DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 95     <-- 95 -->        PDF

veliko značenje. Radi se o hidrološkim, vodozaštitnim, klimatskim, protuimisijskim, zdravstvenim, rekreacijskim, turističkim i drugim ulogama, koje u nas poglavito pružaju državne šume. Šume optimalno i trajno ispunjavaju gospodarske i općekorisne uloge uz uvjet pravilnog gospodarenja. Pravilno gospodarenje moguće je samo pod nadzorom šumarskog stručnjaka. Dužnost je države preko nadležnih tijela pronaći mehanizme djelotvornog nadzora struke nad svim šumama, bez obzira na vlasništvo ili stupanj zaštite. Privatizaciju šuma u javnom vlasništvu može se dopustiti izuzetno i pod uvjetom da je osigurano pravilno gospodarenje. Treba spriječiti usitnjavanje velikih šumskih kompleksa.
Kao nasljeđe baštinjeno od prethodnih naraštaja, tlo je pravi dragulj nacionalne riznice. Značajka mu je da sporo nastaje, brzo nestaje, pa se prema njemu valja odnositi s osjećajem odgovornosti ne samo pred aktualnim, već i pred naraštajima koji dolaze. Sva suvremena razvojna pitanja i dvojbe koje se prelamaju na tlu kao središtu agroekosustava i polaznoj točki na "putu hrane od tla do tanjura", u fokusu su zanimanja znanstvene i šire javnosti i donositelja ključnih razvojnih odluka diljem svijeta. Ocjenjujući kako je tlo (pre)dugo "zapostavljen" resurs, Europsko povjerenstvo je urgentnim označilo provedbu Thematic Strategy for Soil Protection i pokrenulo niz mjera zaštite tala Europe koje će nas obvezati poslije pristupa europskoj zajednici naroda. Polazište je da je tlo kao prirodni resurs "ravnopravni" član "ekološke trijade"; tlo – voda – zrak pa mu valja posvetiti jednaku pozornost kao vodi i zraku. Država treba osigurati nazočnost i djelotvornu primjenu znanosti i struke u gospodarenju s tlom. Nesporna je potreba i pravo vrijeme pred izazovima sutrašnjice promišljenije i rigoroznije pristupiti privatizaciji i usitnjavanju poljoprivrednog zemljišta, kao nacionalnom blagu i osnovi skladnog, održivog razvoja. Jer, pred sutrašnjicom smo svi odgovorni.
Voda je nezamjenljivo prirodno bogatstvo, pa lokalni, regionalni i globalni razvoj ovisi, i ovisit će u budućnosti, o raspoloživosti voda i njihovoj kakvoći. Zbog posebnih hidroloških uvjeta hrvatski narod prati povijesna borba "protiv" i "za" vodu. Posebno značenje ima izvedba mjera zaštite od poplava. Isto tako, u svrhu uzgoja poljoprivrednih kultura potrebno je izvoditi mjere odvodnje, a na onim površinama gdje su sustavi izvedeni potrebno ih je održavati. Navodnjavanje je obrnuta melioracijska mjera od obrane od poplava i mjera odvodnje. Izvođenjem navodnjavanja poljoprivrednici se bore "za" vodu i time čine velik doprinos kroz proizvodnju hrane. Voda je temelj javne, lokalne i privatne vodoopskrbe, a kako se sve više koriste konzumne, tj. mineralne, izvorske i stolne vode u bocama, one sve više postaju i komercijalno zanimljiva, pa i izvozna "roba". Kako je voda posebno prirodno bogatstvo, na vodu imaju pravo svi i ne može se dozvoliti privatno vlasništvo voda.
Zbog urbanizacije, gospodarskog i općeg razvoja, šume, tla i vode su sve više ugrožene. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti zalaže se za jedinstven prihvatljiv stav svim opcijama (socijalnim, gospodarskim, ekološkim, vjerskim, političkim) te da je održivo gospodarenje i djelotvorna zaštita šumskog bogatsva, tla i voda preduvjet skladnom i potrebnom, gospodarski, okolišno i socijalno prihvatljivom daljnjem razvoju Hrvatske.

