DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Stručna tema 3. Sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a:
Izlaganje mr. sc. Ivana Pavelića na temu "Aktualni trenutak Hrvatskih šuma d. o. o."
Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević najavio je predsjednika Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivana Pavelića i člana Uprave mr. sp. Mariju Vekić, kao izlagače na stručnoj temi 3. Sjednice "Aktualni trenutak Hrvatskih šuma d. o. o."
Mr. sc. Ivan Pavelić pozdravivši sve nazočne zahvalio se predsjedniku Jurjeviću na pruženoj prilici da pred strukom iznese stavove Uprave, jer se u posljednje vrijeme u šumar­koj javnosti čuju kontradiktorne vijesti o stanju u tvrtci. Posebno se osvrnuo na glasine o nejedinstvu među članovima Uprave, naglasivši da sve odluke donose usuglašavanjem, dakle one izražavaju stav cijele Uprave.
Na početku, rekao je, želim objasniti smjer koji je ova Upra­va izabrala i koji je bitan za daljnji razvoj trgovačkog društva, jer svi smo mi prolazni ali naša djela moraju omogućiti budućim generacijama normalan život. Naš je zadatak nacionalno bogatstvo koje nam je povjereno – šume, ostaviti u boljem stanju nego što smo ga zatekli, jer ih nismo naslijedili od prošlih generacija već smo ih samo posudili od budućih generacija. Stoga se i prema poduzeću koje nam je povjereno moramo odnositi manirom dobrog gospodarstvenika, a ne doživljavati ga kao kravu muzaru za zadovoljavanje osobnih interesa. Ova je Uprava došla na čelo u vremenu kada se događaju velike promjene, a posebno u ozračju opće ekonomske krize koja se odražava velikim gubitkom radnih mjesta. S druge strane zbog nedostatka posla brojni se mladi kadrovi ne mogu zaposliti. Istovremeno se produžuje radni vijek zaposlenih osoba. Da li se na to treba odgovoriti umjetnim zapošljavanjem ili se širenjem novih poslova trebaju otvoriti nova radna mjesta? Smatram da posla ima, međutim, svatko od nas treba se potruditi da svojim radom omogući stvaranje novih vrijednosti. U nekoliko rečenica želim oslikati stanje u poduzeću kroz negativne i pozitivne činjenice, u trenutku kada smo mi došli na čelo tvrtke.
Negativne su: radna mjesta su otvarana za potrebe pojedinca, a ne za potrebe posla; na nekim je radnim mjestima npr. zaposleno 5, a potrebna su 2 izvršitelja, dok su s druge strane angažirani vanjski izvršitelji; Hrvatske šume d. o. o. ulagale su svoja sredstva u pogrešne investicije i automobile umjesto u one koje stvaraju dobit. Sve djelatnosti osim iskorištavanja šume bile su negativne; povećane su obveze prema zaposlenicima u skladu s kolektivnim ugovorom potpisanim od prošle Uprave u 11. mjesecu 2011. godine; netržišni pristup poslu i netransparentna prodaja sirovine.
Ono što je pozitivno zatečeno, je: Trgovačko društvo ima velike prihode koji se restrukturiranjem mogu učiniti korisnim za šire društvo, a ne samo za zaposlene u trgovačkom društvu koje je u vlasništvu Hrvatske države, dakle svih građana Hrvatske; veliko stručno znanje kadrova u šumarskoj struci. Drvo kao ekološki prihvatljiv i obnovljiv resurs danas je traženo i samim tim ima cijenu na tržištu. Potražnja za drvetom je veća nego što ga možemo proizvesti. Danas proizvodimo oko 2,2 mil. m3 trupaca dok se potražuje preko 3 mil. m3 trupaca. Iz razloga što ostali energenti poskupljuju, a ogrjevno drvo samo djelomično prati rast cijena, i ono postaje sve traženije. Dakle, možemo prodati sve što proizvedemo, ali dolazimo do sljedećeg problema, kako naplatiti ono što prodamo. Po reprogramu starih dugovanja možemo zaključiti da drvoprerađivači ne stoje dobro. Mi ih možemo prisiliti na naplatu tjeranjem u stečaj, međutim od toga nitko neće imati koristi. Novi zakon o stečajnoj nagodbi, u ovim okolnostima, postavlja Hrvatske šume kao jednog od najvećih dioničara. Zbog postroženih pravila kod isporuke robe ukupna dugovanja su sa 152 mil. kuna u prošloj godini pala na 138 mil. kuna. Cilj je to dovesti na što manje iznose. Postoji velika opasnost od pogoršanja uvjeta poslovanja drvoprerađivača finalista ulaskom u EU 2013. godine. Prema iskustvu drugih zemalja (osim onih u Poljskoj) uvjeti poslovanja drvoprerađivača ulaskom u EU su dodatno otežani. Ne znam da li vam je poznato da smo izgubili spor s Ministarstvom poljoprivrede u vezi rješenja koje je izdao inspektor u vezi trošenja novaca prema članku 55. Zakona o šumama. Naime, inspektor je utvrdio da namjenska sredstva prema članku 55. nisu trošena u skladu sa Zakonom. Šteta se mjeri u stotinama milijuna kuna. Taj novac trebat će vratiti iz tekućeg poslovanja Hrvatskih šuma d. o. o. Isto tako ne znam da li vam je poznato da Hrvatske šume d. o. o. ulažu znatno manja sredstva u biološku obnovu šuma (BOŠ) nego što je propisano Šumsko gospodarskom osnovom područja. Apsurdno je da su Hrvatske šume same izradile plan BOŠ. Učinjena šteta je ogromna i ona godišnje iznosi oko 400 mil. kuna. Drugim riječima "dobro se živjelo" zbog neulaganja u BOŠ. Zaboravljamo da nam je tu šumu netko ostavio i to netko tko nije štedio na BOŠ-u, a netko je novac trošio za kupovinu brojnih automobila. Automobila imamo koliko imamo, međutim, ulaganje u biološku reprodukciju šuma ne smije doći u pitanje. Takvim dosadašnjim ponašanjem ne možemo argumentirano braniti izdvajanje sredstava za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Trošenju novaca poput pijanih milijunera je došao kraj, novaca više nema. Drvoprerađivači vode bitku sa zakonom kojim se minimalna plaća diže na 3090 kuna bruto (do sada je bila 2814 kuna) iz razloga što to financijski ne mogu podnijeti. Mene ne brine kakve automobile oni voze, već me jedino brine hoće li oni opstati i hoće li kupovati naše proizvode. Mi ne živimo od drveta, već od novaca od prodaje drveta, tj. od kupaca. Nacionalna inventura pokazuje da se u Hrvatskim šumama d. o. o. sječe oko 7,2 mil. m3, a mi imamo evidenciju za 5,5 mil. m3. Gdje je ostatak? Nacionalna