DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 35     <-- 35 -->        PDF

važne vrste Cephalanthera longifolia, Fraxinus ornus, Carex pilosa, Cyclamen purpurascens i Quercus petraea. Unatoč razlikama sigurno je da će nakon detaljnijega istraživanja barem dio sastojina sjeverne Bosne, poglavito iz graničnoga područja sa Zrinskom gorom, trebati uključiti u asocijaciju Cephalanthero longifoliae-Fagetum.
Budući da je novoustanovljena asocijacija svrstana u svezu Fagion sylvaticae, važan je njezin odnos prema ostalim asocijacijama te sveze, u prvom redu prema asocijaciji Galio odorati-Fagetum. Ta makroasocijacija u svojim nižim položajima (kolinsko-submontanska forma) sadrži velik broj vrsta reda Fagetalia koje su prisutne u Cephalanthero longifoliae-Fagetum. Međutim, iz usporedbe u tablici 2 vidljivo je da u asocijaciji Galio odorati-Fagetum izostaju ili su sa znatno smanjenim udjelom važne dijagnostičke vrste iz bukovih šuma sjeverne Hrvatske, ponajprije Festuca drymeia, Polystichum setiferum, Rubus hirtus, Cephalanthera longifolia, Ruscus hypoglossum, zatim vrste suših i toplijih staništa Tilia tomentosa i Potentilla micrantha. One su vrlo važne za građu zajednice, njezinu sinsistematsku pripadnost, ali uz bukvu i vrstu Carex pilosa određuju i fiziognomiju zajednice. Asocijacija Galio odorati-Fagetum inače je negativno diferencirana prema ostalim zajednicama istoga sintaksona, no s većim udjelom u odnosu na asocijaciju Cephalanthero longifoliae-Fagetum u njoj su zastupljene vrste Abies alba, Fraxinus excelsior, Prenanthes purpurea, Poa nemoralis, Oxalis acetosella, Rubus idaeus, Luzula luzuloides, Hieracium murorum, Solidago virgaurea, Dactylis glomerata, Brachypodium sylvaticum i nešto manje i druge.
Austrijski fitocenolog W. Willner (2002) pretpostavio je mogućnost da jugoistočno od alpskoga prostora i areala bukove šume s lazarkinjom započinje jedna nova, nedovoljno jasno istražena asocijacija, srodna asocijaciji Galio odorati-Fagetum na njezinim donjim položajima. Prema rezultatima ove analize to je upravo asocijacija Cephalanthero longifoliae-Fagetum. Ona se prostire na prilično širokom prostoru jugozapadnoga i južnoga ruba Panonske nizine koji prelazi prema dinarskomu, odnosno središnjemu balkanskomu području. Istodobno, to ne isključuje mogućnost rasprostranjenosti asocijacije Galio odorati-Fagetum u tom području (usp. Cestar i dr. 1979, Trinajstić, Franjić i Škvorc 2004).
Zaključci
Conclusions
Submontanske, subpanonske bukove šume sjeverne Hrvatske na osrednje acidofilnim ilimeriziranim tlima od 200 do 700 m opisane su kao Cephalanthero longifoliae-Fagetum sylvaticae. Njezine su osnovne značajke: relativno siromašan florni sastav, izostanak ili slab udio ilirskih vrsta, prevlast srednjoeuropskih vrsta iz reda Fagetalia i umjerena prisutnost vrsta toplijih i suših staništa.
Razlikovne su vrste prema asocijaciji Galio odorati-Fagetum i ostalim srednjoeuropskim asocijacijama podsveze Galio odorati-Fagenion: Festuca drymeia, Polysichum setiferum, Cephalanthera longifolia, Ruscus hypoglossum, Rubus hirtus, Tilia tomentosa, Fraxinus ornus, Potentilla micrantha. Od vrsta sveze Aremonio-Fagion u 36 % sastojina prisutna je Ruscus hypoglossum, u 19 % Cyclamen purpurascens, ostale su vrlo rijetke i nemaju značenje za sintaksonomski položaj istraženih sastojina. S druge strane, čak 19 vrsta iz reda Fagetalia i nižih jedinica koje ne pripadaju ilirskomu flornomu geoelementu zastupljeno je u više od 30 % analiziranih snimaka. To su glavni razlozi da smo se opredijelili za sljedeći sinsistematski položaj opisane asocijacije:
            Querco-Fagetea Br.-Bl. Et Vlieger 1937
                        Fagetalia sylvaticae Pawl. 1928 in Pawl. et al. 1928
                                    Fagion sylvaticae Laquet 1926
                                                Galio odorati-Fagenion (Tx. 1955) Th. Müller 1959
                                                            Cephalanthero longifoliae-Fagetum Vukelić, Baričević et Šapić ass. nova. hoc. loco.
Nomenklaturni je tip asocijacije snimak br. 6 u tablici 1, a konačni areal, unutrašnja raščlanjenost i druge značajke definirat će se u istraživanjima koja su u tijeku.
Zahvala
Acknowledgments
Za pomoć u ustupanju potrebne literature zahvaljujemo doktorima Romeu Di Pietru i Davideu Ubaldiju iz Italije, Andražu Čarniju iz Slovenije i Adrianu Indreici iz Rumunjske. Za pomoć pri terenskim istraživanjima zahvaljujemo djelatnicima šumarija Hrvatska Kostajnica, Popovača, Veliki Grđevac, Bjelovar i Velika.