DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 122     <-- 122 -->        PDF

VLADIMIR LEKO (1937–2012)
Ivica Tomić
U Požegi je 20. prosica 2012. u u 76. godini preminuo Vladimir Leko, dipl. ing. šumarstva, umirovljeni šumarski stručnjak. Šumare iz požeškoga kraja iznenadila je vijest da je prestalo kucati njegovo srce, iako su znali da mu je zadnjih mjeseci zdravlje ozbiljno narušeno. Po tko zna koji put spoznali smo da smo samo prolaznici u ovome kratkome životu koji se lomi poput tanke i krhke paučinaste niti, obično kada to najmanje očekujemo.
Dipl. ing. Vladimir Leko rođen je 23. travnja 1937. u obitelji Antona i Anice rođ. Bebek, u mjestu Čorle, nedaleko od Prnjavora, u Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu završio je u Košutaricama, u blizini Novske, srednju šumarsku u Karlovcu 1951., a Šumarski fakultet u Zagrebu 1962. godine. Prije upisa na fakultet, godinu dana radi kao šumarski tehničar u šumariji Novska, a 1962. zapošljava se u šumariji Gračac Šumskoga gospodarstva Gospić, radeći na mjestima referenta eksploatacije šuma i zamjenika upravitelja. Zbog potrebe službe premješten je u šumarije Donji Lapac i Korenica. U Upravi gospićkoga gospodarstva, radeći u taksaciji, obavlja poslove premjere zemljišta za podizanje crnogorične plantaže u Medaku. Poslije godinu i pol dana rada u Lici zapošljava se 1963. u šumariji Pleternica, koja posluje u sastavu ondašnjeg Šumskoga gospodarstva Slavonska Požega. Ovdje je do 1970. na dužnosti referenta iskorištavanja šuma i zamjenika upravitelja, kada je imenovan direktorom OOUR-a "Mehanizacija". Zbog svog izrazitog i osvjedočenog domoljublja, nakon sloma Hrvatskoga proljeća 1971. ostaje bez posla u šumarskoj struci, a da bi prehranio svoju obitelj, četiri godine radi kao autoprijevoznik u Kupresu. Od 1985. do 1990. zaposlen je Radnoj jedinici zagrebačkog poduzeća "Šuma" u Novoj Gradiški, pokazujući organizatorske i komercijalne sposobnosti. Osnutkom Javnoga poduzeća "Hrvatske šume, od 1991. do 1995. godine obavlja dužnost upravitelja šumarije Čaglin, a od 1996. do umirovljenja 2001. savjetnik je u požeškoj Upravi šuma. Tijekom stvaranja samostalne hrvatske države bio je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice u Pleternici i Požegi.
Kao dobar poznavatelj ljekovitog i drugog bilja, kolega Leko amaterski se dugo godina bavio farmakologijom i njenom primjenom u pučkoj medicini. Postaje izumitelj i tvorac više od 30 biljnih pripravaka u obliku čajeva, kapi i tableta, koje od 1997. godine proizvodi u vlastitoj tvrtki. Na domaćim i međunarodnim izložbama inovacija dobiva brojna priznanja, nagrade i zlatna odličja, primjerice u Nurnbergu, Pittsburghu, Bruxelesu, Ženevi, Londonu, Moskvi. Patentirao je antidijabetis, pripravak za smanjenje razine šećera u krvi, a tvorac je još nekoliko pripravaka poznatih u Hrvatskoj i zemljama okruženja (kurkumin, hepatovit i dr.). Nikada nije razmišljao o prodaji svojih patenata za koje je imao financijski primamljive ponude, već je razvijao proizvodnju za hrvatsko tržište i izvoz. Pojedini njegovi pripravci sadržavaju tvari izdvojene iz desetak ljekovitih biljaka koje je skupljao u ekološki nezagađenim područjima Požeške kotline i drugih dijelova Hrvatske. Putem svoje tvrtke organizirao je i uzgoj mediteranske biljke sikavice, koju upotrebljava za pripravak hepatovit. Stalno se zalagao za iskorištavanje ljekovitoga bilja kao sporednog šumskoga proizvoda u našim šumama. Našim je šumarskim stručnjacima, biolozima i ekolozima, posebice onima na splitskom području, savjetovao da sikavici posvete više pozornosti te predlagao da je proglase zaštićemnom biljnom vrstom zbog njenog ograničenoga staništa.
U ime požeške podružnice Hrvatskih šuma od kolege Leke se 22. prosinca 2012. na pleterničkom Gradskom groblju oprostio Radovan Rotar, upravitelj šumarije Pleternica, uputivši izraze iskrene sućuti kćerki Vladimiri, braći Josipu i Ivanu, sestri Veri, unučadi i ostaloj tugujućoj rodbini.
Neka mu je vječna slava i hvala i laka mu bila gruda hrvatske zemlje!