DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 103     <-- 103 -->        PDF

modeli debljinskog prirasta bili bi u određenoj mjeri primjenjivi na slične stanišne i strukturne uvjete smrekovih jednodobnih sastojina;
Rezultati na istraživanim plohama pokazali su da u jednodobnim sastojinama smreke nakon dobi od 70 godina i progaljivanja sklopa, izostaje pomlađivanje smreke na račun obilne prirodne obnove jele, bukve i gorskog javora. Ti prirodni procesi ključni su za određivanje budućeg načina i postupaka gospodarenja;
Manja gustoća smrekovih jednodobnih sastojina, u kojima je cilj povratak klimatogenih vrsta jele i bukve, dobi iznad 60 godina, pretpostavka su za početak pripremanja i oblikovanja strukture sastojine za pojavu i podržavanje prirodne sukcesije te postupnu obnovu i prevođenje u mješovitu raznodobnu sastojinu tijekom dobi sastojine od 80 do 120 godine. Primjenom oplodnih sječa na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem, jelov i bukov mladi naraštaj bio bi zaštićen nadstojnim stablima i postupno bi se oblikovala grupimična preborna struktura povoljna za rast i razvojih mješovitih sastojina jele i bukve.
Na dijelovima gdje smreka dolazi u obliku manjih enklava u kompleksu bukovo jelovih prebornih šuma, gospodarenje treba prilagoditi smreci provodeći uzgojne zahvate njege i prorede smrekovih stabala, te postupne obnove jelom i bukvom, ovisno o razvojnom stadiju skupine stabala, odnosno promjeru zrelosti stabala smreke.
Stručno povjerenstvo u istom sastavu kao i na obrani rada, dalo je svoj ocjenu i mišljenje o radu pristupnika kako slijedi:
Na temelju prikaza, analize i ocjene rada, stručno povjerenstvo smatra da rad predstavlja značajan doprinos šumarskoj znanosti i praksi, posebice u znanstvenoj grani uređivanja šuma, te predlaže Fakultetskom vijeću Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se znanstveni magistarski rad Damira Delača, dipl. ing. šum., pod naslovom: "Značajke gospodarenja i razvoja sastojina Obične smreke (Picea abies (L.), Karst) na području Gorskog kotara" prihvati kao znanstveni magistarski rad…"
Srdačno čestitamo kolegi Delaču na postignutom znanstvenom stupnju magistra znanosti.

Mr. sc. Robert Abramović, dipl. ing. šum.
Stjepan Posavec
Mr. sc. Robert Abramović, dipl. inž. šum. obranio je 18. prosica 2012. godine znanstveni magistarski rad pod naslovom "Ekonomski i socijalni pokazatelji opravdanosti proširenja osnovnih šumarskih djelatnosti", te time stekao akademski stupanj magistra znanosti, znanstveno polje: šumarstvo, znanstvena grana: šumarske tehnike i tehnologije.
Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 18. prosinca 2012. godine, pred povjerenstvom u sastavu:
Prof. dr. sc. Ivan Martinić, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik;
Doc. dr. sc. Stjepan Posavec (mentor), Šumarski fakultet, Zagreb, član;
Dr. sc. Dijana Vuletić, znanstveni savjetnik, Hrvatski šumarski institut, član
Rad je opsega 100 stranica, sadrži 7 slikovnih priloga, 26 grafikona, 22 tablica i 80 navoda citirane literature.
Strukturalno, rad je podijeljen u 8 osnovnih poglavlja: Uvod i problematika istraživanja, Materijal i metoda rada, Rezultati istraživanja, Diskusija i zaključak, Literatura i Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis slika i tablica te predgovor i životopis.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Životopis
Robert Abramović, rođen je u Rijeci, 1965. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Delnicama. 1990. godine diplomirao je na Šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripravnički staž iz područja pripreme proizvodnje obavio je u tadašnjem GPŠG Delnice od 1990. do 1991. Godine. Nakon toga radi na poslovnima revirnika šumarije Crni lug do 1996. godine.
Od 1996. do 2000. godine zaposlen je kao upravitelj Šumarije Fužine, u sastavu javnog poduzeća "Hrvatske šume" p. o. Zagreb. Od 2000. do 2005. obavlja poslove upravitelj Šumarije Skrad, od 2005. do 2012. voditelj je Uprave šuma Podružnica Delnice. Trenutačno je savjetnik u UŠP Delnice.
Vijećnik je Gradskog vijeća Delnice i član kabineta gradonačelnika. Član je Hrvatskog šumarskog društva ogranak Delnice, predsjednik od 2005. do 2006. godine te član Hrvatske komore inžinjera šumarstva i drvne tehnologije. Do 2002. godine predsjednik je Lovačke udruge Divokoza, a sada dopredsjednik i član L.D. Tetrijeb Delnice te U.O. ŽLS prim.-gor. Županije i Skupštine HLS.
Sažetak rada
Autor uvodno naglašava važnost ekonomike šumarstva i ekonomike okoliša kao dijela ekonomike prirodnih resursa. Ukazuje na važnost općekorisnih funkcija šuma te specifičnost usluga okoliša. Socijalne funkcije šuma, a posebno mogućnosti za razvoj turizma, imaju sve važniju ulogu u modernom šumarstvu. Navodi osnovnu podjelu i značenje prirodnih resursa te način potrajnog upravljanja šumskim resursima. Ekonomika šumarstva teži upravo tomu da iz spleta međusobnih ovisnosti i multiplikativnih djelovanja pronalazi optimum gospodarenja. Cilje je maksimizacija osobne i društvene koristi, uz minimalni utrošak činitelja proizvodnje. Autor uvodno obrazlaže niz čimbenika koji posredno ili neposredno utječu na razvoj turizma u šumskim područjima i njihov utjecaj na ruralni razvoj.
Navedena je problematika gospodarenja prirodnim resursima, te ekonomski i socijalni pokazatelji u šumarstvu. Autor je u ovom poglavlju vrlo detaljno definirao i analizirao pojam i svrhu investiranja s makroekonomskog i s mikroekonomskog gledišta poduzeća. Navodi specifičnosti poslovne analize u šumarstvu, te proces proizvodnje u šumarstvu.
Socijalna gledišta šumarstva oduvijek su bila značajan čimbenik gospodarenja i korištenja šuma, pa zato imaju i velik utjecaj na njegovu održivost. Kako potrebe održivosti zahtijevaju, uz stručna znanja i određena materijalna sredstva, potrebno je iznaći način i mogućnosti za definiranje, procjenu važnosti i vrednovanje socijalnih funkcija šuma. Autor ukazuje na funkcije šuma urbanih prostora koje pružaju razne izravne ili neizravne koristi od funkcioniranja ekosustava. Definiran je pojam i značenje socijalnih funkcija šuma u Hrvatskoj te njihov zakonodavni okvir.
Glavni cilj istraživanja je analizirati ekonomske i socijalne pokazatelje koji će opravdati ulaganje u nove djelatnosti šumarstva. U radu se nastoje prikazati opći ekonomski pokazatelji, analizirajući ih kroz pokazatelje poslovanja od samog početka investicije pa do stavljanja u funkciju, praćenjem obima investicije, bilance te računa dobiti i gubitka. Također kroz dinamiku zapošljavanja, ocjenu učinkovitosti te razdoblja povrata, analizirat će se vrijednost proširenja osnovnih djelatnosti u socio-ekonomskom smislu.
Glede činjenice da je rad usmjeren na proširenje osnovnih šumarskih djelatnosti, autor je područje istraživanja podijelio na geografsko područje Uprave šuma podružnica Delnice koja gospodari šumama na području jugozapadnog dijela Hrvatske.
Kao objekt istraživanja odabrana je šumarija Skrad, odnosno izletište Zeleni Vir u sklopu šumarije Skrad. Sa gotovo jednakim prednostima i mogućnostima kao ostali ugostiteljski objekti UŠP Delnice, izletište Zeleni Vir pokazuje sasvim suprotne tendencije, te dokazuje da je moguće ostvariti znatno bolji rezultat. Ostvarenim prihodima Zeleni vir pokriva 94 posto svojih rashoda. Unazad nekoliko godina mogu se pratiti pozitivni trendovi i porast prihoda. Prihodi od ugostiteljstva i turizma čine 6 % ukupnih prihoda šumarije Skrad. Osnovno obilježje geomorfološkog rezervata Vražji prolaz i Zeleni vir je prirodna ljepota Gorskog kotara, nastala djelovanjem brzih i bistrih gorskih tekućica koje su usjekle kanjone u karbonatnim stijenama. Atraktivne šetnice s mostićima i galerijama premošćuju divlje vode i vrtložne lonce u kanjonima, a djelomično su usječene u živu stijenu.
Metoda rada zadana je postavljenim ciljevima istraživanja, te su korištene tehnike investicijske i financijske analize. Za analizu prihoda i rashoda te uspješnosti investicije, korištena su financijska izvješća (bilanca, račun dobiti i gubitka te novčani tijek) te pokazatelji poslovanja (profitabilnost, rentabilnost, likvidnost, razdoblje povrata investicijskog ulaganja).
Navedeni su sociološki pokazatelji koji će se analizirati pomoću pripremljene ankete za potrebe istraživanja. Također, izradit će se analiza okruženja pomoću SWOT modela.
U poglavlju rezultati rada autor je prikazao prikupljene podatke o poslovanju promatranog poligona istraživanja, kao što su ulaganja u osnovna sredstva i ulaganja u trajna obrtna sredstva. Prikazani su ukupni prihodi i rashodi poslovanja od 2007. do 2010. godine te plaće zaposlenih i amortizacija.
