DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Organizacije za zaštitu okoliša najviše su kritizirale način izrade studija PUO u kojima nedostaje odgovarajuća procjena utjecaja ovih projekata na okoliš i prirodu te tako nisu u skladu s propisima EU. "Evidentno je da su studije PUO svedene samo na formalni instrument za dobivanje suglasnosti za daljnju realizaciju projekta. Očigledno je da su predloženi projekti zastarjeli, ekološki destruktivni i samim time ekonomski neopravdani", dodaje Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
"U slučaju hidroelektrane Ombla imamo primjer 157 milijuna eura skupe investicije koja se temelji na lošoj, 13 godina staroj PUO. Prema najavama čelnika HEP-a za očekivati je da na kraju ovih 157 milijuna eura neće biti iskorišteno u svrhu proizvodnje električne energije, već u svrhu osiguravanja dovoljnih količina vode koja će se moći koristiti za druge ekološki iznimno štetne projekte kao što su golf igrališta. Nalazi ovog izvješća potvrđuju zaključke analize nezavisnih hrvatskih stručnjaka da je hidroelektrana Ombla loš projekt. Dakle, još jednom, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da odustane od ovog ekološki štetnog projekta", zaključuje Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Svako reguliranje i kanaliziranje prirodnih korita rijeka može uništiti ranjivu biološku raznolikost i krajolike i dovesti do nepovratnih negativnih posljedica za okolno stanovništvo. U posljednjih nekoliko godina pet od sedam regulacijskih projekta dobilo je odobrenje nadležnog ministarstva: regulacije na Savi, donjoj Dravi i Neretvi, kao i kanal Dunav-Sava te brana za podzemnu hidroelektranu Ombla, a u tijeku je još donošenje odluke o regulaciji 53 km dugog predjela Dunava, u području svjetski poznatog Parka prirode Kopački rit, i regulaciji ušća Drave i Mure. Nevladine udruge naglašavaju da je kroz ove projekte ugroženo oko 370.000 hektara riječnog krajolika, ali i financijska sredstva koja mogu biti utrošena za projekte održivog razvoja.

ŠUME, TLA I VODE – NEPROCJENJIVA PRIRODNA BOGATSTVA HRVATSKE
Uredništvo
Ovoga ljeta tiskan je Zbornik radova s okruglog stola kojega je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode, na temu Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske. Zbornik radova uredili su akademici Slavko Matić, Franjo Tomić i Igor Anić. U Šumarskom listu br. 5–6/2011., str. 309–315, prikazani su radovi izlagača i rasprava, na temelju čega je donesen zaključak kojega ovdje objavljujemo, a koji je naznačen kao zvanični stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kada su u pitanju šume, tla i vode Republike Hrvatske. Napominjemo, kako su akademici Slavko Matić i Igor Anić 3. listopada 2012., na sjednici Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, čiji su članovi, podijelili po desetak primjeraka Zbornika svakom predsjedniku ogranka HŠD-a, koji će ih u svojim sredinama proslijediti šumarskoj stručnoj javnosti na uvid i korištenje.
Zaključak okruglog stola održanog 12. svibnja 2011. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
Život čovjeka, kao i svaki drugi oblik života na planetu Zemlja ne bi bio moguć bez šume, tla i vode. Zato su to najvrjednija bogatstva hrvatske prirodne riznice.
Šume su jedino obnovljivo prirodno bogatstvo hrvatskoga naroda. Odlikuje ih iznimna raznolikost i prirodnost koje su posljedica zemljopisnog položaja, raznolikih stanišnih prilika i pravilnog načina gospodarenja. Gospodarenje šumama u Hrvatskoj je prirodno i potrajno gospodarenje koje održava i unapređuje gospodarske i općekorisne uloge šume. U današnjim uvjetima općekorisne uloge šume imaju
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 95     <-- 95 -->        PDF

