DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Stanje populacije zaštićenog vuka dopušta odstrjelni zahvat
Alojzije Frković, dipl. ing. šum.
Koristeći različite metode u procjenjivanju brojnosti vukova, od telemetrijskog praćenja do akcije praćenja prema tragovima u snijegu, procijenjeno je da u Hrvatskoj živi prosječno 201 jedinka vuka raspoređena u 50 čopora, od kojih 24 granična. Evidentirana smrtnost u razdoblju između dva izvješća, rujan 2011– rujan 2012.godine, iznosi 35 jedinki vuka, što je za 17,41 % od procijenjene brojnosti populacije. Dojave i dokazi o nezakonitom ubijanju vukova ukazuje da se ono događa unatoč odobrenoj kvoti, a ne da je zamijeni, što je bila namjera odredaba usvojenog Plana upravljanja vukom u RH za razdoblje 2010–2015.g.
To su neki od zaključaka proširene sjednice Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri u RH, koja je s temom "Stanje populacije vuka u Republici Hrvatskoj u 2012.godini i određivanju zahvata u populaciju" održana u četvrtak 27.rujna ove godine u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u Zagrebu. Pod predsjedanjem predsjednika Povjerenstva prof. dr.sc. Đure Hubera s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljice Službe za biološku raznolikost spomenutog Ministarstva Uprave za zaštitu prirode Zrinke Domazetović, sjednici su, uz članove Povjerenstva i stručne vještake za procjenu šteta od strogo zaštićenih velikih zvijeri, nazočili predstavnici obaju resornih ministarstava, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Hrvatskog lovačkog saveza, županijskih lovačkih saveza, tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb, znanstvenici koji se bave problematikom velikih zvijeri, predstavnici zaštitarskih udruga i dr.
Vuk stalno prisutan na području devet županija
U ime sastavljača Izvješća (mr.sc. Jasna Jeremić, dr.sc. Josip Kusak i Nikica Skroza) izvješće o štetama na domaćim životinjama i utjecaju na divljač, brojnosti i smrtnosti populacije vuka te o stanju populacije vuka u susjednoj nam Sloveniji i Bosni i Hercegovini podnijela je Jasna Jeremić. Podsjetivši da je vuk u RH strogo zaštićena vrsta te kao sastavni dio dinarsko-balkanske populacije stalno prisutan na 18,2 tisuće četvornih kilometara (povremeno i na 6,0 tisuće!) odnosno na području 9 županija. Procjena brojnosti u minulih 7 godina (2005–2011) kretala se od 160 do 220 jedinki (prosječno 190), dozvoljavajući svakogodišnje zahvate. Tako je u tom sedmogodišnjem razdoblju bio ukupno dopušten zahvat 95 jedinki, od čega je odstrijeljeno njih 62 (65 %). Najveći broj zahvata odobren je na području Dalmacije, gdje su zabilježene najveće štete na domaćim životinjama. Najveći zahvati odobravani su 2010. (24 jedinke) i 2011.g. (22) i to pretežito na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije (po 5 odnosno 4 jedinke). Posljednje 2011/12. godine od dopuštenog zahvata od 22 jedinke u vremenu od 1.listopada 2011. do 29.veljače 2012. izvršen je odstrjel 21 jedinke vuka. Nije izvršen dopušteni odstrjel samo jednog vuka u Karlovačkoj županiji.
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Najveće štete od vuka na ovcama u Dalmaciji
Što se tiče šteta na domaćim životinjama, odnosno utjecaju na divljač, prema riječima Jasne Jeremić, potvrđena je iskustvena istina da su na području Dalmacije gdje je stočarstvo pretežito ekstenzivnog karaktera štete najveće na stoci (ovca, koza), dok u gorskim područjima (Gorski kotar, Lika, Velebit) vuci se pretežito okomljuju na divljač (srna, jelen, divlja svinja). Najzastupljenija stoka koja se uzgaja su ovce, kojih je najveći broj registriran u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji s 207 tisuća jedinki ili 60 % svih ovaca na području rasprostranjenosti vuka u RH. Logičan je slijed da su ovce bile glavna žrtva vuka (63 % svih stradalih životinja).
Kako telemetrijska istraživanja ostaju i dalje vrlo važna za određivanje stanja populacije vuka (utvrđivanje lokacija praćenih jedinki i čopora, njihova prosječna veličina, dnevna kretanja i sl.), djelatnici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te OIKON-institut i dalje uznastoje obilježiti što veći broj vukova. Nažalost, to im nije pošlo za rukom u 2011.godine, a za ranije obilježene vukove izgubljeno praćenje, u prvoj polovici 2012.g. uhvaćena su tri vuka, od kojih su dvije ženke obilježene radioodašiljačima. Pomno se prate čopori "Risnjak" (5 vukova), "Snježnk" i "Suho". Najduže praćeni vuk u čoporu "Snježnik" bila je vućica "Hilda", koja je praćena gotovo punih 9 godina, točnije 3.269 dana. Zadnji signal s njene ogrlice skinut je lipnja 2011. Što se čopora "Suho" tiče, utvrđeno je da je ovaj čopor tijekom 2010. imao mlade. Koliko interesantni mogu biti rezultati telemetrijskih istraživanja, potvrđuje praćenje vuka "Slavc" iz slovenskog čopora "Slavnik", koji dio svog životnog prostora ima na području Učke i Ćićarije. Prema podacima iz susjedne Slovenije taj je vuk u 2012.g. otišao u disperziju te preko Slovenije i Austrije stigao u Italiju na područje Trente, zauzevši novi teritorij. U nas se još kao stalni čopori vode čopori "Krasno", "Vučevica" i "Kozjak", ali i više graničnih čopora, koji dio godine provode u našoj zemlji, a dio u "inozemstvu".
