DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Dr. sc. Darko Beuk
Prof. dr. sc. Marijan Grubešić
Zvanje doktora znanosti nakon postupka ocjene i javne obrane doktorskog rada stekao je još jedan dugogodišnji praktičar, operativac i stručnjak u području biotehničkih znanosti, polju šumarstva – mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šumartva.
Javna obrana doktorskog rada pod naslovom: "Lovstvo u integralnom gospodarenju spačvanskim šumama" održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb 19. 6. 2012. godine, pred imenovanim povjerenstvom i pred velikm brojem slušatelja, među kojima su bili najvećim dijelom stručnjaci i osobe koje se profesionalno i operativno bave lovstvom. To samo po sebi govori o interesu za teme koju je mr. sc. Darko Beuk obradio u svom doktorskom radu, kao i za smjernice lovnog gospodarenja koje su proizašle kao rezultat dugogodišnjeg operativnog rada, ali i provedenih istraživanja.
Darko Beuk rođen je 1. veljače 1957. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu završio je u Otoku, gimnaziju u Vinkovcima i Šumarski fakultet u Zagrebu 1981. godine.
Po završetku studja, 4. svibnja 1981. zaposlio se u Šumskom gospodarstvu "Hrast" Vinkovci, Šumarija Vukovar, kao pripravnik. Nakon zaposlenja nastavio je s edukacijom i usavršavanjem te upisao poslijediplomski specijalistički studij, da bi već 1986. godine obranio specijalistički magistarski rad na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom “Lovno-turistička valorizacija lovišta Spačva sjever".
Do 1990. godine radio je u Šumariji Lipovac na poslovima inženjera u operativi i stručnoga suradnika za iskorištavanje šuma.
Godine 1990. imenovan je za direktora OOUR-a za iskorištavanje šuma Otok, a nakon gašenja OOUR-a postavljen je za upravitelja Šumarije Otok. Na ovome mjestu radio je duži period za vrijeme agresije na Hrvatsku, do 1995. godine. U doba najžešćih ratnih zbivanja na ovome području bio je aktivan branitelj – pripadnik 109. brigade Hrvatske vojske.
Godine 1995. postavljen je za rukovoditelja proizvodnoga odjela u Upravi šuma Vinkovci. Nedugo zatim izabran je za člana upravnoga odbora JP "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. U jesen 1996. imenovan je upraviteljem Uprave šuma Vinkovci. Nakon isteka mandata prelazi na rad u Službu interne revizije i kontrole, gdje radi do veljače 2004. godine.
U veljači 2004. godine imenovan je predsjednikom uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Čitavo vrijeme aktivno se usavršavao i uključio u znantsvenoistraživački rad, a znanstveni magistarski rad pod naslovom “Istraživanje posljedica agresije na Republiku Hrvatsku u razdoblju 1991–1995. na lovno gospodarenje Spačvanskog bazena i mjere sanacije" obranio 23. srpnja 2004. godine.
U veljači 2008. godine imenovan je članom uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Nakon isteka mandata člana Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., 26. siječnja 2012. prelazi na radno mjesto Stručnog suradnika za lovstvo u Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o.
Aktivno se služi njemačkim jezikom. Oženjen je i otac troje djece.
Autor je izradio i predao na daljnji postupak doktorski rad opsega 216 stranica, koji sadržajno obuhvaća 8 poglavlja. Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu imenovalo je stručno povjerenstvo za ocjenu izrađenog doktorskog rada mr. sc. Darka Beuka u sastavu:
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Izv. prof. dr. sc. Mario Božić – predsjednik – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Marijan Grubešić – član – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Zdravko Janicki – član – Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Imenovano povjerenstvo ocijenilo je dostavljeni rad te Fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podnijelo pozitivno izvješće. Nakon prihvaćanja izvješća Fakultetsko vijeće imenovalo je povjerenstvo za javnu obranu (u istom sastavu kao i povjerenstvo za ocjenu) te odredilo datum obrane.
