DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2012 str. 19     <-- 19 -->        PDF

u prostranom i kontinuiranom kompleksu, pa je slabiji utjecaj susjednih vegetacijskih tipova. Naime, na drugim područjima duž hrvatskoga primorja ta biljna zajednica često puta dolazi u uskom pojasu ili je isprekidana drugim vegetacijskim tipovima, pa vrste iz susjednih vegetacijskih tipova u većoj ili manjoj mjeri ulaze u njen florni sastav (usp. Vukelić i dr. 2008). To su tada obično termofilne vrste koje onda obogaćuju njen florni sastav (Trinajstić 1996). U prilog ovome ide i činjenica da dio napravljenih vegetacijskih snimki ove asocijacije koji se razlikuje od tipičnih sastojina, većim učešćem i pokrovnošću termofilnih elemenata ima i značajno veći broj vrsta (prosječno 30,1). Termofilne vrste koje značajno karakteriziraju te sastojine su – Ostrya carpinifolia, Acer obtusatum, Sorbus aria, Tanacetum corymbosum i dr. To su uglavnom sastojine na nižim nadmorskim visinama, otvorenijega sklopa s većim prosječnim vrijednostima EIV za temperaturu, svjetlo i reakciju koje su nastale sukcesijom as. Seslerio-Ostryetum (usp. sl. 6). Naime as. Seslerio-Ostryetum je sekundarna asocijacija koja je u prošlosti zauzimala velike površine. Posljednjih