Hrvatska golupka – kolibrić među noćnim leptirima
Alojzije Frković, dipl. ing. šum.
Zadržavajući si pravo izmjene i dopune svog Programa izdavanja prigodnih poštanskih maraka, Hrvatske su pošte u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode (World Wildlife Fund – WWF) 18.rujna ove godine izdale četiri prigodne poštanske marke s motivom hrvatske golupke (Hemaris croatica Esper 1779), noćnog leptira iz porodice ljiljaka (prndelji, Schingidae). Kako i priliči na markama izdanih u zajedništvu sa Svjetskim fondom otisnut je znak pande, što će reći logotip Fonda, kakvog smo već susretali kod nekih ranijih izdanja u suradnji s WWF-om. Marke tiskane u arku od 16 maraka, uz prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), nominalne su vrijednosti 4x4,60 kn. U tehnici višebojnog ofseta tiskala ih je Tiskara ZRINSKI d.d. Čakovec u nakladi od
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 96     <-- 96 -->        PDF

200 tisuća primjeraka po motivu. Autorstvo motiva potpisuje Zlatko Keser, akademski slikar iz Zagreba.
Sve ljiljke, pa tako i hrvatsku golupku, karakterizira čvrsto i oblo aerodinamično tijelo zašiljeno prema zatku, te uska i duga prednja i široka i kratka stražnja krila. Ubrajaju se među najbrže leteće kukce, dostižući brzinu veću od 50 kph. Odlika im je, također, relativno dugačko rilo, pa u trenucima sisanja nektarom bogatih biljaka svojim lepršanjem u nekoliko podsjećaju na kolibriće! Iako najveći broj ovih leptira leti obično noću ili u prvi sumrak, aktivnost hrvatske golupke vezano je uz danje razdoblje. Prema Ivi Mihoci, autorici prigodnog informativnog letka koji prati marke, hrvatska golupka je malena u odnosu na ostale vrste iz porodice ljljaka. Kako se to zorno vidi na sličicama maraka, gornje strane prednjih krila maslinasto su zelene boje, a prednje strane stražnjih krila crvenkaste boje. Vrsta je opisana prije više od 230 godina na području Karlovca. Njezino rasprostranjenje seže daleko izvan granica Lijepe Naše i vezano je uz pontsko-mediteranski prostor od Italije, Švicarske, preko Balkanskog poluotoka do Izraela, Ukrajine i Rusije. Kao interesantnost, bilježi Iva Mihoci, u novije doba hrvatska golupka nije uočena na području svojeg prvog opisa, dakle u pokupskom bazenu u okolici Karlovca.
U potrazi za partnerom, što će reći u vrijeme razmnožavanja, prelaze velike udaljenosti. Preobrazba u ljiljaka, kao i u ostalih leptira, je potpuna. Ličinke su gusjenice produžena valjkastog tijela s ustima udešenima za grizenje. Poznate su pod imenom rogati “crvi", jer imaju nastavak u obliku trna na kraju zatka. Godišnje se razvijaju dva naraštaja ovog leptira, prvi od kraja travnja do lipnja te drugi u kolovozu i rujnu. Za razliku od nekih drugih vrsta ljiljaka kao poznatih štetnika, poput mrtvačke glave (Acherontia atropos L.), koja je ime dobila po oznakama u obliku lubanje na prsima, topolovog ljiljka (Smerinthus populi L.), koji se hrane lišćem topola, borova ljiljka (Hyloicus pinastri L.), brsti borove iglice, gusjenice naše hrvatske golupke hrane se biljkama iz rodova prženica, lazarkinja i glavatki. Zacijelo, ne bez razloga, hrvatska golupka odabrana je za simbol Hrvatskog entomološkog društva i krasi naslovnicu časopisa Entomologia Croatica.