veliko značenje. Radi se o hidrološkim, vodozaštitnim, klimatskim, protuimisijskim, zdravstvenim, rekreacijskim, turističkim i drugim ulogama, koje u nas poglavito pružaju državne šume. Šume optimalno i trajno ispunjavaju gospodarske i općekorisne uloge uz uvjet pravilnog gospodarenja. Pravilno gospodarenje moguće je samo pod nadzorom šumarskog stručnjaka. Dužnost je države preko nadležnih tijela pronaći mehanizme djelotvornog nadzora struke nad svim šumama, bez obzira na vlasništvo ili stupanj zaštite. Privatizaciju šuma u javnom vlasništvu može se dopustiti izuzetno i pod uvjetom da je osigurano pravilno gospodarenje. Treba spriječiti usitnjavanje velikih šumskih kompleksa.
Kao nasljeđe baštinjeno od prethodnih naraštaja, tlo je pravi dragulj nacionalne riznice. Značajka mu je da sporo nastaje, brzo nestaje, pa se prema njemu valja odnositi s osjećajem odgovornosti ne samo pred aktualnim, već i pred naraštajima koji dolaze. Sva suvremena razvojna pitanja i dvojbe koje se prelamaju na tlu kao središtu agroekosustava i polaznoj točki na "putu hrane od tla do tanjura", u fokusu su zanimanja znanstvene i šire javnosti i donositelja ključnih razvojnih odluka diljem svijeta. Ocjenjujući kako je tlo (pre)dugo "zapostavljen" resurs, Europsko povjerenstvo je urgentnim označilo provedbu Thematic Strategy for Soil Protection i pokrenulo niz mjera zaštite tala Europe koje će nas obvezati poslije pristupa europskoj zajednici naroda. Polazište je da je tlo kao prirodni resurs "ravnopravni" član "ekološke trijade"; tlo – voda – zrak pa mu valja posvetiti jednaku pozornost kao vodi i zraku. Država treba osigurati nazočnost i djelotvornu primjenu znanosti i struke u gospodarenju s tlom. Nesporna je potreba i pravo vrijeme pred izazovima sutrašnjice promišljenije i rigoroznije pristupiti privatizaciji i usitnjavanju poljoprivrednog zemljišta, kao nacionalnom blagu i osnovi skladnog, održivog razvoja. Jer, pred sutrašnjicom smo svi odgovorni.
Voda je nezamjenljivo prirodno bogatstvo, pa lokalni, regionalni i globalni razvoj ovisi, i ovisit će u budućnosti, o raspoloživosti voda i njihovoj kakvoći. Zbog posebnih hidroloških uvjeta hrvatski narod prati povijesna borba "protiv" i "za" vodu. Posebno značenje ima izvedba mjera zaštite od poplava. Isto tako, u svrhu uzgoja poljoprivrednih kultura potrebno je izvoditi mjere odvodnje, a na onim površinama gdje su sustavi izvedeni potrebno ih je održavati. Navodnjavanje je obrnuta melioracijska mjera od obrane od poplava i mjera odvodnje. Izvođenjem navodnjavanja poljoprivrednici se bore "za" vodu i time čine velik doprinos kroz proizvodnju hrane. Voda je temelj javne, lokalne i privatne vodoopskrbe, a kako se sve više koriste konzumne, tj. mineralne, izvorske i stolne vode u bocama, one sve više postaju i komercijalno zanimljiva, pa i izvozna "roba". Kako je voda posebno prirodno bogatstvo, na vodu imaju pravo svi i ne može se dozvoliti privatno vlasništvo voda.
Zbog urbanizacije, gospodarskog i općeg razvoja, šume, tla i vode su sve više ugrožene. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti zalaže se za jedinstven prihvatljiv stav svim opcijama (socijalnim, gospodarskim, ekološkim, vjerskim, političkim) te da je održivo gospodarenje i djelotvorna zaštita šumskog bogatsva, tla i voda preduvjet skladnom i potrebnom, gospodarski, okolišno i socijalno prihvatljivom daljnjem razvoju Hrvatske.

Hrvatska golupka – kolibrić među noćnim leptirima
Alojzije Frković, dipl. ing. šum.
Zadržavajući si pravo izmjene i dopune svog Programa izdavanja prigodnih poštanskih maraka, Hrvatske su pošte u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode (World Wildlife Fund – WWF) 18.rujna ove godine izdale četiri prigodne poštanske marke s motivom hrvatske golupke (Hemaris croatica Esper 1779), noćnog leptira iz porodice ljiljaka (prndelji, Schingidae). Kako i priliči na markama izdanih u zajedništvu sa Svjetskim fondom otisnut je znak pande, što će reći logotip Fonda, kakvog smo već susretali kod nekih ranijih izdanja u suradnji s WWF-om. Marke tiskane u arku od 16 maraka, uz prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), nominalne su vrijednosti 4x4,60 kn. U tehnici višebojnog ofseta tiskala ih je Tiskara ZRINSKI d.d. Čakovec u nakladi od