DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Životopis
Robert Abramović, rođen je u Rijeci, 1965. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Delnicama. 1990. godine diplomirao je na Šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripravnički staž iz područja pripreme proizvodnje obavio je u tadašnjem GPŠG Delnice od 1990. do 1991. Godine. Nakon toga radi na poslovnima revirnika šumarije Crni lug do 1996. godine.
Od 1996. do 2000. godine zaposlen je kao upravitelj Šumarije Fužine, u sastavu javnog poduzeća "Hrvatske šume" p. o. Zagreb. Od 2000. do 2005. obavlja poslove upravitelj Šumarije Skrad, od 2005. do 2012. voditelj je Uprave šuma Podružnica Delnice. Trenutačno je savjetnik u UŠP Delnice.
Vijećnik je Gradskog vijeća Delnice i član kabineta gradonačelnika. Član je Hrvatskog šumarskog društva ogranak Delnice, predsjednik od 2005. do 2006. godine te član Hrvatske komore inžinjera šumarstva i drvne tehnologije. Do 2002. godine predsjednik je Lovačke udruge Divokoza, a sada dopredsjednik i član L.D. Tetrijeb Delnice te U.O. ŽLS prim.-gor. Županije i Skupštine HLS.
Sažetak rada
Autor uvodno naglašava važnost ekonomike šumarstva i ekonomike okoliša kao dijela ekonomike prirodnih resursa. Ukazuje na važnost općekorisnih funkcija šuma te specifičnost usluga okoliša. Socijalne funkcije šuma, a posebno mogućnosti za razvoj turizma, imaju sve važniju ulogu u modernom šumarstvu. Navodi osnovnu podjelu i značenje prirodnih resursa te način potrajnog upravljanja šumskim resursima. Ekonomika šumarstva teži upravo tomu da iz spleta međusobnih ovisnosti i multiplikativnih djelovanja pronalazi optimum gospodarenja. Cilje je maksimizacija osobne i društvene koristi, uz minimalni utrošak činitelja proizvodnje. Autor uvodno obrazlaže niz čimbenika koji posredno ili neposredno utječu na razvoj turizma u šumskim područjima i njihov utjecaj na ruralni razvoj.
Navedena je problematika gospodarenja prirodnim resursima, te ekonomski i socijalni pokazatelji u šumarstvu. Autor je u ovom poglavlju vrlo detaljno definirao i analizirao pojam i svrhu investiranja s makroekonomskog i s mikroekonomskog gledišta poduzeća. Navodi specifičnosti poslovne analize u šumarstvu, te proces proizvodnje u šumarstvu.
Socijalna gledišta šumarstva oduvijek su bila značajan čimbenik gospodarenja i korištenja šuma, pa zato imaju i velik utjecaj na njegovu održivost. Kako potrebe održivosti zahtijevaju, uz stručna znanja i određena materijalna sredstva, potrebno je iznaći način i mogućnosti za definiranje, procjenu važnosti i vrednovanje socijalnih funkcija šuma. Autor ukazuje na funkcije šuma urbanih prostora koje pružaju razne izravne ili neizravne koristi od funkcioniranja ekosustava. Definiran je pojam i značenje socijalnih funkcija šuma u Hrvatskoj te njihov zakonodavni okvir.
Glavni cilj istraživanja je analizirati ekonomske i socijalne pokazatelje koji će opravdati ulaganje u nove djelatnosti šumarstva. U radu se nastoje prikazati opći ekonomski pokazatelji, analizirajući ih kroz pokazatelje poslovanja od samog početka investicije pa do stavljanja u funkciju, praćenjem obima investicije, bilance te računa dobiti i gubitka. Također kroz dinamiku zapošljavanja, ocjenu učinkovitosti te razdoblja povrata, analizirat će se vrijednost proširenja osnovnih djelatnosti u socio-ekonomskom smislu.
Glede činjenice da je rad usmjeren na proširenje osnovnih šumarskih djelatnosti, autor je područje istraživanja podijelio na geografsko područje Uprave šuma podružnica Delnice koja gospodari šumama na području jugozapadnog dijela Hrvatske.
Kao objekt istraživanja odabrana je šumarija Skrad, odnosno izletište Zeleni Vir u sklopu šumarije Skrad. Sa gotovo jednakim prednostima i mogućnostima kao ostali ugostiteljski objekti UŠP Delnice, izletište Zeleni Vir pokazuje sasvim suprotne tendencije, te dokazuje da je moguće ostvariti znatno bolji rezultat. Ostvarenim prihodima Zeleni vir pokriva 94 posto svojih rashoda. Unazad nekoliko godina mogu se pratiti pozitivni trendovi i porast prihoda. Prihodi od ugostiteljstva i turizma čine 6 % ukupnih prihoda šumarije Skrad. Osnovno obilježje geomorfološkog rezervata Vražji prolaz i Zeleni vir je prirodna ljepota Gorskog kotara, nastala djelovanjem brzih i bistrih gorskih tekućica koje su usjekle kanjone u karbonatnim stijenama. Atraktivne šetnice s mostićima i galerijama premošćuju divlje vode i vrtložne lonce u kanjonima, a djelomično su usječene u živu stijenu.
Metoda rada zadana je postavljenim ciljevima istraživanja, te su korištene tehnike investicijske i financijske analize. Za analizu prihoda i rashoda te uspješnosti investicije, korištena su financijska izvješća (bilanca, račun dobiti i gubitka te novčani tijek) te pokazatelji poslovanja (profitabilnost, rentabilnost, likvidnost, razdoblje povrata investicijskog ulaganja).
Navedeni su sociološki pokazatelji koji će se analizirati pomoću pripremljene ankete za potrebe istraživanja. Također, izradit će se analiza okruženja pomoću SWOT modela.
U poglavlju rezultati rada autor je prikazao prikupljene podatke o poslovanju promatranog poligona istraživanja, kao što su ulaganja u osnovna sredstva i ulaganja u trajna obrtna sredstva. Prikazani su ukupni prihodi i rashodi poslovanja od 2007. do 2010. godine te plaće zaposlenih i amortizacija.
Korištenjem SWOT modela, navedene su prednosti i nedostaci investiranja u razvoj turističke djelatnosti općine Skrad te lokaliteta Zeleni Vir.