DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 116 <-- 116 --> PDF |
nekoliko vrlo značajnih smjernica za buduće integralno gospodarenje, uz naglasak na potrebu jedinstvenog i stručnog rada u ovako velikim cjelovitim ekosustavima kakav je Spačva. Autor je značajno unaprijedio naše spoznaje o kompleksnom gospodarenju šumom i divljači, ali i ekonomskim elementima gospodarenja, što je danas posebno važno kada se traži modul pozitivnog poslovanja u svim segmentima gospodarenja. Projekcijom gospodarenja za predstojeće razdoblje također olakšava izradu budućih planova gospodarenja. Naglašava znatno veće potencijale od trenutno korištenih, a bez značajnijih ulaganja, zahvata ili promjena načina gospodarenja. Inovativnim smjernicama integralnog gospodarenja, ponajprije u gospodarenju lovištem i divljači, što je jedan od glavnih ciljeva, svakako doprinosi unapređenju znanosti u domeni lovstva, posebice u domeni lovačke operative. Doktorski rada mr. sc Darka Beuka predstavlja izvorno znanstveno djelo koje je rezultiralo s više inovativnih smjernica vezanih uz integralno gospodarenje i ima svoju znanstvenu, praktičnu, odnosno operativnu primjenu. Uz čestitke doktoru znanosti Darku Beuku, uvjereni smo da će i nadalje svojim znanjem, radom i zalaganjem za znanost i struku u području lovstva opravdati stečeni znanstveni stupanj. Dr. sc. Jadranko Vlahinja Matija Landekić, univ. mag. silv. Dr. sc. Jadranko Vlahinja, dipl. inž. šum. obranio je 19. srpnja 2012. godine disertaciju pod naslovom “Istraživanje investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice kao poduzetničkog projekta različitih investitora", te time stekao akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje: šumarstvo, znanstvena grana: šumarske tehnologije i menadžment. Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 19. Srpnja 2012. godine, pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Stjepan Posavec, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik; Prof. dr. sc. Ivan Martinić (mentor), Šumarski fakultet, Zagreb, član; Prof. dr. sc. Igor Potočnik, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija, član. Disertacija je opsega 182 stranice. Tekst je dopunjen sa 27 slikovnih i 32 tablična prikaza te 181 navodom korištene literature. Strukturalno, rad je podijeljen u 8 osnovnih poglavlja: Uvod, Problematika istraživanja, Ciljevi i metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključak, Literatura i Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis kratica korištenih u radu, popis slika i tablica te predgovor i životopis. Životopis Jadranko Vlahinja rođen je u Koprivnici 1964. godine. Godine 1988. diplomirao je na šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripravnički staž odradio je u šumariji Koprivnica, u sastavu tadašnjeg OOUR-a iskorišćivanje šuma. Od 1991. zaposlen je kao revirnik u istoj šumariji, u sastavu javnog poduzeća “Hrvatske šume" p. o. Zagreb. Od 1995. obavlja poslove stručnoga suradnika za građevinarstvo i investicije. Na ovim poslovima radi i danas. Magistarski rad naslova "Istraživanje kriterija raspodjele troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica" |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 117 <-- 117 --> PDF |
obranio je 2000. godine na smjeru Znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju "Istraživanje investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice kao poduzetničkog projekta različitih investitora" obranio je 19. srpnja 2012. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovlašteni je inženjer šumarstva, stručni smjer za ekologiju, zaštitu prirode i urbano šumarstvu, i stručni smjer za šumske prometnice i šumarsko građevinarstvo. Objavio je više popularnih i stručnih članaka i prikaza. Godine 2003. pohađao je seminar za voditelja investicijske grupe i investicijskog projektanta. Dr. sc. Jadranko Vlahinja usavršavao se iz planiranja i upravljanja projektima u šumarskom graditeljstvu na Biotehniškoj fakulteti Univerze v Ljubljani 2001. godine. Završio je obrazovanje i certificiran je za člana upravnih i nadzornih odbora. Ovlašteni je certificirani posrednik za