DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 117 <-- 117 --> PDF |
obranio je 2000. godine na smjeru Znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju "Istraživanje investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice kao poduzetničkog projekta različitih investitora" obranio je 19. srpnja 2012. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovlašteni je inženjer šumarstva, stručni smjer za ekologiju, zaštitu prirode i urbano šumarstvu, i stručni smjer za šumske prometnice i šumarsko građevinarstvo. Objavio je više popularnih i stručnih članaka i prikaza. Godine 2003. pohađao je seminar za voditelja investicijske grupe i investicijskog projektanta. Dr. sc. Jadranko Vlahinja usavršavao se iz planiranja i upravljanja projektima u šumarskom graditeljstvu na Biotehniškoj fakulteti Univerze v Ljubljani 2001. godine. Završio je obrazovanje i certificiran je za člana upravnih i nadzornih odbora. Ovlašteni je certificirani posrednik za promet nekretninama. Sudjelovao je i na više domaćih znanstvenih i stručnih skupova, seminara i edukacija. Aktivno je sudjelovao na više znanstvenih projekata. Inicijator je i jedan od organizatora znanstvenog simpozija povodom 100-te obljetnice rođenja botaničara, akademika Ive Pevaleka, koji je održan u Koprivnici 1994. godine. Član je Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatske udruge za upravljanje projektima, Hrvatske udruge za arborikulturu, te više drugih društava. Bio je član Gradskog poglavarstva Koprivnice te obnašao dužnosti člana povjerenstava Koprivničke-križevačke županije i Grada Koprivnica. Oženjen je i otac dvije kćeri. Sažetak rada U Uvodu autor naglašava značaj otvaranja nekog šumskog područja šumskim prometnicama, pri čemu one predstavljaju značajan investicijski trošak, koji je potrebno detaljno i pozorno planirati u gospodarenju šumom. Veća gustoća šumskih prometnica zahtijeva veće troškove njihove gradnje i održavanja, ali smanjuje troškove privlačenja drva. Stoga je utvrđivanje ekonomske opravdanosti izgradnje šumskih cesta jedan od najzahtjevnijih poslova u gospodarenju šumama, a utvrđivanje mnogobrojnih elemenata ove zadaće povezano sa znatnim teškoćama. Učinak otvaranja šuma u smislu smanjenja ukupnih troškova transporta ostvaruje se tek pri realizaciji etata u budućnosti. Na kraju uvoda autor zaključuje kako u postojećoj praksi šumarstva u Republici Hrvatskoj model financiranja kapitalnih potreba u gospodarenju šumom, kakve su i šumske ceste, glede smanjenja troškova do sada nije primjenjivan niti istraživan. Aktualni recesijski gospodarski uvjeti čine takav model višestruko zanimljivim s povećanom potrebom istraživanja ključnih agledišta i elemenata ovakvog modela. Autor u prvom dijelu Problematike istraživanja objašnjava ključne pojmove i koncepte pridobivanja drva po fazama. U središnjem dijelu Problematike istraživanja navode se uloga, značaj i razvrstavanje šumskih prometnica u kontekstu gospodarenja šumom i pridobivanja drva. Autor u fokus stavlja pitanje metodološkog pristupa objektivnog utvrđivanja srednje udaljenosti privlačenja drva kao ključnog tehničkog elemenata istraživanog investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice. U tu svrhu srednje udaljenosti privlačenja drva na postojeću šumsku cestu, a potom i na novoizgrađenu šumsku cestu odredile su se težišnom metodom i euklidskom metodom. Slijedom ovih metodoloških pristupa izvodili su se i rezultati, za jednu i drugu metodu određivanja srednje udaljenosti privlačenja drva. U drugom dijelu Problematike istraživanja autor definira značaj investicija, ključne elemente i utjecajne činitelje investicijskog projekta, obujam investicijskog projekta, odabir polazne alternative te kvalitetu relevantnih pretpostavki investiranja. Kao relevantne za ocjenu modela odabire pokazatelj rentabilnosti i metodu povrata uloženih sredstava. Zaključuje kako ekonomska gledišta otvaranja šume definiraju prednosti izgradnje šumskih prometnica glede troškova. U poglavlju Cilj rada obrazlažu se metodologija i ciljevi u istraživanju investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice financirane iz novčanih koristi od smanjenja troškova privlačenja drva. Podaci u istraživanju odnose se na modelni šumski predjel u gospodarskoj jedinici "Đurđevačka bilogora" u sastavu šumarije Đurđevac, za koji je simulirana provedba šumskogospodarskog plana u smislu određivanja redoslijeda i obuhvata plana sječa po odjelima i odsjecima za razdoblja od 10 i 20 godina. U tu svrhu autor definira četiri dizajna sječe koji se razlikuju po vremenskom obuhvatu i obujmu planirane sječe u 10-godišnjem (tri dizajna sječa) i 20-godišnjem (jedan scenarij) razdoblju važenja šumskogospodarskoga plana. scenarij ‘DS1.10’: u razdoblju važenja šumskogospodarskog plana od 1.–10. godine svake se godine u pravilu sječe u samo jednom odsjeku, pri čemu je redoslijed odsjeka slučajno odabran. Iznimka je 7. godina kada su za sječu uvrštena dva odsjeka. Povrat ulaganja ispitivan je nakon 10-te godine; scenarij ‘DS 1.5’: u razdoblju važenja šumskogospodarskog plana od 1.–10. godine svake se godine u pravilu sječe u samo jednom odsjeku, pri čemu je redoslijed odsjeka slučajno odabran. Povrat ulaganja ispitivan je nakon 5-te godine; scenarij ‘DS2’: u razdoblju važenja sljedećeg šumskogospodarskog plana od 11.–20. godine, u pravilu se svake godine sječe u jednom odsjeku, pri čemu je redoslijed |