DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 128     <-- 128 -->        PDF

započinju pokusi primjene grupimičnih sječa na područje šumarije Novi Vinodolski, gdje je to bilo moguće u svrhu sigurnije i znatno brže biološke obnove šuma i bolje koncentracije sječa. Početne rezultate ovih pokusa prezentirao je kolega Gajo u Ogulinu 1979. g. na savjetovanju u povodu 100.godišnjice organiziranog šumarstva na ogulinskom području u radu pod naslovom: "Ekonomski učinci preborno-grupimičnog gospodarenja šumama na području šumarije Novi Vinodolski". U njemu se uspoređuje ekonomičnost gospodarenja stablimičnog i grupimičnog načina gospodarenja na području šumarije Novi Vinodolski, gdje su postignuti bolji učinci kod grupimičnog nego do tada dominantnog stablimičnog načina gospodarenja. Autor sugerira našim šumarskim znanstvenim institucijama nastavak istraživanja ovakvog načina gospodarenja kako bi došli do konačnog rješenja.
Radničkom standardu poklanjala se velika pozornost, pa je izgrađeno nekoliko većih komfornih radničkih nastambi zavidnih sanitarnih standarda, prehrane i društvenog sadržaja. Ovakvi povoljni uvjeti smještaja radnika koji su pretežito dolazili iz Bosne i Hercegovine povoljno su utjecali na povećanje radnih učinaka, koji su rezultirali izvršenjem godišnjih planova gospodarenja u kraćim razdobljima s potpunim prekidom rada u zimskim mjesecima. Zbog uspješnog poslovanja pod njegovim vodstvom, posebice u razdoblju od 1970. do1985. g. šumarija Novi Vinodolski pripadala je skupini najuspješnijih šumarija s područja prebornih šuma.
U novoj funkcionalnoj organizaciji šumarstva postavljen je za člana Poslovodnog odbora Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice od 1985. do 1988. g., pa savjetnika u OOUR-u za iskorišćivanje šuma Novi Vinodolski od 1988. do 1991. g. kada odlazi u zasluženu mirovinu. Na 83. skupštini DITŠDI u Karlovcu 1964. g. biran je u Upravni odbor u mandatu od dvije godine. Za radni doprinos odlikovan je Ordenom rada 1.reda za radne zasluge. Umirovljeničke dane provodio je pretežito u Novom Vinodolskom te dijelom u svom rodnom kraju. Pamtit ćemo ga po ogromnoj energiji i velikoj ljubavi koju je iskazivao prema šumi. Svojom osobnošću i stručnim dometom ostavio je vidne tragove u našoj zelenoj struci, posebice u gospodarenju prebornih šuma šumarije Novi Vinodolski, na čemu mu šumarska struka izražava veliku zahvalnost.