DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Izv. prof. dr. sc. Mario Božić – predsjednik – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Marijan Grubešić – član – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Zdravko Janicki – član – Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Imenovano povjerenstvo ocijenilo je dostavljeni rad te Fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podnijelo pozitivno izvješće. Nakon prihvaćanja izvješća Fakultetsko vijeće imenovalo je povjerenstvo za javnu obranu (u istom sastavu kao i povjerenstvo za ocjenu) te odredilo datum obrane.
Prikaz rada:
Autor je u Uvodu obrazložio razloge i ciljeve svog istraživanja te shematski prikazao smjernice i zadaće rada. U Materijalima i metodama rada iznosi rezultate brojnih dosadašnjih istraživanja u Spačvi kao šumskom kompleksu i u lovištu, odnosno lovnom gospodarenju. U sklopu prikaza rezultata tih istraživanja daje i povijesni pregled događanja i razvoja šumarstva te lovstva spačvanskog područja. U opisu Područja istraživanja daje detaljan opis područja Spačve sa svim podacima vezanim uz geografski smještaj i stanišne uvjete koji daju obilježje područja. U objekte istraživanja autor ubraja stanište i divljač, a u metodama rada detaljno obrazlaže primijenjeni način rada, odnosno istraživanja za svaku od 5 tematskih cjelina a to su:
Spačva kao ekosustav,
Spačva kao šumski kompleks,
Lovište Spačva,
Spačva kao ekonomsko – gospodarski subjekt i
Integralno gospodarenje u Spačvi.
Svi segmenti istraživanja analizirani su pomoću standardnih statističkih metoda.
Kroz opsežno poglavlje Rezultati istraživanja, autor iznosi rezultate svojih istraživanja, počevši od staništa i vegetacije na mikrolokalitetima koja su imala težište na vegetaciji bara i prijelaznih zona prema šumi, a koja pokazuju intenciju sušenja staništa i brzu sukcesiju vegetacije vlažnih staništa prema šumi. Spačva kao šumski kompleks analiziran je kroz uređajne i dobne razrede, gdje se ukazalo na dominaciju sastojina hrasta lužnjaka. Lovište Spačva prikazano je kroz povijesni razvoj, kao stanište divljači te strukturu i brojnost divljači. Osobito se posvetila pozornost ekonomsko- gospodarskim gledištima gospodarenja, gdje se naglasila dominantnost gospodarenja šumom u odnosu na lovno gospodarenje, ali istraživanja ukazuju i na neiskorištene potencijale u domeni lovstva. Također je značajno da u pojedinim fazama gospodarenja šumom, kada su uglavnom iskazani troškovi vezani za obnovu sastojina, uzgoj i zaštitu, lovno gospodarenje može ostvarivati pozitivni financijski rezultat. Unatoč tomu, lovstvo ima i imat će u budućnosti sekundarnu ulogu u gospodarenju, a to autor potkrepljuje povijesnim podacima i usporedbom Spačve sa sličnim lovištima, gdje naglašava kvalitetu Spačve, ali i činjenicu da ovaj prostor nikada nije ušao u sam vrh i predstavljao elitno lovište.
U cijelome radu apostrofira se integralno gospodarenje, što autor objektivno analizira, komentira i na temelju dobivenih rezultata donosi preporuke i zaključke. Integralno gospodarenje analizira kroz niz čimbenika, poput utjecaja staništa na divljač i divljači na stanište, potom u organizacijskom smislu, gdje naglašava potrebe usklađivanja zahvata i aktivnosti u prostoru, kako bi se izvršile obveze koje proizlaze iz propisa gospodarenja sastojinama, kao i onih koji se provode u cilju uzgoja, zaštite i lovljenja divljači.
Na temelju provedenih istraživanja autor kao rezultat svoga rada daje smjernice za integralno gospodarenje, između kojih treba istaći tri ključne, a to su: proširenje određenih prosjeka na upotrebljivu širinu za divljač od 20–25 metara, na način da se time ne smanjuje šumsko-proizvodna površina, a da se osigura prostor za ishranu (ispašu) divljači, zatim smjernica vezana za osnivanje “zona za divljač", a iste bi se formirale na postojećim progalama i lokacijama zadržavanja divljači uz dodatno uređenje odabranih lokacija, te treća smjernica vezana uz integralno gospodarenje, a odnosi se na zahvate čišćenja i prvih proreda kojima bi se osiguravala hrana za jelensku divljač (brst i guljenje), čime bi se smanjio negativni utjecaj divljači na sastojine.
Kroz raspravu autor analizira dobivene rezultate istraživanja, uspoređuje ih s drugim sličnim istraživanjima i daje komentare i smjernice za buduće gospodarenje u složenim uvjetima kakvi vladaju u Spačvi i u kontekstu integralnog gospodarenja.
Autor cjelokupno istraživanje u svoge radu iznosi kroz 25 zaključaka.
Cjelokupni rad prožet je brojnim citatima i pozivanjem na dosadašnja istraživanja, što je vidljivo i kroz 193 navoda citirane literature.
Svi izvorni podaci pohranjeni su na CD romu koji je prilog radu.
Autor je izradom disertacije kvalitetno i kroz više zadanih cjelina sveobuhvatno obradio zacrtanu problematiku integralnog gospodarenja. Kroz rad se naglašava nekoliko ključnih čimbenika u integralnom gospodarenju staništem, šumom i divljači, ali i velik broj pratećih (latentnih) čimbenika, koji ponekad mogu prerasti u dominantne, a koje je autor prepoznao i naglasio. Time je otvorio i niz zanimljivih tema budućih istraživanja. Nizom pojedinačnih znanstvenih spoznaja, omogućilo je autoru da iznese