promet nekretninama. Sudjelovao je i na više domaćih znanstvenih i stručnih skupova, seminara i edukacija. Aktivno je sudjelovao na više znanstvenih projekata. Inicijator je i jedan od organizatora znanstvenog simpozija povodom 100-te obljetnice rođenja botaničara, akademika Ive Pevaleka, koji je održan u Koprivnici 1994. godine. Član je Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatske udruge za upravljanje projektima, Hrvatske udruge za arborikulturu, te više drugih društava. Bio je član Gradskog poglavarstva Koprivnice te obnašao dužnosti člana povjerenstava Koprivničke-križevačke županije i Grada Koprivnica. Oženjen je i otac dvije kćeri. Sažetak rada U Uvodu autor naglašava značaj otvaranja nekog šumskog područja šumskim prometnicama, pri čemu one predstavljaju značajan investicijski trošak, koji je potrebno detaljno i pozorno planirati u gospodarenju šumom. Veća gustoća šumskih prometnica zahtijeva veće troškove njihove gradnje i održavanja, ali smanjuje troškove privlačenja drva. Stoga je utvrđivanje ekonomske opravdanosti izgradnje šumskih cesta jedan od najzahtjevnijih poslova u gospodarenju šumama, a utvrđivanje mnogobrojnih elemenata ove zadaće povezano sa znatnim teškoćama. Učinak otvaranja šuma u smislu smanjenja ukupnih troškova transporta ostvaruje se tek pri realizaciji etata u budućnosti. Na kraju uvoda autor zaključuje kako u postojećoj praksi šumarstva u Republici Hrvatskoj model financiranja kapitalnih potreba u gospodarenju šumom, kakve su i šumske ceste, glede smanjenja troškova do sada nije primjenjivan niti istraživan. Aktualni recesijski gospodarski uvjeti čine takav model višestruko zanimljivim s povećanom potrebom istraživanja ključnih agledišta i elemenata ovakvog modela. Autor u prvom dijelu Problematike istraživanja objašnjava ključne pojmove i koncepte pridobivanja drva po fazama. U središnjem dijelu Problematike istraživanja navode se uloga, značaj i razvrstavanje šumskih prometnica u kontekstu gospodarenja šumom i pridobivanja drva. Autor u fokus stavlja pitanje metodološkog pristupa objektivnog utvrđivanja srednje udaljenosti privlačenja drva kao ključnog tehničkog elemenata istraživanog investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice. U tu svrhu srednje udaljenosti privlačenja drva na postojeću šumsku cestu, a potom i na novoizgrađenu šumsku cestu odredile su se težišnom metodom i euklidskom metodom. Slijedom ovih metodoloških pristupa izvodili su se i rezultati, za jednu i drugu metodu određivanja srednje udaljenosti privlačenja drva. U drugom dijelu Problematike istraživanja autor definira značaj investicija, ključne elemente i utjecajne činitelje investicijskog projekta, obujam investicijskog projekta, odabir polazne alternative te kvalitetu relevantnih pretpostavki investiranja. Kao relevantne za ocjenu modela odabire pokazatelj rentabilnosti i metodu povrata uloženih sredstava. Zaključuje kako ekonomska gledišta otvaranja šume definiraju prednosti izgradnje šumskih prometnica glede troškova. U poglavlju Cilj rada obrazlažu se metodologija i ciljevi u istraživanju investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice financirane iz novčanih koristi od smanjenja troškova privlačenja drva. Podaci u istraživanju odnose se na modelni šumski predjel u gospodarskoj jedinici "Đurđevačka bilogora" u sastavu šumarije Đurđevac, za koji je simulirana provedba šumskogospodarskog plana u smislu određivanja redoslijeda i obuhvata plana sječa po odjelima i odsjecima za razdoblja od 10 i 20 godina. U tu svrhu autor definira četiri dizajna sječe koji se razlikuju po vremenskom obuhvatu i obujmu planirane sječe u 10-godišnjem (tri dizajna sječa) i 20-godišnjem (jedan scenarij) razdoblju važenja šumskogospodarskoga plana. scenarij ‘DS1.10’: u razdoblju važenja šumskogospodarskog plana od 1.–10. godine svake se godine u pravilu sječe u samo jednom odsjeku, pri čemu je redoslijed odsjeka slučajno odabran. Iznimka je 7. godina kada su za sječu uvrštena dva odsjeka. Povrat ulaganja ispitivan je nakon 10-te godine; scenarij ‘DS 1.5’: u razdoblju važenja šumskogospodarskog plana od 1.–10. godine svake se godine u pravilu sječe u samo jednom odsjeku, pri čemu je redoslijed odsjeka slučajno odabran. Povrat ulaganja ispitivan je nakon 5-te godine; scenarij ‘DS2’: u razdoblju važenja sljedećeg šumskogospodarskog plana od 11.–20. godine, u pravilu se svake godine sječe u jednom odsjeku, pri čemu je redoslijed |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 118 <-- 118 --> PDF |