Odobren zahvat od 16 vukova u 2012/13. godini
Obradom svih prikupljenih podataka te korekcijom s obzirom na rezultate telemetrijskih istraživanja, modela staništa i graničnih čopora, iz Izvješća proizlazi da se u RH populacija vuka kreće od najmanje 162 jedinke do najviše 234 jedinke ili u prosjeku 201 jedinke raspoređene u 50 čopora. Unutar granica RH nalazi se 26 čopora (24 čopora su granična!), obitavajući na teritoriju 9 županija. Neki čopori imaju životni prostor na području dvije, pa čak i tri županije. U odnosu na 2011.g. broj čopora, a i brojnost jedinki,
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 93     <-- 93 -->        PDF

ostao je nepromijenjen, odnosno nije se značajno mijenjao. Što se smrtnosti vuka tiče u minuloj 2011/12.g. zabilježeno je stradavanje 35 jedinki vuka, od čega je 21 (60 %) jedinka zakonito odstrijeljena, 11 (31 %) ih je stradalo u prometu, dvije (6 %) su nezakonito odstrijeljene, a jedna je uginula uslijed bolesti.
S obzirom na utvrđeno stanje populacije vuka, zabilježene štete na stoci i utjecaju na divljač te neprovođenje uspješne zaštite na terenu, što za posljedicu ima ilegalan odstrjel, prijedlog prof. Hubera da se poštujući kriterije iz Plana upravljanja vukom za 2012/13.g. odobri zahvat od 16 jedinki vuka izazvao je živu ali konstruktivnu raspravu, rezultirajući sljedećim zaključkom: Povjerenstvo predlaže Ministartvu zaštite okoliša i prirode da dopusti izlučenje po četiri jedinke vuka na području Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije te po jedne jedinke vuka na području Sisačko-moslavačke i Zadarske županije, točnije u općinama Poličnik, Posedarje i Ražanac. U slučaju zaraznih bolesti (bjesnoće) ili neuobičajenog (devijantnog) ponašanja pojedinih jedinki ili ugrožavanja ljudi, kako je pojasnila Zrinka Domazetović, Povjerenstvo može predložiti, a Ministarstvo odobriti i interventni zahvat u svrhu izlučenja problematičnih jedinki, kako je to već praksa kad je u pitanju medvjed.

EU kritizira okolišnu politiku Republike Hrvatske
Petra Boić Petrač
WWF i nevladine organizacije pozivaju ministra Zmajlovića da zaustavi štetne projekte regulacije rijeka
Zagreb – Posljednje Izvješće Europske komisije (EK) o napretku Hrvatske otkriva ozbiljne deficite u provedbi politike zaštite okoliša EU u Hrvatskoj. Posebno kritizira "nedo­statnu kvalitetu studija procjena utjecaja na okoliš (PUO)" na osnovu kojih je nadležno ministarstvo zaštite okoliša odobrilo niz velikih i ekološki štetnih projekata regulacija rijeka. Europska komisija zaključuje da se "kvaliteta i kontrola kvalitete studija PUO mora znatno poboljšati". Predmetno Izvješće predstavljeno je ovih dana Europskom parlamentu i Vijeću u Bruxellesu, kako bi se upoznali s napretkom Hrvatske.
Prije objave Izvješća hrvatske i međunarodne nevladine organizacije, poput WWF-a, Zelene akcije, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode te njemačkog EuroNatura, u više su navrata upozoravale da je regulacijskim projektima na Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi i Ombli ugroženo više od 500 kilometara izuzetno vrijednih hrvatskih rijeka i njihovih ekosustava. Nevladine organizacije također su podnijele pritužbe na postupak izrade i zaključke dotičnih studija PUO jer su projekte procijenile kao okolišno prihvatljive.
Izvješće EK potvrdilo je stav hrvatskih i međunarodnih nevladinih organizacija koje već duže vrijeme upozoravaju na štetnost projekta regulacije rijeka i katastrofalno stanje u procesima donošenja odluka na području vodnog gospodarstva. "Kritike Europske komisije smatramo kao jasan politički signal Mihaelu Zmajloviću, ministru za zaštitu okoliša i prirode, da zaustavi svih sedam projekata kako bi se pokazala ozbiljna spremnost na prihvaćanje EU legislative koja je preduvjet za pristupanje EU", komentirala je izvješće Irma Popović Dujmović iz WWF-a.