DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 108 <-- 108 --> PDF |
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 5. prosinca 2012. god. u prostorijama Šumarskoga doma Damir Delač Nazočni: Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić, dipl. ing., mr. spec. Mandica Dasović, Domagoj Devčić, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović, Lidija Surać, dipl. ing. umjesto mr. sc. Zorana Đurđevića, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Tijana Grgurić, dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing., Benjamin Horvat, dipl. ing., prof. dr. sc. Boris Hrašovec, mr. sc. Petar Jurjević, Tihomir Kolar, dipl. ing., Čedomir Križmanić, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., Darko Mikičić, dipl. ing., Marijan Miškić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Ariana Telar, dipl. ing. umjesto Vlatka Petrovića, dipl. ing., Darko Posarić, dipl. ing., Davor Prnjak, dipl. ing., Oliver Vlainić, dipl. ing., Ilija Gregorović, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., Josip Maradin, dipl. ing. Damir Delač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec. Ispričani: Akademik Igor Anić, Stjepan Blažičević, dipl. ing., prof. dr. sc. Milan Glavaš, Benjamino Horvat, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Dragomir Pfeifer, dipl. ing., izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, dr. sc. Vlado Topić, dr. sc. Dijana Vuletić Predsjednik HŠD-a mr. Jurjević, utvrdivši kvorum, zahvalio se na odazivu. Nakon toga predložio je Dnevni red koji je jednoglasno je usvojen. Dnevni red: Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a. Obavijesti. Devetomjesečno financijsko izvješće. Program rada i financijski plan za 2013. godinu. Aktualna problematika. Šumarski list i ostale publikacije. Imenovanje Povjerenstva za popis imovine i potraživanja na dan 31. 12. 2012. godine. Slobodna riječ. Stručna tema 3. sjednice: Aktualno iz Hrvatskih šuma, izlagač mr. sc. Ivan Pavelić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Božićni domjenak Ad 1. Prije usvajanja Zapisnika 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora, HŠD-a, održane 3. listopada 2012. god. u prostorijama šumarije Virovitica UŠP Bjelovar, a koji je objavljen u Šumarskome listu 9-10/2011.g., razvila se rasprava o posljedicama koje je nakon svog izlaganja na toj sjednici doživio predsjednik HŠD-a ogranka Požega Stjepan Blažičević, dipl. ing. šum. Naime, prozvan je od predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. mr. sc. Ivana Pavelića za neargumentirano navođenje činjenica o stanju u Poduzeću. U raspravi u kojoj su sudjelovali Marina Mamić, dipl. ing. šum., Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., mr. sc. Petar Jurjević i Damir Miškulin, dipl. ing. šum., zaključeno je kako se u Šumarskom društvu uvijek, pa i u nedomokratskim režimima, slobodno raspravljalo o šumarskoj problematici. Rasprave naravno trebaju biti argumentirane, ali za izgovorenu riječ i izneseni stav ljude ne treba pozivati na odgovornost. Kako bi se izbjegle moguće krive interpretacije rasprava, dogovoreno je da se prije objavljivanja u Šumarskom listu zapisnici sjednica daju na autorizaciju izlagateljima i cijelom Upravnom odboru. Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a jednoglasno je usvojen. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Ad 2. Tajnik Damir Delač, dipl. ing. šum. izvijestio je o sudjelovanju predstavnika HŠD-a mr. sc. Petra Jurjevića i njega osobno na Skupštini Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS-a), koja je održana 24. listopada 2012. godine. Uz uobičajeni Dnevni red Skupštine, za nas je interesantna obavijest predsjednice HIS-a prof. dr. sc. Vjere Krstelj o članstvu HIS-a u Europskoj federaciji nacionalnih inženjerskih udruga (FEANI) sa sjedištem u Bruxellesu. Danas su u FEANI uključeni inženjerski savezi iz 32 Europske zemlje, spajajući tako putem svojih saveza više od 350 nacionalnih inženjerskih udruga, koje u svojoj zemlji predstavljaju inženjerske profesije. Kroz tako organiziranu suradnju FEANI predstavlja interese od približno 6.700.000 inženjera u Europi. Kao redoviti član HIS-a i HŠD je punopravni član FEANI-a. FEANI će uskoro tiskati iskaznice za sve članove, kako bi olakšali slobodni protok inženjerskog rada u Europskoj uniji. Tim povodom krenula je i akcija HŠD-a glede sređivanja evidencija članstva i tiskanja novih iskaznica, kojima bi, između ostalog, razlučili članove HŠD-a koje HIS prepoznaje kao punopravne (diplomirani inženjeri, inženjeri, prvostupnici, te magistri struke šumarstva i drvne tehnologije) od ostalih članova HŠD-a. Tajnik je izvijestio i o tijeku priprema za 45. EFNS natjecanje u Hrvatskoj. Predsjednik Sekcije za biomasu mr. sc. Josip Dundović izvijestio je o sudjelovanju Dragomira Pfeifera, dipl. ing. i njega osobno na austrijskim danima biomase u Klagenfurtu 21. listopada 2012. godine. Više o tome