odsjeka slučajno odabran. Iznimka je 17. godina kada su za sječu uvrštena dva odsjeka. Povrat ulaganja ispitivan je nakon 20-te godine; scenarij ‘DS1.2’: u razdoblju važenja šumskogospodarskog plana od 1.–10. godine ukupno propisani etat realizirat će se u samo dvije godine, i to u 3. i 4. godini šumskogospodarskoga plana. Povrat ulaganja ispitivan je nakon dvije godine U poglavlju Rezultati autor je u prvom dijelu prikazao rezultate vezane za izračun ukupnih troškova nove šumske ceste, koje je razvrstao po modelu koji se standardno koristi u domaćoj šumarskoj praksi, a obuhvaća izravne troškove gradnje ceste, ukupne troškove svih vrsta održavanja ceste te naknade za izgubljenu šumsku površinu i gubitak prirasta na trasi ceste. U drugom dijelu rezultata za definirana 4 dizajna sječa izračunati su obujmovi planiranog drva za sječu te razlike srednjih udaljenosti privlačenja drva na staru i novu cestu, odvojeno za srednje udaljenosti privlačenja drva određene težišnom metodom i one određene euklidskom metodom. Kao rezultat definirani su faktor povoljnosti obujma etata i faktor pogodnosti privlačenja drva. Izračunato je da nakon izgradnje nove šumske ceste duljine 2.829 metara prosječna srednja udaljenost privlačenja drva iz svih odsjeka iznosi 648 m, što je u odnosu na prijašnjih 2.561 metara srednje udaljenosti privlačenja na staru cestu približno 4 puta kraće. Uključivanjem jediničnih troškova privlačenja drva Ecotracom 120 izračunato je za svaki dizajn sječa apsolutno i relativno smanjenje troškova privlačenja drva te ukupni troškovi privlačenja propisanog sječivog obujma drva na staru i novu cestu i njihov relativni odnos. Na temelju ukupnih novčanih iznosa prihoda od smanjenja troškova privlačenja drva i njihovog ekonomskog tijeka, izračunali su se kumulativi novčanih prihoda po godinama određenima u pojedinom dizajnu sječe. Izračunom rentabilnosti projekta gradnje i održavanja šumske prometnice te izračunom razdoblja povrata ulaganja autor je ocijenio opravdanost i prihvatljivost istraživanog investicijskog modela. Prema dinamičkom pokazatelju povrata ulaganja rezultati pokazuju da je ulaganje u projekt gradnje nove šumske ceste isplativo i rentabilno za dizajne sječa DS1.2 i DS2, pri čemu se izračunalo da je za povrat ukupnog ulaganja bilo je potrebno 10 godina, 7 mjeseci i 22 dana. U poglavlju Rasprava autor obrazlaže rezultate u svjetlu postavljenih ciljeva i hipoteza u istraživanjima. Vezano za odnos novčanih prihoda od sječe i ukupnih troškova ulaganja u izgradnju i održavanje šumske ceste, autor drži da su rezultati potvrdili hipotezu da budući izračun profitabilnosti pokazuje da vrijednost sječivog drva višestruko nadmašuje ulaganja u šumsku cestu i to u dva od četiri dizajna sječa. Jednako tako potvrdilo se da smanjenje udaljenosti privlačenja rezultira značajno manjim troškovima privlačenja drva, te su u dva u četiri dizajna sječa novčani iznosi takvih razlika ekonomski pozitivni i potpuno pokrivaju sve troškove ulaganja u novu šumsku cestu. Istraživanja su potvrdila hipotezu značajnog utjecaja i važnosti položaja pojedinog odsjeka u odnosu na šumsku cestu te posljedično na troškove i koristi u privlačenju drva. Konačno, vezano za glavnu hipotezu dokazalo se da je, uz odgovarajući propisani sječivi potencijal šumskim sastojina, pravilnim odabirom dizajna sječa moguće računati na visoku isplativost ulaganja, posebice realizacijom ukupnog propisanog volumena sječe u godinama neposredno nakon izgradnje šumske ceste. U poglavlju Zaključci, rezultati dobiveni istraživanjima investicijskog modela u uvjetima konkretnoga modelnog šumskog predjela za četiri različita dizajna sječa upućuju na sljedeće glavne zaključke: u fazi pripreme investicije ključna je provjera isplativosti koja se mora temeljiti