DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Mr. sc. DAMIR DELAČ, dipl. ing. šum.
Hranislav Jakovac
Mr. sc. Damir Delač, dipl. ing. šum., obranio je svoj magistarski rad pod naslovom " Značajke gospodarenja i razvoja Obične smreke (Picea abies (L.), Karst) na području Gorskog kotara"
Javna obrana magistarskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 18. prosinca 2012. god. pred povjerenstvom u sastavu:
Akademik Slavko Matić, profesor emeritus, predsjednik;
Prof. dr. sc. Jura Čavlović (mentor), Šumarski fakultet, član;
Prof. dr. sc. Šime Meštrović, redoviti profesor u mirovini, član.
Rad sadrži 91 stranicu teksta, 19 tablica, 46 slika i 62 navoda citirane literature, a strukturiran je u 6 glavnih poglavlja: Uvod, Materijal i metode, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura.
Životopis
Damir Delač, dipl. ing. šum. rođen je 21.5.1958. godine u Brod Moravicama u Hrvatskoj. U Delnicama je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1985. godine. Tijekom 1986. obavlja pripravnički staž, a nakon toga raspoređen je na mjesto taksatora, a zatim samostalnog taksatora u odjelu za Uređivanje šuma, Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice (GPŠG). U rujnu 1991. uključuje se kao dragovoljac u obranu Domovine. Od 2001. godine radi na radnom mjestu upravitelja Šumarije Lokve, UŠP Delnice, Hrvatske šume d. o. o. Član je Hrvatskog šumarskog društva (HŠD), a u razdoblju od 1996. do 2004. godine bio je predsjednik HŠD – ogranak Delnice. Od veljače 2006. godine na radnom je mjestu tajnika HŠD-a. Služi se engleskim jezikom. Postdiplomski studij iz područja Uređivanje šuma upisao je 1994. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen je i otac jednog muškog djeteta.
Sažetak magistarskog rada
U Uvodu rada autor detaljno navodi biološke i ekološke karakteristike te areal ove za Europu najznačajnije gospodarske biljne vrste. U Gorskom kotaru šumske sastojine sačinjavaju jela (Abies alba Mill.), bukva (Fagus sylvatica L.) i smreka (Picea excelsa /L./ Karst.). Prve dvije vrste su najrasprostranjenije, dok im je smreka više ili manje primiješana. Tek na izvjesnim malobrojnim staništima uvjetovanim posebnim ekološkim prilikama nailazimo na čiste smrekove sastojine (Vajda 1933). Smreku karakterizira vrlo velika ekološka prilagodljivost; otpornost na razne atmosferske utjecaje; velika i dugotrajna klijavost sjemena; lakoća proizvodnje sadnica; jednostavna tehnika mehaničke i ručne sadnje biljaka; male potrebe za intenzivnim njegovanjem; dobra uporabnost stabala iz prorede, a deblje deblovine za razne sortimente; razmjerno velik prirast, osobito na boljim staništima. U bližoj prošlosti ona se umjetno unosila izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti. Na taj način stvarane su smrekove monokulture na staništima drugih autohtonih vrsti drveća u većem dijelu Europe. Ta pojava poznata je u šumarstvu kao fihtomanija (Die Fichte = njem. smreka).
I na području Gorskog kotara smreka se od sredine prošloga stoljeća intenzivno unosila umjetnim putem ili se kao pionirska vrsta širila prirodnim putem na staništa klimatogenih vrsta, jele i bukve, tzv. koncepcijom sječe na krugove, za što je razlog pronađen u lošem zdravstvenom stanju i izostanku podmlađivanja jele, kao i ekonomičnosti takvih koncentriranih sječa. Na dijelovima obraslim bukovim i grabovim panjačama obavljene su rekonstrukcije

ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 102     <-- 102 -->        PDF