objavit će se u Šumarskom listu 1-2/2013. godine. Ad 3. Financijsko izviješće za 9 mjeseci 2012. godine iznijela je i komentirala voditeljica financijske službe HŠD-a Biserka Marković, dipl. oec. Izviješće je jednoglasno usvojeno. Ad 4. Tajnik Damir Delač, dipl. ing. šum. iznijeo je prijedlog Programa rada HŠD-a za 2013. godinu. Hrvatske šume d. o. o. i Hrvatsko šumarsko društvo organizatori su 45. EFNS-a koje će se održati u Gorskom kotaru od 17. do 23. veljače 2013. godine. Pokroviteljstvo ovog do sada najvećeg međunarodnog skupa šumara koji je ikad održan u Hrvatskoj, preuzela je Vlada Republike Hrvatske. Kako bi ova manifestacija protekla u najboljem redu, Hrvatsko šumarsko društvo će kao suorganizator sudjelovati u svim pripremnim aktivnostima. Planiramo: Poticati izradu Šumarske strategije, sudjelovati u izradi Zakona o šumama i ostalih zakona (Zakon o poljoprivrednom zemljištu) i podzakonskih akata vezanih za šumarstvo. Davati stručna mišljenja, organizirati tematske sjednice, okrugle stolove s aktualnom problematikom, posebice na procese vezane za potrajnost gospodarenja šumama, za organizacijske promjene i restrukturiranje poduzeća Hrvatske šume d. o. o., stanje u drvnoj industriji, kao i svih događanja vezanih izravno (ekološka mreže NATURA 2000) ili s mogućim posljedicama (Kanal Dunav-Sava) na šume i šumska zemljišta. Promicati interese šumarske struke, otklanjajući danas nažalost brojne predrasude i nerazumijevanja šumarske problematike, kako u javnosti, tako i u državnim institucijama. Poticati i pomagati ogranke da nastave s aktivnostima promicanja šumarske struke kroz izdavaštvo, organizaciju stručnih skupova, radionica, okruglih stolova i stručnih ekskurzija. Podržavati i potpomagati rad Sekcija HŠD-a. Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, kao i svake godine obilježit ćemo prigodnim događanjima i 117. redovitom skupštinom HŠD-a. Aktualnu stručnu temu naknadno ćemo definirati. Na Skupštinu namjeravamo pozvati delegacije iz okruženja i europskih zemalja s kojima održavamo intenzivnije kontakte. I u svojoj 137. godini izlaženja, nastojat će se da naše znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarski list bude što kvalitetniji i da redovito izlazi u 6 dvobroja, kao i WEB izdanje Šumarskoga lista. Svakako treba nastojati zadržati visoki status A1 SCI bodovanja znanstvenih članaka. U 2013. godini tiskat će se poseban broj Šumarskog lista s izlaganjima na simpoziju "Dabar u Hrvatskoj". WEB sustav Hrvatskog šumarskog društva WWW.sumari.hr i nadalje će se održavati i nadopunjavati. Nastavit će se s radovima na izradi Šumarskog informacijskog-dokumentacijskog centra, kao mjesta gdje će se pohraniti sve informacije o djelovanju šumarske struke u Hrvatskoj, kako bi ih sačuvali za buduća vremena, a potom i uspostavili mehanizme za učinkovito servisiranje informacijama svih zainteresiranih. Nakon provedenog ažuriranja članstva tiskat će se nove iskaznice HŠD-a. U suradnji s Akademijom šumarskih znanosti započet ćemo s radom na izdavanju znanstvene monografije "Poljski jasen". |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Uz radove tekućeg održavanja na Šumarskom domu pokrenut ćemo radove izmjene parketa na I etaži zgrade koje koriste Hrvatske šume d. o. o. i radove na popravku instalacija sanitarnog čvora. Voditeljica financijske službe HŠD-a Biserka Marković, dipl. oec. iznijela je i komentirala prijedlog financijskog plana HŠD-a za 2013. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Predsjednik mr. sc. Petar Jurjević predložio je da se s obzirom na visoku prijeđenu kilometražu službenog automobila HŠD-a, planom za 2013. godinu predvidi kupnja novog automobila. Program rada i financijski plan HŠD-a za 2013. godinu jednoglasno su usvojeni. Ad. 5. Tajnik je izvijestio o tijeku akcije sređivanja stanja članstva u ograncima HŠD-a. Neki ogranci već su poslali evidencije prema priloženom modelu. Do prve sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a 2013. godine svi ogranci trebaju u središnjicu poslati evidencije. Na toj sjednici trebali bi imati potpuni uvid u strukturu članstva prema kategorijama (redoviti članovi, počasni članovi) i uskladiti ih sa Statuom HŠD-a ili za Skupštinu HŠD-a u lipnju pripremiti i predložiti moguće izmjene Statuta. U skladu sa zaključcima 2. sjednice HŠD-a svima koji nisu platili pretplatu Šumarskog lista za 2011. godinu isti se više neće slati, a onima koji nisu platili pretplatu za 2012. godinu poslane su opomene s obvezom da do kraja 2012. godine uplate pretplatu. U protivnom se i njima časopis prestaje isporučivati. U cilju racionalizacije troškova ažurirani su i popisi pojedinaca i institucija za poklone ili razmjenu Šumarskog lista. U skladu s time, stavljena je izvan snage Odluka s 3. Sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a 2006. godine, kojom se HŠD Mostar donira s 220 primjeraka Šumarskog lista. Novom Odlukom odobrena je donacija od 50 primjeraka Šumarskog lista. Davor Prnjak, dipl. ing osvrnuo se na zakonodavnu problematiku. Najavljeno je donošenje novog Zakona o šumama, međutim, nemamo nikakvih informacija u vezi s izradom toga Zakona. Na znamo da li je uopće usvojena Strategija šumarstva. Kao djelatnik ministarstva svjedok je činjenice da u šumarskom sektoru nedostaje cijeli niz podzakonskih akata i propisa. Predlaže da Šumarsko društvo formira povjerenstvo koje će ponuditi koncept izrade zakonskih i podzakonskih akata vezanih za šumarski sektor. Glede toga predlaže organiziranje tematske sjednice HŠD-a. Mr. sc. Petar Jurjević nadovezavši se na ovu raspravu rekao je da svakako podržava organiziranje tematske sjednice na kojoj bi Šumarsko društvo naglasilo neke stavove koje bi trebali biti uključeni u Zakon o šumama i potaknulo izradu pozakonskih akata koji nedostaju, međutim Ministarstvo je to koje mora donositi zakonske i podzakonske akte. Marina Mamić dipl. ing. šum. dala je primjer iz dosadašnje prakse izrade zakona, podzakonskih akata ili ostalih propisa vezanih za šumarstvo, kada su radni materijali proslijeđeni ograncima, a onda su kroz raspravu doneseni određeni stavovi. Prof. dr. sc. Boris Hrašovec, kao specijalist zaštite šuma, rekao je da je spreman pomoći pri izradi zakonskih i podzakonskih akata u svojoj domeni. Međutim, takav doprinos zahtijeva veliku količinu slobodnog vremena, a nije siguran da li će nadležna tijela to uopće usvojiti. Na kraju je usvojeno da predstavnici HŠD-a u povjerenstvu za izradu Zakona o šumama, mr. sc. Petar Jurjević i Josip Maradin, dipl. ing. šum., kada povjerenstvo otpočne s radom i dobiju radne materijale, iste daju na tematsku raspravu u Šumarskom društvu. Isto tako će povjerenstvo HŠD-a; mr. sc. Petar Jurjević, Josip Maradin, dipl. ing. šum. i Davor Prnjak, dipl. ing. šum. analizirati postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu vezanu za šumarski sektor i resornom ministarstvu predložiti izradu akata koji nedostaju. Ad. 6. Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Boris Hrašovec najavio je tiskanje Izvanrednog broja lista u 2013. godini, s radovima 6. međunarodnog simpozija o dabru (Ivanić-Grad, 17-19. rujna 2012.). Ad. 7. Predloženo je povjerenstvo za popis imovine i potraživanja na dan 31. 12. 2012. u sastavu: Jolanda Vincelj, dipl. ing. – predsjednik, Đurđica Belić – član, Ana Žnidarec – član, te Ivan Krajačić, dipl. ing. – zamjenik predsjedenika, Branko Meštrić, dipl. ing. – zamjenik člana i Damir Miškulin, dipl. ing. – zamjenik člana. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad. 8. Marina Mamić, dipl. ing. šum. upitala je da li, s obzirom na opće restrikcije, i nadalje može računati na pomoć središnjice pri organizaciji međunarodnog salona fotografija "Šuma okom šumara" te je ujedno i najavila 10. jubilarni Salon za koji bi se tiskala prigodna monografija. Tajnik Damir Delač, dipl. ing. šum. potvrdio je kako je bjelovarski salon fotografija "Šuma okom šumara" uklopljen u plan HŠD-a. Tihomir Kolar, dipl. ing. šum. osvrnuo se na netom održanu Skupštinu Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, razreda šumara. Više je od 1000 članova razreda, a Skupštini je nazočilo manje od 100 članova, što je zabrinjavajuće. Pozvao je sve ovlaštene inženjere za veći angažman i potporu Komori kao svojoj strukovnoj udruzi. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Stručna tema 3. Sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a: Izlaganje mr. sc. Ivana Pavelića na temu "Aktualni trenutak Hrvatskih šuma d. o. o." Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević najavio je predsjednika Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivana Pavelića i člana Uprave mr. sp. Mariju Vekić, kao izlagače na stručnoj temi 3. Sjednice "Aktualni trenutak Hrvatskih šuma d. o. o." Mr. sc. Ivan Pavelić pozdravivši sve nazočne zahvalio se predsjedniku Jurjeviću na pruženoj prilici da pred strukom iznese stavove Uprave, jer se u posljednje vrijeme u šumarkoj javnosti čuju kontradiktorne vijesti o stanju u tvrtci. Posebno se osvrnuo na glasine o nejedinstvu među članovima Uprave, naglasivši da sve odluke donose usuglašavanjem, dakle one izražavaju stav cijele Uprave. Na početku, rekao je, želim objasniti smjer koji je ova Uprava izabrala i koji je bitan za daljnji razvoj trgovačkog društva, jer svi smo mi prolazni ali naša djela moraju omogućiti budućim generacijama normalan život. Naš je zadatak nacionalno bogatstvo koje nam je povjereno – šume, ostaviti u boljem stanju nego što smo ga zatekli, jer ih nismo naslijedili od prošlih generacija već smo ih samo posudili od budućih generacija. Stoga se i prema poduzeću koje nam je povjereno moramo odnositi manirom dobrog gospodarstvenika, a ne doživljavati ga kao kravu muzaru za zadovoljavanje osobnih interesa. Ova je Uprava došla na čelo u vremenu kada se događaju velike promjene, a posebno u ozračju opće ekonomske krize koja se odražava