DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Hemerocallis. Oštećenja zbog miniranja lisnog minera graničice ne uzrokuje ugibanje domaćina, ali ga slabe i smanjuju ukrasnu i financijsku vrijednost biljaka graničice. Sasakawa (1961) izvještava, da se u Japanu na jednom listu nalazi samo jedna mina, ali smo kod naših promatranja zabilježili i do 6 mina na jednom listu graničice. Veća brojnost mina na listu se vjerojatno može tumačiti činjenicom da u novom staništu (Europi i Sloveniji) još ne postoji kompleks parazitoida i predatora ove vrste. U SAD na jednom listu graničice istovremeno su nađene tri ličinke i četiri kukuljice (Steck i Williams 2012). Oštećeni listovi u Sloveniji nađeni su prije cvjetanja graničica krajem svibnja i miner je sukcesivno naseljavao novo izrasle listove sve do kraja listopada, kada je promatranje prekinuto. U Japanu lisni miner graničice ima tri generacije godišnje: dvije u razdoblju od svibnja do srpnja i treću od rujna do listopada (Sasakawa 1961). Na Floridi u SAD-u zapažena je kontinuirana prisutnost imaga minera graničice od ožujka do rujna, ali broj generacija nije utvrđen. U Marylandu su utvrđene dvije kulminacije brojnosti muha, u lipnju i kolovozu, pa se predviđaju najmanje dvije generacije godišnje (Steck i Williams 2012). Naša zapažanja ne mogu dati nikakve zaključke o broju generacija lisnog minera graničice u Sloveniji, jer njegova biologija nije praćena sustavno. Zanimljivo je opažanje da se imaga minera graničice uvijek zadržavaju na cvjetovima graničica (Steck i Williams 2012), u našim promatranjima uvijek smo ih zapazili na nekoliko centimetara od vrha lista i nikada na cvjetovima. Budući da je vrsta karakterizirana kao štetna, bilo bi dobro primijeniti mjere eradikacije i time spriječiti njeno širenje u Europi. Lisni miner graničice nije na nijednoj listi štetočina, koje obvezno treba iskorijeniti prema pravnoj regulativi, a na liste bio bi svrstan ukoliko bi analiza rizika štetnog organizma opravdala razloge za njegovo iskorjenjivanje. Analiza rizika štetnog organizma nije napravljena i lisni miner graničice možemo smatrati kao još jednog štetnika, čija mogućnost prenošenja, razmnožavanja i štetnosti nije bila unaprijed predviđena i zato nisu bile poduzete nikakve mjere za sprječavanje njegovog unosa ili kasnije eradikacije. Nažalost ovi naši preliminarni rezultati i nesistematična zapažanja upućuju na to, da je štetnik široko raširen i zbog toga eradikacija više nije moguća. U Sloveniji je zračna udaljenost dvaju krajnjih nalazišta štetnika veća od 70 km i za eradikaciju ovog minera trebalo bi iskorijeniti sve graničice na tom području. Zbog uzgajanja graničica u privatnim vrtovima, fitosanitarna inspekcija imala bi velike probleme sa suprotstavljanjem vlasnika prilikom zahtjeva za eradikacijom. Iako miner nije nađen u prirodnim nalazištima graničica, velika je vjerojatnost da se štetnik i tamo raširio. Zbog toga smatramo da se minera graničice ne može više suzbiti niti u Europi. U Sloveniji je registriran velik broj rasadnika, arboretuma i vrtnih centara gdje se mogu kupiti različite vrste i ukrasni kultivari iz roda Hemerocallis. To su u Sloveniji, kao i u cijeloj Europi, popularne ukrasne trajnice i predmet su intenzivne trgovine. Prisutnost minera graničice je vrlo lako uočiti, pojavljuje se samo na vrstama iz roda graničica i ne postoji nijedna druga vrsta kukaca koja bi na graničicama bila uzrok sličnih simptoma ozljeda na listovima. Zato bi nacionalna fitosanitarna uprava i fitosanitarna inspekcija morale upozoriti uzgajivače i trgovce graničica o prisutnosti ovog novog štetnika u Europi, kako bi se zaustavila trgovina kada se utvrdi prisutnost ovog štetnika. U situaciji manjka pravne regulative samo savjesnim djelovanjem uzgajivača i trgovaca može se usporiti širenje i štete zbog ovog minera. Time bi se usporilo širenje štetnika u Europi koji bi se ipak širio, ali nešto sporije, prirodnim načinom, letom imaga. Dodatno usporavanje širenja štetnika ostvarilo bi se širokom akcijom informiranja stručne i opće javnosti o novoj opasnosti za graničice. Primjer širenja lisnog minera graničice u Sjedinjenim Američkim Državama negativan je primjer neučinkovitosti fitosanitarne službe SAD-a kod brze determinacije štetnog organizama, što je temeljni preduvjet za njegovo uspješno suzbijanje. Proteklo je pet godina od prve detekcije štetnika 2006. godine do prve determinacije 2011. godine (Williams i Steck 2011, Steck i Williams 2012). Unos i širenje tog novog štetnika za područje Europe nažalost potvrđuje i neučinkovitost europskog fitosanitarnog sustava. Fitosanitarna administracija republike Slovenije bila je obavještena o vjerojatnosti unosa O. kwansonis 14 dana poslije prvog nalaza mina na lišću graničica 5. 10. 2011. O potvrdi identifikacije muhe od nezavisnog dipterologa obavješteno je isto tijelo 29. 6. 2012, i Fitosanitarna uprava RS je 9. 7. 2012. g. o nalazu obavijestila EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organization) i SCPH (Standing Commitee on Plant Health). Fitosanitarna uprava RS, EPPO i fitosanitarni organi EU do listopada 2012.g. po našem poznavanju nisu informirali stručnu i javnost uopće o unosu nove štetne vrste, nisu izradili Analizu rizika štetnog organizma, niti su poduzeli ikakve zvanične mjere. Zbog toga zainteresirani uzgajivači i ljubitelji nisu svjesni opasnosti kod trgovine sa sadnicama graničica i zbog toga će se štetnik brzo raširiti cijelom Europom. Fitosanitarna uprava RS označuje štetnika kao: prolazan, nije podložan zakonskoj regulativi. Djelotvorne kemijske metode kontrole lisnog minera graničice još nisu poznate. Utjecaj kontaktnih insekticida na ličinke i kukuljice nije učinkovit i vjerojatno bi s njihovom uporabom negativno utjecali na moguće predatore i parazite. Za smanjenje šteta i sprječavanje širenja ovog štetnika preporuča se uklanjanje i uništavanje listova grančica s minama. Posebno je važan pažljiv pregled nedavno kupljenih sadnica graničica. Zahvale Acknowledgements Zahvaljujemo se prof. dr. sc. Michaelu von Tschirnhausu sa Fakulteta za biologiju, Sveučilišta Bielefeld u Njemačkoj, na potvrdi determinacije vrste Ophiomyia kwansonis. Autori |