sadnjom smrekovih sadnica, a smrekom su pošumljivana i neobrasla šumska, kao i poljoprivredna zemljišta.
Kao pionirska vrsta smreka intenzivno obrašta šumske progale izazvane intenzivnom sječom ili prirodnim nepogodama (vjetroizvale), zapuštena poljoprivredna zemljišta i površine ispod brojnih dalekovoda, iznad naftovoda, plinovoda i sl.
U okviru ovoga poglavlja u potpoglavlju Dosadašnja istraživanja, navedeni su brojni autori i teme dosadašnjih istraživanja ove biljne vrste, a u potpoglavlju Područje istraživanja prikazan je zemljopisni položaj, reljef i hidrološke prilike Gorskog kotara, klimatske prilike (temperatura, oborine, mraz), geološka podloga i tipovi tala, šumske zajenice, podijeljene na niži šumski pojas, i pojas gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma (niže gorsko područje, više gorsko područje, pretplaninsko područje i najviši pojas šumske vegetacije), te povijesne značajke gospodarenja i stanje šuma u Gorskom kotaru. Potpoglavlje Predmet, problem i cilj istraživanja, postavljen upravo na spomenutim značajkama gospodarenja i stanju šuma, zadaća je ovoga rada.
Zbog malog učešća u omjeru smjese u rekapitulacijama, smreka je rijetko evidentirana kao zasebna vrsta, već redovito kao crnogorica. Stoga su i smjernice gospodarenja bile prilagođene glavnoj crnogoričnoj vrsti, jeli. Kako se radi o području gdje se šumama tradicionalno gospodarilo na preborni način, to je tako činjeno i sa smrekom bez obzira na njezin odnos prema klimatskim, edafskim i biotskim čimbenicima i bioekološkim specifičnostima.
Cilj je bio proučiti dosadašnje značajke gospodarenja smrekom te zakonitosti rasta i razvoja smrekovih sastojina i na temelju toga odrediti smjernice gospodarenja smrekovim sastojinama na području Gorskog kotara, i to: na dijelovima gdje smreka dolazi unutar kompleksa bukovo jelovih šuma; na djelovima njenog prirodnog rasprostranjenja te na dijelovima gdje je umjetnim putem unešena ili je kao pionirska vrsta obrasla poljoprivredne i ostale površine.
U poglavlju Materijal i metode, prvo potpoglavlje prikazuje prikupljanje i analizu podataka o stanju i gospodarenju smrekom, a drugo, istraživanje razvojnih značajki jednodobnih smrekovih sastojina, obrađuje odabir i opis terenskih ploha 1,2,3,4, definiranje varijabli izmjere, terensku izmjeru (1996. i 2011. god.) te obradu podataka.
U poglavlju Rezultati istraživanja prikazano je posebno stanje gospodarenja smrekom na području Gorskog kotara, stanje i obilježja strukture jednodobnih sastojina i razvojne značajke sastojinske strukture na istraživanim plohama (razvoj elemenata strukture po debljinskim stupnjevima – razvoj debljinske strukture, sast. visinskih krivulja, modeli debljinskog prirasta). Provedena je usporedba osnovnih elemenata strukture u odnosu na teoretske modele, utvrđena struktura i dinamika obnove sastojina na plohama te rast i prirast pojedinačnih stabala – u visinu, prirast promjera i volumena kao i modeliranje prirasta stabala.
Rasprava je prikazana kroz tekstove: Stanje gospodarenja smrekom u Gorskom kotaru, Razvojne značajke jednodobnih sastojina smreke i Preporuke budućeg gospodarenja smrekovim sastojinama.
Na temelju rasprave slijede Zaključci:
U šumama Gorskog kotara smreka je prema zastupljenosti treća vrsta drveća s udjelom od 9,8 % ukupne drvne zalihe, rasprostirući se na 98 % obrasle šumske površine i ima najveću ekološku širinu od svih vrsta drveća. Jednodobnim načinom gospodarenja smrekom gospodari se samo na 462,06 ha ili oko 0,5 %, dok je na 94.177,90 ha primiješana pojedinačno, u grupama, skupinama ili manjim enklavama, u šumama bukve i jele prebornog načina gospodarenja;
Gustoća jednodobnih sastojina smreke na području Gorskog kotara, značajno je manja u odnosu na teoretske modele koji pretpostavljaju izuzetno velik broj stabala, posebice u prvim stadijima razvoja smrekove sastojine, što je neprimjereno stanišnim uvjetima Gorskog kotara. S druge strane, gustoća istraživanih smrekovih sastojina u stadiju razvoja starijih i starih sastojina, koja je značajno veća od gustoće sastojine koju pretpostavljaju teoretski modeli za čiste smrekove sastojine, posljedica je dvoslojne strukture starih smrekovih sastojina, gdje se u donjem sloju pojavio urast (prirodna sukcesija) stabala jele i bukve;
U istraživanim smrekovim jednodobnim sastojinama koje rastu na prvom bonitetu, u razvojnom stadiju mladih i srednjedobnih sastojina utvrđena je vrlo visoka produkcija i tečajni prirast više od 12 m3/ha godišnje, što je posljedica intenzivnog visinskog i debljinskog prirasta stabala. Volumni prirast postupno opada s dobi sastojina i podudara se s teoretskim, unatoč značajnim razlikama u razvoju strukture sastojine i provedbi postupaka gospodarenja u odnosu na teoretski;
Na temelju rezultata analize reprezentativnih stabala smre­ke utvrđeno je postojanje pravilnosti u visinskom, debljinskom i volumnom rastu i prirastu stabala. Kulminacija tečajnog visinskog prirasta stabala smreke postiže se u dobi od 30 do 40 godina, tečajnog debljinskog prirasta u dobi od oko 50 godina, a volumnog prirasta u dobi od 80 do 90 godina. Kulminacija prosječnog volumnog prirasta u dobi iznad 110 godina ukazuje na visoku zrelost i duge ophodnje, kada je cilj gospodarenja proizvodnja velike količine i kvalitete drvne sirovine smreke;
Istraživanjem debljinskog prirasta pojedinačnih stabala smreke u jednodobnim sastojinama dobivena je velika objašnjenost utjecaja prsnog promjera stabala na debljinski prirast (od 49 do 81 %), odnosno utjecaja prsnog promjera i dobi stabala na debljinski prirast (70 %). Prema tomu, dobiveni

ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 103     <-- 103 -->        PDF

modeli debljinskog prirasta bili bi u određenoj mjeri primjenjivi na slične stanišne i strukturne uvjete smrekovih jednodobnih sastojina;
Rezultati na istraživanim plohama pokazali su da u jednodobnim sastojinama smreke nakon dobi od 70 godina i progaljivanja sklopa, izostaje pomlađivanje smreke na račun obilne prirodne obnove jele, bukve i gorskog javora. Ti prirodni procesi ključni su za određivanje budućeg načina i postupaka gospodarenja;
Manja gustoća smrekovih jednodobnih sastojina, u kojima je cilj povratak klimatogenih vrsta jele i bukve, dobi iznad 60 godina, pretpostavka su za početak pripremanja i oblikovanja strukture sastojine za pojavu i podržavanje prirodne sukcesije te postupnu obnovu i prevođenje u mješovitu raznodobnu sastojinu tijekom dobi sastojine od 80 do 120 godine. Primjenom oplodnih sječa na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem, jelov i bukov mladi naraštaj bio bi zaštićen nadstojnim stablima i postupno bi se oblikovala grupimična preborna struktura povoljna za rast i razvojih mješovitih sastojina jele i bukve.
Na dijelovima gdje smreka dolazi u obliku manjih enklava u kompleksu bukovo jelovih prebornih šuma, gospodarenje treba prilagoditi smreci provodeći uzgojne zahvate njege i prorede smrekovih stabala, te postupne obnove jelom i bukvom, ovisno o razvojnom stadiju skupine stabala, odnosno promjeru zrelosti stabala smreke.
Stručno povjerenstvo u istom sastavu kao i na obrani rada, dalo je svoj ocjenu i mišljenje o radu pristupnika kako slijedi:
Na temelju prikaza, analize i ocjene rada, stručno povjerenstvo smatra da rad predstavlja značajan doprinos šumarskoj znanosti i praksi, posebice u znanstvenoj grani uređivanja šuma, te predlaže Fakultetskom vijeću Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se znanstveni magistarski rad Damira Delača, dipl. ing. šum., pod naslovom: "Značajke gospodarenja i razvoja sastojina Obične smreke (Picea abies (L.), Karst) na području Gorskog kotara" prihvati kao znanstveni magistarski rad…"
Srdačno čestitamo kolegi Delaču na postignutom znanstvenom stupnju magistra znanosti.

Mr. sc. Robert Abramović, dipl. ing. šum.
Stjepan Posavec
Mr. sc. Robert Abramović, dipl. inž. šum. obranio je 18. prosica 2012. godine znanstveni magistarski rad pod naslovom "Ekonomski i socijalni pokazatelji opravdanosti proširenja osnovnih šumarskih djelatnosti", te time stekao akademski stupanj magistra znanosti, znanstveno polje: šumarstvo, znanstvena grana: šumarske tehnike i tehnologije.
Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 18. prosinca 2012. godine, pred povjerenstvom u sastavu:
Prof. dr. sc. Ivan Martinić, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik;
Doc. dr. sc. Stjepan Posavec (mentor), Šumarski fakultet, Zagreb, član;
Dr. sc. Dijana Vuletić, znanstveni savjetnik, Hrvatski šumarski institut, član
Rad je opsega 100 stranica, sadrži 7 slikovnih priloga, 26 grafikona, 22 tablica i 80 navoda citirane literature.
Strukturalno, rad je podijeljen u 8 osnovnih poglavlja: Uvod i problematika istraživanja, Materijal i metoda rada, Rezultati istraživanja, Diskusija i zaključak, Literatura i Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis slika i tablica te predgovor i životopis.