velikim gubitkom radnih mjesta. S druge strane zbog nedostatka posla brojni se mladi kadrovi ne mogu zaposliti. Istovremeno se produžuje radni vijek zaposlenih osoba. Da li se na to treba odgovoriti umjetnim zapošljavanjem ili se širenjem novih poslova trebaju otvoriti nova radna mjesta? Smatram da posla ima, međutim, svatko od nas treba se potruditi da svojim radom omogući stvaranje novih vrijednosti. U nekoliko rečenica želim oslikati stanje u poduzeću kroz negativne i pozitivne činjenice, u trenutku kada smo mi došli na čelo tvrtke. Negativne su: radna mjesta su otvarana za potrebe pojedinca, a ne za potrebe posla; na nekim je radnim mjestima npr. zaposleno 5, a potrebna su 2 izvršitelja, dok su s druge strane angažirani vanjski izvršitelji; Hrvatske šume d. o. o. ulagale su svoja sredstva u pogrešne investicije i automobile umjesto u one koje stvaraju dobit. Sve djelatnosti osim iskorištavanja šume bile su negativne; povećane su obveze prema zaposlenicima u skladu s kolektivnim ugovorom potpisanim od prošle Uprave u 11. mjesecu 2011. godine; netržišni pristup poslu i netransparentna prodaja sirovine. Ono što je pozitivno zatečeno, je: Trgovačko društvo ima velike prihode koji se restrukturiranjem mogu učiniti korisnim za šire društvo, a ne samo za zaposlene u trgovačkom društvu koje je u vlasništvu Hrvatske države, dakle svih građana Hrvatske; veliko stručno znanje kadrova u šumarskoj struci. Drvo kao ekološki prihvatljiv i obnovljiv resurs danas je traženo i samim tim ima cijenu na tržištu. Potražnja za drvetom je veća nego što ga možemo proizvesti. Danas proizvodimo oko 2,2 mil. m3 trupaca dok se potražuje preko 3 mil. m3 trupaca. Iz razloga što ostali energenti poskupljuju, a ogrjevno drvo samo djelomično prati rast cijena, i ono postaje sve traženije. Dakle, možemo prodati sve što proizvedemo, ali dolazimo do sljedećeg problema, kako naplatiti ono što prodamo. Po reprogramu starih dugovanja možemo zaključiti da drvoprerađivači ne stoje dobro. Mi ih možemo prisiliti na naplatu tjeranjem u stečaj, međutim od toga nitko neće imati koristi. Novi zakon o stečajnoj nagodbi, u ovim okolnostima, postavlja Hrvatske šume kao jednog od najvećih dioničara. Zbog postroženih pravila kod isporuke robe ukupna dugovanja su sa 152 mil. kuna u prošloj godini pala na 138 mil. kuna. Cilj je to dovesti na što manje iznose. Postoji velika opasnost od pogoršanja uvjeta poslovanja drvoprerađivača finalista ulaskom u EU 2013. godine. Prema iskustvu drugih zemalja (osim onih u Poljskoj) uvjeti poslovanja drvoprerađivača ulaskom u EU su dodatno otežani. Ne znam da li vam je poznato da smo izgubili spor s Ministarstvom poljoprivrede u vezi rješenja koje je izdao inspektor u vezi trošenja novaca prema članku 55. Zakona o šumama. Naime, inspektor je utvrdio da namjenska sredstva prema članku 55. nisu trošena u skladu sa Zakonom. Šteta se mjeri u stotinama milijuna kuna. Taj novac trebat će vratiti iz tekućeg poslovanja Hrvatskih šuma d. o. o. Isto tako ne znam da li vam je poznato da Hrvatske šume d. o. o. ulažu znatno manja sredstva u biološku obnovu šuma (BOŠ) nego što je propisano Šumsko gospodarskom osnovom područja. Apsurdno je da su Hrvatske šume same izradile plan BOŠ. Učinjena šteta je ogromna i ona godišnje iznosi oko 400 mil. kuna. Drugim riječima "dobro se živjelo" zbog neulaganja u BOŠ. Zaboravljamo da nam je tu šumu netko ostavio i to netko tko nije štedio na BOŠ-u, a netko je novac trošio za kupovinu brojnih automobila. Automobila imamo koliko imamo, međutim, ulaganje u biološku reprodukciju šuma ne smije doći u pitanje. Takvim dosadašnjim ponašanjem ne možemo argumentirano braniti izdvajanje sredstava za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Trošenju novaca poput pijanih milijunera je došao kraj, novaca više nema. Drvoprerađivači vode bitku sa zakonom kojim se minimalna plaća diže na 3090 kuna bruto (do sada je bila 2814 kuna) iz razloga što to financijski ne mogu podnijeti. Mene ne brine kakve automobile oni voze, već me jedino brine hoće li oni opstati i hoće li kupovati naše proizvode. Mi ne živimo od drveta, već od novaca od prodaje drveta, tj. od kupaca. Nacionalna inventura pokazuje da se u Hrvatskim šumama d. o. o. sječe oko 7,2 mil. m3, a mi imamo evidenciju za 5,5 mil. m3. Gdje je ostatak? Nacionalna |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 113 <-- 113 --> PDF |
