DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 65     <-- 65 -->        PDF

2009. Medak (2004) za sastojine ovakvog tipa navodi da su pod velikim antropogenim utjecajem te da ih odlikuje raznodobnost, odnosno gospodarenje prebiranjem.
Usporedimo li rezultate ovog istraživanja s rezultatima koje dobivaju Idžojtić i dr. (2009), gdje prosječna masa plodova za 10 populacija iznosi 7,1 g, vidljivo je da su plodovi na području sjeverozapadne Hrvatske u prosjeku krupniji u odnosu na istraživane populacije u ostalom dijelu Hrvatske. Prema rezultatima deskriptivne statističke analize za četiri populacije u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koje dobivaju Mujić i dr. (2010), prosječna masa plodova iznosi od 4,4 g do 6,3 g, dok Solar i dr. (2005) za središnji dio Slovenije dobivaju prosječnu masu plodova od 8,1 g s koeficijentom varijabilnosti od 28,7 %. Rezultati za prosječnu masu plodova za populaciju Kalnik sličniji su rezultatima koje dobivaju Mujić i dr. (2010) za populacije pitomog kestena u Bosni i Hercegovini, dok su prosječne vrijednosti za ostale četiri populacije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske sličnije vrijednostima koje dobivaju Solar i dr. (2005) za slovenske populacije pitomog kestena.
Genetska raznolikost jedan je od osnovnih preduvjeta za adaptabilnost određene vrste na određene stanišne uvjete. Provedenim istraživanjem dobivene su spoznaje o unutarpopulacijskoj i međupopulacijskoj varijabilnosti pitomog kestena na području sjeverozapadne Hrvatske, što je osnova za daljnja istraživanja koja je potrebno provesti kako bi se dobile smjernice za očuvanje genetskih resursa ove vrste u Hrvatskoj.
Zahvala
Acknowledgement
Zahvaljujemo djelatnicima šumarija Samobor, Krapina, Ivanec i Križevci na pomoći pri skupljanju plodova. Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom "Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj".
Literatura
References
Álvarez-Álvarez P., M. Barrio-Anta, U. Diéguez-Aranda, 2006: Differentiation of sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) cultivars by leaf, nut and burr dimensions, Forestry, 79 (2): 149–158.
Anić, M., 1940: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, Glas. šum. pokuse, 7: 103–312.
Anić, M., 1942: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena s osobitim obzirom na nezavisnu državu Hrvatsku i susjedne zemlje, Tiskara C. Albrecht (P. Acinger), 142 str., Zagreb.
Anić, M., 1945: Pogledi na šumsku vegetaciju Istre i susjednih zemalja, Šum. list, 69 (1–12): 13–23.
Anić, M., 1953: Pitomi kesten na Cresu, Glas. šum. pokuse, 11: 321–356.
Aravanopoulos, F. A., A. D. Drouzas, P. G. Alizoti, 2001: Electrophoretic and quantitative variation in chestnut (Castanea sativa Mill.) in Hellenic populations in old-growth natural and coppice stands, For. Snow Landsc. Res., 76 (3): 429–434.
Bolvanský, M., M. Užík, 2005: Morphometric variation and differentiation of European chestnut (Castanea sativa) in Slovakia, Biologia (Bratislava), 60 (4): 423–429.
Borghetti, M., P. Menozzi, G. G. Vendramin, R. Giannini, 1986: Morphological Variation in Chestnut Fruits (Castanea sativa Mill.) in Tuscany (Italy), Silvae Genetica, 35 (2–3): 124–128.
Casasoli, M., C. Mattioni, M. Cherubini, F. Villani, 2001: A genetic linkage map of European chestnut (Castanea sativa Mill.) based on RAPD, ISSR and isozyme markers, Theoretical and Applied Genetics, 102 (8): 1190–1199.
Conedera, M., P. Krebs, W. Tinner, M. Pradella, D. Torriani, 2004a: The cultivation of Castanea sativa Mill. in Europe, from its origin to its diffusion on a continental scale, Veget Hist Archaeobot, 13: 161–179.
Conedera, M., M. C. Manetti, F. Giudici, E. Amorini, 2004b: Distribution and economic potential of the Sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) in Europe, Ecol. Med., 30: 179–193.
Cutino, I., A. Marchese, F. P. Marra, T. Caruso, 2010: Genetic improvement of sweet chestnut in Sicily (Castanea sativa Mill.) by the selection of superior autochthonous genotypes, Acta Hortic., 866: 175–180.
Dane, F., P. Lang, H. Huang, Y. Fu, 2003: Intercontinental genetic divergence of Castanea species in eastern Asia and eastern North America, Heredity, 91: 314–321.
Eriksson, G., 2001: Conservation of noble hardwoods in Europe, Can. Jour. For. Res., 31 (4): 577–587.
Eriksson, G., 2004: Evolution and evolutionary factors, adaptation and adaptability. U: T. Geburek, J. Turok (ur.): Conservation and Management of Forest Genetic Resources in Europe, Arbora Publishers, 199–211 str., Zvolen.
Ertan, E., 2007: Variability in leaf and fruit morphology and in fruit composition of chestnuts (Castanea sativa Mill.) in the Nazilli region of Turkey, Genet Resour Crop Evol, 54: 691–699.
Fernández-López, J., R. Alía, 2003: Technical Guidelines for genetic conservation and use for chestnut (Castanea sativa Mill.), EUFORGEN International Plant Genetic Resources Institute, 6 str., Rome.
Fernández-López, J., A. B. Monteagudo, 2010: Genetic structure of wild Spanish populations of Castanea sativa as revealed by isozyme analysis, Forest Systems, 19 (2): 156–169.
Franjić, J., 1996: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
Halambek, M., 1988: Istraživanje virulentnosti gljive Endothia parasitica (Murr.) And. uzročnika raka kore pitomog kestena (Castanea sativa Mill.), Disertacija, Šumarski fakultet Zagreb.
Hozova, L., L. Jankovsky, A. Akkak, D. Torello Marioni, R. Botta, J. Šmerda, 2009: Preliminary study of the genetic structure of a chestnut population in the Czech Republic based on SSR analysis, Acta Hortic., 815: 43–50.
Idžojtić, M., M. Zebec, D. Drvodelić, 2006: Varijabilnost populacija brekinje u kontinentalnom dijelu Hrvatske prema morfološkim obilježjima lišća i plodova, Glas. šum. pokuse, pos. izd. 5: 305–314.