DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Zbog guste naseljenosti i maloga udjela površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju, šume u podnožju planina i u nizinskom području su u potpunosti uništene ranije tijekom povijesti, te tamo danas gotovo da i nema ostataka autohtone šumske vegetacije. Jedine šumske sastojine u tome području ograničene su na male sastojine oko ruralnih naselja ili oko budističkih samostana. One su također najvećim dijelom antropogenoga podrijetla i sađene su radi poboljšanja životnih uvjeta seoskoga stanovništva (zaštita od vjetra i sl.) ili svoje uloge u religijskom životu stanovništva. Na takvim staništima najčešće su vrste drveća – Alnus japonica, Carpinus tschonoskii, C. laxiflora, Aphananthe aspera, Celtis koraiensis, C. sinensis, Fraxinus rhynchophylla, Chionanthus retusus, Hemiptelea davidii, Ulmus parvifolia, Kalopanax pictus, Zelkova serrata, Quercus aliena, Salix spp. i dr. Tijekom povijesti Korejskoga poluotoka požari su snažno utjecali na strukturu i funkciju brojnih ekosustava. U posljednjem stoljeću brojnost i intenzitet šumskih požara na području Koreje značajno se povećao, ponajprije zbog ogromnoga povećanja udjela crnogoričnih vrsta drveća u šumskim sastojinama. Većina šumskih požara događa se tijekom zime i ranoga proljeća. Požarima su osobito pogođena |