inventura je dokument koji je naručilo Ministarstvo poljoprivrede i on za sada još nije prihvaćen, ali će uskoro morati biti prihvaćen. Hrvatske šume d. o. o. će poduzeti sve korake da pronađu gdje je taj ostatak i staviti ga pod svoju ingerenciju. Nama je kao zaposlenicima Hrvatskih šuma d. o. o. dobro. Plaća se redovito isplaćuje i one nisu loše. Moramo napraviti sve kako bi se takva situacija nastavila. Samo jako poduzeće može ispunjavati sve svoje obveze. Prihod 2012. godine po osnovi OKFŠ-a bit će manji oko 100 mil. kuna. Prema članku 55. ZOŠ-a fond će se puniti umanjen za oko 20 mil. kuna. Na osnovi preuzetih obveza iz kolektivnog ugovora izdavanja prema zaposlenicima su povećana za 65 mil. kuna. Ako sve to zbrojimo, s obzirom na prošlu godinu imamo sveukupno 185 mil. kuna, što smanjenih prihoda, što povećanih troškova. Usprkos tomu, mi ćemo ove godine ostvariti veću dobit nego što je to bilo prošle godine. Svi mi ove smo godine zaradili 200 mil. kuna više nego prošle godine, na čemu zahvaljujem svima vama. Generalno, što smo napravili, ostvarili smo odličan financijski rezultat s istim računovodstvenim standardima kao i prošle godine. Definirali smo 7 sektora koji bi trebali nositi poduzeće. Uvećali smo proizvodnju za više od 6 % od planirane. Pokrenuli smo razgovore sa sindikatima o promjeni Kolektivnog ugovora. Sadašnja prava radnika su prevelika i predstavljaju značajno opterećenje za društvo. Znam da je samo zadovoljan radnik dobar radnik, ali situacija je izuzetno teška, a kraj se ne nazire. 2013. godina bit će izuzetno teška. Tome možemo odgovoriti samo tako da se prilagodimo situaciji. Pri kraju smo pregovora s drvoprerađivačima i pred potpisivanjem smo dokumenta sporazuma kao temelja novim višegodišnjim ugovorima. Svi ugovori bit će javni i svaki će kupac moći dobiti uvid u bilo čiji ugovor. Ugovorima će se favorizirati finalisti tj. finalni proizvodi. U nekim segmentima su drvoprerađivači finalisti, a u nekim samo pilanari, pa će biti ocjenjivani prema stvarnoj realizaciji. Usprkos tomue što je bilo nastojanja da se naknada za OKFŠ potpuno ukine, uspjeli smo ga obraniti. Do kada, to je pitanje Sabora i Vlade. Centralizirana je javna nabava u poduzeću. Prema Zakonu o šumama državnim šumama gospodare Hrvatske šume d. o. o.. Još uvijek postoje šume na kojima to nije provedeno, kao šume kojima gospodari Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravlja. Upravo su u tijeku pregovori o preuzimanju tih šuma u gospodarenje Hrvatskih šuma d. o. o. Što ćemo još napraviti? Kako smo prepoznali da pojedinci značajno mogu utjecati na rezultate poslovanja, mijenjat ćemo svakoga za kojega utvrdimo da netko može bolje obavljati taj posao. Oni koji rade trebaju za to biti nagrađeni, a oni koji ne rade trebaju biti manje plaćeni ili maknuti s posla. Do kraja godine bit će napravljeni Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnik o plaćama. Ono što smo preuzeli kolektivnim ugovorom, to ćemo i odraditi. Legalizirat ćemo većinu objekata, tj. sve one objekte za koje mislimo da ih treba legalizirati. To će biti još jedan veliki trošak, no mi to moramo napraviti. Procjenjuje se da će nas samo priprema "papira" za legalizaciju koštati oko 6 mil. kuna. Centralizirat ćemo žiro račun kako bi ujednačili financijsko poslovanje na svim područjima. Hrvatske šume su jedinstveno poduzeće za gospodarenje državnim šumama RH i nitko nema pravo prisvajati to bogatstvo. Predefinirati organiziranost poduzeća provodeći tri procesa: reorganizacija konsolidacija i restrukturiranje. Reorganizacija je u jednom dijelu napravljena, ali će se i nadalje svakodnevno provoditi. Kada se ukaže neka slabost, treba ju odmah umanjiti ili ukloniti. Bolji financijski rezultat, poboljšanje učinkovitosti i konsolidacija je proces koji slijedi. Nadogradnja postojećih djelatnosti (lovstvo, ugostiteljstvo, turizam, kamenolomi i sl.) u smislu da se one odvijaju što bolje i donose više profita. Kao pozitivan primjer restrukturiranja naveo je primjer Poljskih državnih šuma koje su u potpunosti odustale od 1. 2. 3. i 4. faze proizvodnje. Mi ne planiramo odustati od svih faza proizvodnje, nego ih samo planiramo umanjiti na način da prve faze ostane minimalno 30 %, druge i treće faze minimalno 30 % i minimalno 10 % četvrte faze. Nakon što nam svi naši kupci dostave svoje transportne kapacitete znat ćemo detaljniju situaciju u vezi s transportom. Činjenica je da danas nismo na tržištu konkurentni s vlastitim prijevoznim kapacitetima. Restrukturiranje je povezivanje svega navedenog s optimizacijom svih procesa. Kao rezultat svega može se pojaviti višak ili manjak zaposlenika. Vjerujem da će za većinu procesa biti ustanovljen višak zaposlenika, koji će biti zbrinuti na odgovarajući način. Nikome nije u interesu da naši zaposlenici ostanu na ulici. Proces zbrinjavanja viška zaposlenika je proces radničke privatizacije i sve drugo što je u svrhu očuvanja digniteta radnika. Sada idemo u proces dobrovoljnog ranijeg umirovljenja naših invalida kojima će biti plaćena otpremnina, vjerojatno će biti oko 290 zainteresiranih. Iduće godine slično ćemo organizirati za zaposlenike koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu. Smanjenje broja zaposlenika omogućuje i tehnički i tehnološki napredak koji do sada nije bio praćen smanjenjem izvršitelja. Često se postavlja pitanje radnika na određeno vrijeme. Bilo bi krajnje neodgovorno poslovanje uprave kada bi primalo radnike koji su na određeno, a istovremeno utvrdilo višak zaposlenika na neodređeno. Osim u iznimnim situacijama neće se produljivati ugovori na određeno vrijeme. Tek kada se provede proces restrukturiranja definirat će se čvrsta politika zapošljavanja. Postavit će se jaka pravila po pitanju kada i koga možemo zaposliti i o odrađivanju pripravničkog staža. Na početku mandata donijeli smo odluku da ćemo omogućiti inženjerima pripravnicima odrađivanje pripravničkog staža. Nakon toga oni ne dobivaju posao, već čekaju na potrebe Hrvatskih šuma d. o. o. za određenim zaposlenjem. Uputa je voditeljima UŠP da |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Mr. sc. Josip Dundović, odgovorio je da nema za to bojazni jer će ljudi postepeno prelaziti na grijanje iz toplana ili peletima. Loše strane stanja u poduzeću je opća apatija, svi govore o restrikcijama, a nitko o povećanju proizvodnje. HŠD postoji od 1846. godine i ono nije samo Udruga, već smo svojevrsni opći svešumarski sabor, rekao je Posarić. Svaki od nas predsjednika ogranaka predstavlja ljude na terenu i mojih 300 ljudi traži od mene odgovore koje moram od Vas doznati. Za to sam možda nekima i dosadan, ali moja je dužnost doznati i prenijeti ljudima informacije. Do sada je uvijek onaj koji je rukovodio tvrtkom skrbio i o svojoj udruzi, kao "kvočka o pilićima". Šumari u Hrvatskoj osim poduzeća Hrvatske šume d. o. o. nemaju druge institucije gdje mogu ostvarivati svoje interese i zato moli za pomoć i potporu Hrvatskih šuma, te razumijevanje i jedinstvo poduzeća i HŠD-a kao strukovne udruge. Predsjednik Nadzornog odbora HŠD-a, Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. osvrnuo se na članak u Večernjem listu gdje predstavnik drvoprerađivača govori o teškom stanju u svom sektoru i potrebi za smanjenje cijena. Smatram da politika prodaje ugovorima nije dobra i ovakvim se načinom u biti rasipa nacionalno bogatstvo Hrvatske. Kada furnirski trupac završi u pilani, a ne napravi se od njega ono za što je 160 godina uzgajan, onda je to rasipanje nacionalnog bogatstva i izvoz radnih mjesta. Kada bi se drvo prodavalo po tržišnim uvjetima onda se to zasigurno ne bi događalo. Predsjednik ogranka Virovitica, Davor Bralić, dipl. ing. šum. rekao je da nakon 19 godina obavljanja posla u poduzeću osjeća atmosferu neznanja i straha. Pomanjkanja informacija o stanju u Poduzeću rezultira kolanjem raznih informacija i općim strahom za radna mjesta. Mislim da bi ljudi na terenu trebali dobivati više informacija o stanju u Poduzeću. Iako se slažem s većinom stvari koje ste ovdje izložili, mislim da bi zadržavanje 50 % vlastite režije u proizvodnji dalo bolje rezultate od ovdje prezentiranih omjera vlastite režije i vanjske usluge. Sa svima zaposlenicima je nemoguće komunicirati. Kada donesemo konačne odluke ljudima će to biti preneseno. Ovakvi skupovi, kao današnji i služe tome da se ljudima prenesu informacije, zaključio je gosp. Pavelić Na pitanje zašto je Uprava društva donijela Odluku kojom se ukida mogućnost prodaje do 15 m3 tehničkog drveta u šumarijama preko blagajne, odgovor je bio kako se to dogodilo stoga jer je u vezi s time otkriveno mnogo manipulacija i makinacija, a trupce može kupovati samo onaj tko ima pilanu i to preko ugovora ili licitacijom. Zapisnik sastavio: Tajnik HŠD-a Predsjednik HŠD-a mr. sc. Damir Delač mr. sc. Petar Jurjević |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 114 <-- 114 --> PDF |
primaju samo pripravnike šumarske struke, jer oni svoj pripravnički staž ne mogu započeti u drugim tvrtkama. Rad revirnika koji nemaju završeni fakultet riješit će se restrukturiranjem. Optimizacija procesa pokazat će stvarne potrebe, a internom preraspodjelom riješit će se višak odnosno manjak zaposlenika. Bilo bi neodgovorno sada primati nove revirnike, a onda proglašavati višak zaposlenika. U datom momentu mi smo kao uprava otvorili previše frontova. Pojedinci su se ponadali da su istinite glasine o smjeni nekih od nas. Ovih dana kruži priča da će Uprava biti maknuta do Nove godine. Ja vam jamčim da se to neće dogoditi, kao niti većina stvari koje dokoličari unutar Društva plasiraju. Netko tko priča da će Uprava biti maknuta laže, ali i dalje ima kredibilitet. Isto tako laže onaj koji govori da će gospodin Rubin (pomoćnik ministra) biti smijenjen, jer se to neće dogoditi. Dakle, treba shvatiti da "pušu neki novi vjetrovi" i da se neće živjeti od priče nego od rada. Posao Uprave je štititi interese poduzeća i svi koji imaju savjet, prijedlog ili dobronamjernu kritiku su dobrodošli. Mi ćemo ga saslušati, no odluke ćemo donositi sami, jer smo za to i plaćeni. Međutim, nitko nema pravo optuživati nekoga bez argumenata i na takve stvari ćemo reagirati. Još jednom se zahvalio domaćinima i otvorio je temu pitanja i dijaloga. Predsjednik sekcije HŠD-a, Hrvatske udruge za biomasu mr. sc. Josip Dundović postavio je pitanje o smjernicama razvojne politike Poduzeća u pogledu korištenja šumske biomase. Zanima ga da li se planira do 2020. godine