Prikaz rada:
Autor je u Uvodu obrazložio razloge i ciljeve svog istraživanja te shematski prikazao smjernice i zadaće rada. U Materijalima i metodama rada iznosi rezultate brojnih dosadašnjih istraživanja u Spačvi kao šumskom kompleksu i u lovištu, odnosno lovnom gospodarenju. U sklopu prikaza rezultata tih istraživanja daje i povijesni pregled događanja i razvoja šumarstva te lovstva spačvanskog područja. U opisu Područja istraživanja daje detaljan opis područja Spačve sa svim podacima vezanim uz geografski smještaj i stanišne uvjete koji daju obilježje područja. U objekte istraživanja autor ubraja stanište i divljač, a u metodama rada detaljno obrazlaže primijenjeni način rada, odnosno istraživanja za svaku od 5 tematskih cjelina a to su:
Spačva kao ekosustav,
Spačva kao šumski kompleks,
Lovište Spačva,
Spačva kao ekonomsko – gospodarski subjekt i
Integralno gospodarenje u Spačvi.
Svi segmenti istraživanja analizirani su pomoću standardnih statističkih metoda.
Kroz opsežno poglavlje Rezultati istraživanja, autor iznosi rezultate svojih istraživanja, počevši od staništa i vegetacije na mikrolokalitetima koja su imala težište na vegetaciji bara i prijelaznih zona prema šumi, a koja pokazuju intenciju sušenja staništa i brzu sukcesiju vegetacije vlažnih staništa prema šumi. Spačva kao šumski kompleks analiziran je kroz uređajne i dobne razrede, gdje se ukazalo na dominaciju sastojina hrasta lužnjaka. Lovište Spačva prikazano je kroz povijesni razvoj, kao stanište divljači te strukturu i brojnost divljači. Osobito se posvetila pozornost ekonomsko- gospodarskim gledištima gospodarenja, gdje se naglasila dominantnost gospodarenja šumom u odnosu na lovno gospodarenje, ali istraživanja ukazuju i na neiskorištene potencijale u domeni lovstva. Također je značajno da u pojedinim fazama gospodarenja šumom, kada su uglavnom iskazani troškovi vezani za obnovu sastojina, uzgoj i zaštitu, lovno gospodarenje može ostvarivati pozitivni financijski rezultat. Unatoč tomu, lovstvo ima i imat će u budućnosti sekundarnu ulogu u gospodarenju, a to autor potkrepljuje povijesnim podacima i usporedbom Spačve sa sličnim lovištima, gdje naglašava kvalitetu Spačve, ali i činjenicu da ovaj prostor nikada nije ušao u sam vrh i predstavljao elitno lovište.
U cijelome radu apostrofira se integralno gospodarenje, što autor objektivno analizira, komentira i na temelju dobivenih rezultata donosi preporuke i zaključke. Integralno gospodarenje analizira kroz niz čimbenika, poput utjecaja staništa na divljač i divljači na stanište, potom u organizacijskom smislu, gdje naglašava potrebe usklađivanja zahvata i aktivnosti u prostoru, kako bi se izvršile obveze koje proizlaze iz propisa gospodarenja sastojinama, kao i onih koji se provode u cilju uzgoja, zaštite i lovljenja divljači.
Na temelju provedenih istraživanja autor kao rezultat svoga rada daje smjernice za integralno gospodarenje, između kojih treba istaći tri ključne, a to su: proširenje određenih prosjeka na upotrebljivu širinu za divljač od 20–25 metara, na način da se time ne smanjuje šumsko-proizvodna površina, a da se osigura prostor za ishranu (ispašu) divljači, zatim smjernica vezana za osnivanje “zona za divljač", a iste bi se formirale na postojećim progalama i lokacijama zadržavanja divljači uz dodatno uređenje odabranih lokacija, te treća smjernica vezana uz integralno gospodarenje, a odnosi se na zahvate čišćenja i prvih proreda kojima bi se osiguravala hrana za jelensku divljač (brst i guljenje), čime bi se smanjio negativni utjecaj divljači na sastojine.
Kroz raspravu autor analizira dobivene rezultate istraživanja, uspoređuje ih s drugim sličnim istraživanjima i daje komentare i smjernice za buduće gospodarenje u složenim uvjetima kakvi vladaju u Spačvi i u kontekstu integralnog gospodarenja.
