DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 75 <-- 75 --> PDF |
roditelja, skloni su podijeliti gnijezdo između sebe i svaki se roditelj brine o polovici (Radović, D. i sur. 2003). Nakon tri tjedna poletarci se osamostaljuju formirajući manje skupine od 10–20, pa čak i do stotinu mladih ptica. U potrazi za beskralježnjacima, koji su joj osnovna hrana, pretražuje po mulju izvan i ispod vode, zabadajući cijeli kljun. Na vrhu kljuna su posebne osjetne stanice s pomoću kojih pronalazi plijen i ako je sitan guta ga bez izvlačenja napolje. Gujavice, koje su za nju krupan plijen, izvlači iz mulja i nakon što ga isitni guta. Šljuka kokošica ili kako je još zovu barska ili ritska šljuka, bekasina, banja kokoš i bekanot (u Dalmaciji) gnjezdarica je Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Europske ptice pretežito su selice, zimujući u Africi južnije od Sahare. U našoj se zemlji gnijezdi samo u Posavini i to na Lonjskom, Sunjskom i Poganovom polju. Redovite su preletnice i uz našu obalu počevši od ušća Mirne u Istri do Vranskog jezera, doline Neretve i Hutova blata, gdje se obično viđaju u raštrkanim jatima (Rucner D. 1998). Šljuku kokošicu izuzeti iz Popisa lovne divljači Mnoge su močvare i močvarna staništa i u nas isušena zbog zemljoradnje, posebno zbog toga što nakon isušivanja ostaje vrlo bogato tlo. Ne mali broj močvarnih lokaliteta i tresetišta je onečišćeno. Napori da se ti lokaliteti zaštite doveli su do izglasavanja više međunarodnih konvencija, od kojih je ona tzv. Ramsarska konvencija iz 1977. o močvarnim staništima od međunarodne važnosti, posebice kao staništa ptica močvarica. Konvencija ima do danas preko 120 stranki, uključujući i Republiku Hrvatsku. Štoviše, naša zemlja ima i više "ramsarskih područja" poput, već spomenutih, Lonjskog i Mokrog polja, donjeg tijeka rijeke Neretve i Ribnjaka Crna Mlaka. Poplavne livade, pašnjaci i okolne šume tih lokaliteta staništa su brojnih ugroženih vrsta ptica, pa tako i imenovane bekasine – ptice 2013. godine. Tog čurlina trebali bi se prisjetili prilikom obilježavanja ovogodišnjeg svjetskog dana močvarnih staništa, 2 veljače, kojega je dana prije punih 36 godina potpisana Ramsarska konvencije. Kako tim povodom vlade pojedinih zemalja, nevladine udruge i druge organizacije poduzimaju određene akcije u svrhu podizanja javne svijesti o vrijednostima močvarnih staništa, prilika je to da Državna uprava nadležna za poslove zaštite prirode učini potrebne korake da nadležno ministarstvo izuzme šljuku kokošicu iz popisa lovne divljači. Važeći Pravilnik o lovostaji (Narodne novine 67/2010) šljuku kokošicu (Gallinago gallinago), poput srodnika joj šljuke bene (Scolopax rusticola), tretira lovnom divljači s lovostajom u razdoblju od 1. veljače do 15. listopada. Kako i najmanji odstrjelni zahvat može ugroziti tako ranjivu vrstu prijeko je potrebno uvrstiti je u trajno zaštićene ptičje vrste Hrvatske. Korištena literatura Božič, I. (1983). Ptiči Slovenije. Lovska zveza Slovenije Ljubljana Heinzel H. i sur. (1999). Ptice Hrvatske i Europe (prijevod J. Radović). Hrvatsko Ornitološko društvo Zagreb Kesterčanek, Ž.F. (1896). Lovstvo. Kr. hrvatsko-dalmatinska zemaljska vlada u Zagrebu. Radović i sur. (2003). Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Zagreb Randić, M. (2011). Zajedno za bioraznolikost. Hrvatske vode stajačice (zidni kalendar), Novi list Rijeka Rucner, D. (1998). Ptice hrvatske obale Jadrana. Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb |