DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Organizacije za zaštitu okoliša najviše su kritizirale način izrade studija PUO u kojima nedostaje odgovarajuća procjena utjecaja ovih projekata na okoliš i prirodu te tako nisu u skladu s propisima EU. "Evidentno je da su studije PUO svedene samo na formalni instrument za dobivanje suglasnosti za daljnju realizaciju projekta. Očigledno je da su predloženi projekti zastarjeli, ekološki destruktivni i samim time ekonomski neopravdani", dodaje Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. "U slučaju hidroelektrane Ombla imamo primjer 157 milijuna eura skupe investicije koja se temelji na lošoj, 13 godina staroj PUO. Prema najavama čelnika HEP-a za očekivati je da na kraju ovih 157 milijuna eura neće biti iskorišteno u svrhu proizvodnje električne energije, već u svrhu osiguravanja dovoljnih količina vode koja će se moći koristiti za druge ekološki iznimno štetne projekte kao što su golf igrališta. Nalazi ovog izvješća potvrđuju zaključke analize nezavisnih hrvatskih stručnjaka da je hidroelektrana Ombla loš projekt. Dakle, još jednom, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da odustane od ovog ekološki štetnog projekta", zaključuje Enes Ćerimagić iz Zelene akcije. Svako reguliranje i kanaliziranje prirodnih korita rijeka može uništiti ranjivu biološku raznolikost i krajolike i dovesti do nepovratnih negativnih posljedica za okolno stanovništvo. U posljednjih nekoliko godina pet od sedam regulacijskih projekta dobilo je odobrenje nadležnog ministarstva: regulacije na Savi, donjoj Dravi i Neretvi, kao i kanal Dunav-Sava te brana za podzemnu hidroelektranu Ombla, a u tijeku je još donošenje odluke o regulaciji 53 km dugog predjela Dunava, u području svjetski poznatog Parka prirode Kopački rit, i regulaciji ušća Drave i Mure. Nevladine udruge naglašavaju da je kroz ove projekte ugroženo oko 370.000 hektara riječnog krajolika, ali i financijska sredstva koja mogu biti utrošena za projekte održivog razvoja. ŠUME, TLA I VODE – NEPROCJENJIVA PRIRODNA BOGATSTVA HRVATSKE Uredništvo Ovoga ljeta tiskan je Zbornik radova s okruglog stola kojega je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode, na temu Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske. Zbornik radova uredili su akademici Slavko Matić, Franjo Tomić i Igor Anić. U Šumarskom listu br. 5–6/2011., str. 309–315, prikazani su radovi izlagača i rasprava, na temelju čega je donesen zaključak kojega ovdje objavljujemo, a koji je naznačen kao zvanični stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kada su u pitanju šume, tla i vode Republike Hrvatske. Napominjemo, kako su akademici Slavko Matić i Igor Anić 3. listopada 2012., na sjednici Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, čiji su članovi, podijelili po desetak primjeraka Zbornika svakom predsjedniku ogranka HŠD-a, koji će ih u svojim sredinama proslijediti šumarskoj stručnoj javnosti na uvid i korištenje. Zaključak okruglog stola održanog 12. svibnja 2011. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Život čovjeka, kao i svaki drugi oblik života na planetu Zemlja ne bi bio moguć bez šume, tla i vode. Zato su to najvrjednija bogatstva hrvatske prirodne riznice. Šume su jedino obnovljivo prirodno bogatstvo hrvatskoga naroda. Odlikuje ih iznimna raznolikost i prirodnost koje su posljedica zemljopisnog položaja, raznolikih stanišnih prilika i pravilnog načina gospodarenja. Gospodarenje šumama u Hrvatskoj je prirodno i potrajno gospodarenje koje održava i unapređuje gospodarske i općekorisne uloge šume. U današnjim uvjetima općekorisne uloge šume imaju |