podići 20-tak kogeneracijskih postrojenja većih kapaciteta i koliko se manjih energana za proizvodnju toplinske energije namjerava izgraditi. Mr. sc. Ivan Pavelić izvijestio je o natječajima koje su Hrvatske šuma d. o. o. raspisale glede prodaje sječke kao sirovine za kogeneracijske sustave. U 2010. godini javilo se 23 kandidata od kojih samo tri zadovoljavaju uvjete. Na novi natječaj od sredine 2012. godine javilo se još nekoliko zainteresiranih. Od ukupno 46 dospjelih zahtjeva vjerojatno će se 6-7 realizirati. Nažalost, primijećene su špekulativne namjere nekih od kandidata koji su htjeli doći do sirovine bez stvarne namjere izgradnje kogeneracijskih postrojenja. U skladu s time Uprava je donijela odluku da bi sami izgradili 20-tak kogeneracija i nju smo prezentirali ministru na Skupštini društva. Ispočetka je ta odluka na Vladi RH naišla na pozitivan odjek, međutim kasnije se u opredjeljenju razvoja privatnog biznisa, privremeno odustalo od nje. Prema najnovijim informacijama ipak je opredjeljenje da će Hrvatske šume d. o. o. ići u izgradnju 20-tak kogeneracijskih sustava između 0,5 i 2 MW snage, što je ukupno oko 20 MW električne i 60 MW toplinske energije. Dakle još uvijek smo u fazi donošenja konačne odluke koja bi do kraja 2012. godine trebala biti donešena, pa bi u skladu s time prvi sustav mogao proraditi do kraja 2014. godine. Potpredsjednik HŠD-a, Oliver Vlainić, dipl. ing. postavio je pitanje u vezi s donošenjem Strateškog plana razvoja šumarstva Hrvatske. Drugo pitanje postavio je u vezi s donošenjem Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o unutarnjoj organizaciji poduzeća i plaćama zaposlenika Hrvatskih šuma. Mr. sc. Pavelić odgovorio je kako se prije donošenja tih pravilnika treba napraviti restrukturiranje poduzeća. U tijeku su intenzivni pregovori sa Sindikatom i nada se da bi do 30. lipnja 2013. godine model restrukturiranja trebao biti gotov. Nakon toga napravit će se svi potrebni pravilnici. Generalne smjernice budućeg poduzeća bit će centraliziranje žiro računa. Sve što je u funkciji proizvodnje biti će u UŠ podružnicama, a sve što nije u funkciji proizvodnje odvijat će se u direkciji. Poduzeće će djelovati po načelu horizontalne i vertikalne odgovornosti. Osvrnuo se i na sam naziv Uprava šuma podružnica koji je kontradiktoran, jer po zakonu o trgovačkim društvima Uprava može biti samo jedna, a podružnice su ono što im i samo ime govori. Upravo se izrađuje Poslovni plan razvoja poduzeća 2012–2016. godine i on će uskoro biti prezentiran Skupštini. Potpredsjednik HŠD-a, prof. dr. sc. Ivica Grbac, vratio se na problematiku Studije restrukturiranja Hrvatskih šuma d. o. o.. Bili smo svjedoci izrade nekoliko studija restrukturiranja, od kojih niti jedna zvanično nije usvojena. Zanima me da li Studiju restrukturiranja radite sami ili to radi neka druga "kuća" i da li postoji neka analitika te studije, jer smo svjedoci raznih napisa po novinama o 2-3 tisuće viška zaposlenika i sl. Da li namjeravate neke djelatnosti, kao kamenolome, ugostiteljstvo, lovstvo i turizam, izdvojiti iz poduzeća? Zanima me i pitanje isporuke i cijena sirovine. Studiju restrukturiranja izrađuje Uprava sama. Drvoprerađivačima su predložene sljedeće promjene cijena sirovine: Hrast lužnjak 1-3 klasa cijena je 15 % viša; Hrast lužnjak F1 8 % niža; Hrast lužnjak F2 ostaje ista cijena; Hrast kitnjak 1-3 klasa 12 % viša cijena; Bukva F 10 % niža cijena; Bukva l klasa 5 % niža cijena; Bukva 3 klasa 10 % viša, meke listače 10 % niža cijena; Jela 2 Klasa 6 % viša cijena, Jela 3 klasa 10 % viša cijena. Politika cijena vezana je uz potpisivanje Ugovora s drvoprerađivačima i rabatnom politikom. Drvoprerađivači koji imaju viši stupanj finalizacije proizvoda imat će povoljnije uvjete kupnje sirovine, kako glede količina sirovine, tako i popusta na cijenu sirovine. Prof. Grbac je postavio potpitanje. Tko će snimiti stanje finalizacije pojedinih drvoprerađivača? Rabat će se dobivati po stvarno izrađenom proizvodu, a ne šablonski. Glede pitanja viška zaposlenika, ova Uprava nije nikada u javnost izlazila s brojkama o višku zaposlenika. Kada su iz Ministarstva tražili konkretne podatke, mi smo dali procjenu, ali to je samo naša procjena. Kada se napravi konsolidacija |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 115 <-- 115 --> PDF |