Autor cjelokupno istraživanje u svoge radu iznosi kroz 25 zaključaka.
Cjelokupni rad prožet je brojnim citatima i pozivanjem na dosadašnja istraživanja, što je vidljivo i kroz 193 navoda citirane literature.
Svi izvorni podaci pohranjeni su na CD romu koji je prilog radu.
Autor je izradom disertacije kvalitetno i kroz više zadanih cjelina sveobuhvatno obradio zacrtanu problematiku integralnog gospodarenja. Kroz rad se naglašava nekoliko ključnih čimbenika u integralnom gospodarenju staništem, šumom i divljači, ali i velik broj pratećih (latentnih) čimbenika, koji ponekad mogu prerasti u dominantne, a koje je autor prepoznao i naglasio. Time je otvorio i niz zanimljivih tema budućih istraživanja. Nizom pojedinačnih znanstvenih spoznaja, omogućilo je autoru da iznese
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 116     <-- 116 -->        PDF

nekoliko vrlo značajnih smjernica za buduće integralno gospodarenje, uz naglasak na potrebu jedinstvenog i stručnog rada u ovako velikim cjelovitim ekosustavima kakav je Spačva. Autor je značajno unaprijedio naše spoznaje o kompleksnom gospodarenju šumom i divljači, ali i ekonomskim elementima gospodarenja, što je danas posebno važno kada se traži modul pozitivnog poslovanja u svim segmentima gospodarenja. Projekcijom gospodarenja za predstojeće razdoblje također olakšava izradu budućih planova gospodarenja. Naglašava znatno veće potencijale od trenutno korištenih, a bez značajnijih ulaganja, zahvata ili promjena načina gospodarenja. Inovativnim smjernicama integralnog gospodarenja, ponajprije u gospodarenju lovištem i divljači, što je jedan od glavnih ciljeva, svakako doprinosi unapređenju znanosti u domeni lovstva, posebice u domeni lovačke operative.
Doktorski rada mr. sc Darka Beuka predstavlja izvorno znanstveno djelo koje je rezultiralo s više inovativnih smjernica vezanih uz integralno gospodarenje i ima svoju znanstvenu, praktičnu, odnosno operativnu primjenu.
Uz čestitke doktoru znanosti Darku Beuku, uvjereni smo da će i nadalje svojim znanjem, radom i zalaganjem za znanost i struku u području lovstva opravdati stečeni znanstveni stupanj.

Dr. sc. Jadranko Vlahinja
Matija Landekić, univ. mag. silv.
Dr. sc. Jadranko Vlahinja, dipl. inž. šum. obranio je 19. srpnja 2012. godine disertaciju pod naslovom “Istraživanje investicijskog modela izgradnje i održavanja šumske prometnice kao poduzetničkog projekta različitih investitora", te time stekao akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje: šumarstvo, znanstvena grana: šumarske tehnologije i menadžment.
Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 19. Srpnja 2012. godine, pred povjerenstvom u sastavu:
Doc. dr. sc. Stjepan Posavec, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik;
Prof. dr. sc. Ivan Martinić (mentor), Šumarski fakultet, Zagreb, član;
Prof. dr. sc. Igor Potočnik, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija, član.
Disertacija je opsega 182 stranice. Tekst je dopunjen sa 27 slikovnih i 32 tablična prikaza te 181 navodom korištene literature. Strukturalno, rad je podijeljen u 8 osnovnih poglavlja: Uvod, Problematika istraživanja, Ciljevi i metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključak, Literatura i Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis kratica korištenih u radu, popis slika i tablica te predgovor i životopis.
Životopis
Jadranko Vlahinja rođen je u Koprivnici 1964. godine. Godine 1988. diplomirao je na šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripravnički staž odradio je u šumariji Koprivnica, u sastavu tadašnjeg OOUR-a iskorišćivanje šuma. Od 1991. zaposlen je kao revirnik u istoj šumariji, u sastavu javnog poduzeća “Hrvatske šume" p. o. Zagreb. Od 1995. obavlja poslove stručnoga suradnika za građevinarstvo i investicije. Na ovim poslovima radi i danas. Magistarski rad naslova "Istraživanje kriterija raspodjele troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica"