svoje mjesto tamo nisu našle. Pozdravljamo mudru odluku urednika da ih ne vrate u njihove prašnjave ladice, već ih poslože barem po desetljećima njihova nastajanja i jednostavno plasiraju čitateljstvu. Zanimljivo!
Monografija 60 godina ŠG Karlovac izašla je iz tiska krajem 2012. godine u 600 primjeraka. Distribuirana je na relavantne adrese, a značajni dio tiraže otkupili su sami djelatnici ŠG/UŠP Karlovac, bivši i sadašnji, kako bi im bila spomenicom na dane (najčešće i cijele živote) provedene u/sa svojim poduzećem i svojom zelenom strukom. Istodobno sa tiskanim izdanjem priređena je i objavljena i digitalna verzija knjige koja je općedostupna na internetskoj biblioteci Hrvatskog šumarskog društva (www.sumari.hr/biblio). Glavna promocija knjige održana je u Gradskoj knjižnici u Karlovcu 31. siječnja 2013. godine, pred značajnim brojem zainteresiranih šumara, ali i nekolicine stučnjaka izvana našeg kruga (bibliotekara, povjesničara, političara). Ako smo mi šumari koji si volimo tepati da poznajemo našu struku, pa i njenu povijest bili iznenađeni sadržajem ove knjige, neki gosti nisu mogli a ne izraziti iznenađenje i divljenje kada su vidjeli čime su se sve kroz povijest šumari bavili, a nisu mogle izostati ni pohvale današnjim šumarima koji samozatajno i u tišini šume rade svoj posao, a da okružje premalo zna o tome.
Na kraju, hvala svim karlovačkim šumarima koji su svoj život ugradili u karlovačko šumarstvo – bez njihova udjela ova povijest se uopće ne bi mogla ni napisati. Još jednom pohvala i hvala vrijednim autorima na djelu koje će im ostati na vječnu diku.