i reorganizacija poduzeća, moći ćemo razgovarati o konkretnim brojkama. Paušalno mislim da u nekim procesnim cjelinama postoji višak zaposlenika, ali u nekima postoji i manjak zaposlenika. Dubravko Hodak, dipl. ing. šum., predsjednik ogranka Ogulin, osvrnuo se na razliku u plaćama ovlaštenih inženjera i onih koji to nisu, jer postojeći Pravilnik o plaćama ne razlikuje ove zaposlenike. Da li smatrate da je naknada za rad na terenu stručno tehničkom osoblju ispravna i pravedna. I moje zadnje pitanje je vezano za Vaša saznanja o izradi novog Zakona o šumama. Da li će Ovlašteni inženjeri imati veću plaću od ostalih zaposlenika? Odgovor na to vrijedi i za sva ostala zaposlenja u Hrvatskim šumama d. o. o. Ako povećanje bilo koje titule koje ima pojedinac koristi poduzeću, ono će biti vrednovano. Ako npr. magistar znanosti stekne doktorat, to će financijski biti valorizirano ukoliko Poduzeću na tom radnom mjestu treba doktor znanosti. Moj stav je da je radno mjesto terenskog osoblja na terenu i da za to ne trebaju primati posebnu naknadu. Zakon o šumama trebao bi biti iznesen u 1. čitanju u Saboru na kraju I kvartala 2013. godine. Tihomir Kolar, dipl. ing šum., predsjednik ogranka Koprivnica, iznio je problematiku nedostatka vozila za obavljanje redovitih šumarskih poslova uzrokovanih restrikcijama u korištenju automobila. Poznato je da prema zakonu o zaštiti na radu na svakom radilištu mora biti vozilo. U njegovoj matičnoj šumariji imaju 2 automobila na 4 revira, 4 revirnika i momentalno 6 radilišta, što dovodi u pitanje obavljanje redovitih zadataka revirnog osoblja. Zbog nedostatka vozila zastoji se javljaju i na samim radilištima, uslijed kvarova na traktorima, a napominje da mehaničari nemaju uvijek raspoloživo vozilo, te se popravci puno puta oduže, što dovodi u pitanje obavljanje redovitih zadataka revirnog osoblja. Isto tako je istaknuo nedostatak računala u šumarijama, gdje jedino revirnici i čistačice nemaju svoja računala i unatoč svim problemima, obvezama i odgovornostima to sve obavljaju za 3600 bodova. Rekli ste da se mora živjeti od rada pa Vas molim da nam objasnite od čega smo do sada živjeli? Da li je netko pojedinačno, ili vi osobno, radio ili nije, ja to ne znam, ali mislim da u poduzeću ima nerada i da će se to promijeniti. U Hrvatskim šumama d. o. o. ima 1070 automobila, samo direkcija ima 18 automobila, dakle 1052 automobila su na terenu u podružnicama. Ako se uz tu količinu automobila ne može organizirati proizvodnja, onda to smatram nesposobnošću voditelja podružnica, odnosno upravitelja šumarija. 2762 računala su u uporabi u poduzeću. Imamo ugovor s Microsoftom, koji smo naslijedili od prošlih Uprava, a kojim samo na ime licenci, koje nam za potrebe posla ne trebaju, moramo platiti 5 milijuna kuna. Kako ugovor moramo poštivati, jedino rješenje je da smanjimo broj računala. Svjesni smo činjenice da pojedina radna mjesta u poduzeću nisu dovoljno vrednovana, među njima je i radno mjesto revirnika, o tome čemu voditi računa u budućoj sistematizaciji radnih mjesta. Predsjednik ogranka Vinkovci Darko Posarić, dipl. ing. šum. izrazio je zadovoljstvo što se predsjednik Uprave gospodin Pavelić odazvao na današnju sjednicu, kao i na skupštinu HŠD-a u lipnju i što je dao mogućnost informiranja o stanju u Poduzeću. Komentirao je izrečeno da je samo iskorišćivanje šuma pozitivno, a druge djelatnosti npr. uzgajanje šuma negativno. Njemu kao uzgajivaču normalno je da svi živimo od prodaje drveta koje je finalni proizvod i koje dolazi kao krajnji rezultat svih ostalih šumarskih djelatnosti. Osvrnuo se i na izrečeno da se očekuju problemi s naplatom u 2013. godini. Kada je u posljednje vrijeme, zbog nepoštivanja rokova plaćanja, većina robe išla na licitaciju, sva je prodana uz daleko bolje cijene. Potražnja je veća od ponude i naša saznanja od šumara u okolnim državama su da s plasmanom sirovine nigdje nema problema i svugdje se ona plaća. Razumijem i državnu politiku i želju za pomoći drvoprerađivačima, ali ne razumijem da baš sve treba prodati po ugovorima, zar ne možemo bar dio sirovine prodati na licitacijama, čime bi popravili naše financijsko stanje. Zadovoljan sam Vašom kritikom neispunjavanja BOŠ-a. Iako sam nezadovoljan da ste nam Vi kao ne šumar to rekli, činjenica je da premalo ulažemo u šumu. Svaka ušteda na ulaganju u biološku obnovu šume se dugoročno višestruko negativno vraća. Pohvalio je činjenicu da je OKFŠ "obranjen", jer ako se izdvojena sredstva ne mogu povećati, dobro je da su opstala i u ovom iznosu. U praksi imamo pojavu da državnom šumom gospodare drugi subjekti (Hrvatske željeznice, Hrvatske vode), a ne Hrvatske šume d. o. o., kako je to Zakonom o šumama propisano. To treba promijeniti. U vezi s kadrovskom politikom predložio je više "sluha" za prijedloge ljudi koji su na terenu, dakle iz baze. Zašto se npr. ne bi razmotrio prijedlog za upravitelja šumarije od samih zaposlenika koji rade u toj šumariji. Mr. sc. Ivan Pavelić je najavio reizbor za sva rukovodeća mjesta u šumarstvu uz mandat od 4 godine, a izvršitelji će se postavljati na temelju ocjene, tj. bodovanja, od strane Uprave, ali i zaposlenika. Kolega Posarić smatra da najavljeno smanjivanje vlastite režije u fazama I, II i III može dugoročno imati negativne posljedice po gospodarenje šumama. Zadržavanje vlastitih kapaciteta po fazama u udjelu 30, 30, 10 % premalo je za dugoročno kvalitetan utjecaj na cijenu rada i smatra da je sve ispod 50 % premalo. Izrazio je bojazan da će intenzivnijim korištenjem biomase stanovništvo ostati bez potrebnih količina ogrjeva. |