na utvrđivanju etatnih mogućnosti sastojina, određivanju objektivnih ukupnih troškova gradnje i održavanja šumske prometnice i pravilnom odabiru modela izračuna jediničnih troškova privlačenja drva; izračun novčanih koristi, odnosno smanjenja troškova privlačenja drva treba vezati uz konkretne odsjeke, pri čemu treba voditi računa o redoslijedu sječa, a pritom uvažiti sastojinske, terenske i tehnološko-organizacijske karakteristike; u dizajnu sječa isplativost i razdoblje povrata ulaganja najuže je povezano s obujmom sječivog drva iskazanog kroz faktor povoljnosti obujma etata i faktor pogodnosti privlačenja drva; intenziviranjem sječa u što kraćim razdobljima i neposredno nakon gradnje šumske ceste povećavaju se prilike za raniji povrat investicije, ponajprije zbog manjih ukupnih troškova u početnim godinama ekonomskog vijeka šumske ceste; investicijski model pokazuje granične vrijednosti tj. nemogućnost povrata sredstava u 10-godišnjem važenju šumskogospodarskog plana kod tradicionalnih pristupa sječama, kod kojih se ukupni propisani etat razmjerno pravilno raspoređuje po godinama važenja plana; dinamički pokazatelj razdoblja povrata ulaganja potvrdio je da projekt ulaganja u novu šumsku cestu vraća uložena sredstva u 20-godišnjem razdoblju i kod tradicionalnog pristupa sječi; istraživanjem inovativnog investicijskog modela povrata ulaganja kroz novčane koristi od smanjenja troškova privlačenja drva nakon izgradnje nove šumske ceste, pokazalo se da je konkretan projekt ostvariv i isplativ, uz uvjet detaljnog planiranja dizajna sječe. Posebno je to važno u područjima gdje je otvaranje budućom šumskom cestom povezano s malim udjelima etata u ukupnom etatu područja. Upravo je pravilnim odabirom redoslijeda i prostornog rasporeda odsjeka moguće unutar važenja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 119 <-- 119 --> PDF |
šumskogospodarske osnove postići ekonomski pozitivni rezultat. Ključni je uvjet stručni i pravovremeni inženjerski pristup kako bi se faktor povojnosti udjela obujma etata i faktor pogodnosti privlačenja drva stavili u funkciju maksimalnog opravdanog smanjenja troškova privlačenja drva, ali i smanjenju ukupnih troškova šumske ceste – čime se otvaraju prilike za nove investicije. Doktorski rad Jadranka Vlahinje, dipl. ing. šum. u mnogim svojim dijelovima nadilazi razinu prosječnoga rada takve vrste. Stoga je i stručno povjerenstvo u ocjeni rada posebno istaknulo kako su dobiveni rezultati originalan i vrijedan doprinos oskudnim domaćim spoznajama u području ekonomskih modela poduzetništva i upravljanja investicijama u šumarstvu, ali i šumarskoj znanosti uopće. Uz očekivanja da će dostignuća ove disertacije naći svoje mjesto u suvremenoj šumarskoj praksi, novom doktoru znanosti Jadranku Vlahinji valja poželjeti u svemu i nadalje plodan i uspješan rad. Jesen u Lici XIV. izložba tradicijskih proizvoda Frane Grospić, dipl. ing. šum. Dana 6. i 7. listopada 2012. g. održana je u Gospiću na Trgu Stjepana Radića XIV. po redu manifestacija "Jesen u Lici". Prije 14 godina grupa vizionara, predvođena doajenom ličkog šumarstva Karlom Posavcom dipl. ing., dala je ideju za prezentiranje javnosti proizvoda bogate tradicije izrade vrijednih uporabnih predmeta i raznih proizvoda malog poduzetništva i obiteljskih aktivnosti. S vremenom je izložba poprimila veće značenje i slijedila razvoj ovog područja, koje od nerazvijenog ruralnog okružja postaje sve razvijenija županija, otvorena za nove investicije. Organizatori izložbe su: Ličko-senjska županija, Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA i Grad Gospić. Pokrovitelji: Ministarstva Poduzetništva i obrta, Poljoprivrede, Gospodarstva i Turizma. Partneri: Hrvatska obrtnička komora, Hrvatske šume i Turistička zajednica Grada Gospića. Treba dodati i financijski doprinos brojnih sponzora. Izložba se održala na oko 4.500 m2 izložbenog prostora. Izlagalo je oko 300 izlagača iz Ličko-senjske županije, 19 hrvatskih županija, te 3 zemlje iz regije: Bosna i Hercegovina, Mađarska i Srbija. Izložba je najavljena i praćena putem javnih medija, lokalnih radiostanica, te HTV-a i HR-a. Kulturno umjetnički |