Korištenjem SWOT modela, navedene su prednosti i nedostaci investiranja u razvoj turističke djelatnosti općine Skrad te lokaliteta Zeleni Vir.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Autor je izradio statičku i dinamičku ocjenu učinkovitosti ulaganja. Podaci za statičku ocjenu, najvećim se dijelom nalaze u računu dobiti i gubitka, a prema potrebi koriste se i podaci iz ostalih analitičkih prikaza u prethodnim točkama ovoga rada. Bilanca i račun dobiti i gubitka izrađeni su na temelju podataka poslovanja objekta Zeleni Vir za razdoblje od 2007. do 2010. godine.
Pokazatelji poslovanja kao što su likvidnost, zaduženost, aktivnost, ekonomičnost i rentabilnost također su iskazani za razdoblje od četiri godine.
Promatrajući rezultate ulaganja dobivena je struktura u kojoj 53 % čine građevinski, 31 % obrtnički radovi. Ukupna ulaganja u osnovna sredstva iznose 812.144 kn ili 84,7 %, dok su potrebna trajna obrtna sredstva u iznosu 146.667 kn ili 15,3 %. Iz istih je podataka izveden koeficijent obrtaja ukupno uloženih sredstava, što čini 0,92 puta godišnje, a što znači da će uložena obrtna sredstva biti prosječno godišnje vezana 59 dana, što proizlazi iz izvedenog koeficijenta obrtaja 6,1 puta godišnje.
Socijalna komponenta anketnog upitnika daje rezultate viših iznosa u odnosu na prve dvije grupe, koji se kreću od 4,29 za rekreacijsko-sportsku, do 4,38 za turističku važnost šumskih resursa. Prikupljeni podaci ukazuju na najveću značajnost preferencije socijalnih učinaka, zatim slijedi grupa ekoloških preferencija, dok izrazito manju važnost ima preferencija šume kao izvora drvnih sortimenata, a preferencija produkcije ljekovitog bilja, gljiva i šumskih plodina neznatno zaostaje za ekološkim preferencijama.
U poglavlju Diskusija i zaključak autor iznosi najznačajnije rezultate svoga rada, naglašavajući pojedine rezultate istraživanja.
Uzimajući u obzir sve ranije statistički obrađene i interpretirane parametre, zaključuje da sustav rasporeda općih troškova u šumarstvu po zadanim ključevima tereti i nešumarske djelatnosti te ih ukupnim raspoređivanjem dovodi u poziciju ostvarenja gubitka. Zbog toga se za daljnje poslovanje ovih djelatnosti treba izraditi novi organizacijski model, po kojemu bi se uvažile posebnosti gospodarske grane. Prilikom novih ulaganja potrebno je koristiti predinvesticijske i investicijske studije prikazane u ovom istraživanju.
Socijalni učinci opravdavaju ulazak u proširenje šumarske osnovne djelatnosti u ovom primjeru, jer se ovim aktivnostima omogućuje zapošljavanje lokalnog stanovništva, što je vrlo značajno u ruralnim krajevima. Povećavaju se porezne i ostale pristojbe u proračunima jedinica lokalne samouprave. Povećana je ponuda i razvoj lokalnih proizvođača autohtonih prehrambenih proizvoda, suvenira i ostalog kao pretpostavka ostvarenja većeg prihoda. Uređeni su novi sadržaji te stavljeni u funkciju prirodni resursi zaštićenog krajolika, što se ogleda kroz evidentirani povećani broj posjeta.
Rezultati ispitivanja svih elemenata i čimbenika vanjskog i unutarnjeg poslovnog okruženja složeni su u SWOT matrici u kojoj su snage osim prometnih predispozicija – povezanost i blizina kvalitetnog tržišta izuzetno rangirani elementi prostora, krajobraza, izvorišta vode, klimatska, biološka i kulturna raznolikost, dakle upravo elementi ispitivani u anketi preferencija.
Prema prikazanom sadržaju rada, opsegu prikupljenih podataka, rezultatima i analizama autor je ispunio postavljene ciljeve, koji su u skladu s odobrenim naslovom magistarskog rada.
Odabirom objekta istraživanja autor je pružio znanstvenu podlogu i smjernice za budući razvoj i gospodarenje obnovljivim prirodnim resursima poduzeću Hrvatske šume d.o.o..
Prikazani rezultati ukazuju na važnost vrednovanja šuma kao prirodnog resursa te socijalnih funkcija šuma koje stanovnici svakodnevno koriste. Sa stručnog gledišta rad će omogućiti lakše donošenje odluka radi poboljšanja stabilnosti, regeneracijskog potencijala i održivosti šumskih ekosustava Uprave šuma podružnice Delnice.
Novom magistru znanosti Robertu Abramoviću, dipl. ing. šum. želimo i nadalje plodan i uspješan rad u šumarstvu.