DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 113     <-- 113 -->        PDF

krajeva, proputovavši mnoge krajeve, pa tako i Gorski kotar. Zahvaljujući njegovu istraživačkom radu i publikacijama u izdanju HAZU (primjerice Flora Croatica s Lj. Vukotinovićem), mnogi strani botaničari upoznali su bogatstva naše flore. Za osobite zasluge dodijeljen mu je plemićki naslov viteza s pridjevkom Klekovski. Na samom vrhu Risnjaka, zaslugom delničkih planinara, stoji spomen obilježje uklesano u stijenu s ovim zapisom: "Godine 1852. prirodoslovci i planinari Josip Schlosser i Ljudevit Vukotinović poduzeli prve pohode na planine Gorskog kotara".
Čuvar risnjačkih dragocjenosti njihova je anonimnost
Iz knjige posjeta koja se nažalost redovito vodi tek od 1962. kada je kuću preuzelo na upravljanje PD "Zanatlija" Zagreb, saznajemo da je te godine dom posjetilo 577 planinara i izletnika, 1963.g. – 431, a 1964. (do 20.8. kada sam i sam boravio u kući i prelistavao knjigu utisaka) – 197. Iako Risnjak kao nacionalni park prema plaćenim ulaznicama posljednjih godina prosječno godišnje posjeti oko 20.000 ljudi, tu brojku prema riječima ravnatelja valja podvostručiti. Naime, od kada je 1997. prostor Nacionalnog parka Risnjak proširen na područje Snježnika i gornji kanjonski dio Kupe ukupne površine 6.350 ha, broj cestovnih ulaza u park višestruko se povećao (na gotovo 23) pa je kontrola posjetitelja praktički nemoguća. U usporedbi s nekim drugim našim nacionalnim parkovima, poput NP Plitvička jezera ili NP Krka, koje ustanove obično na kraju turističke sezone nagrađuju milijunskog posjetitelja, Nacionalnom parku Risnjak to nije cilj. "Područje parka treba zaštititi u cjelini kao potpuni rezervat, da se sačuva budućim naraštajima u punoj ljepoti i samoniklosti", riječi su prof. Ive Horvata pri podnošenju prijedloga i obrazloženja Saboru da se risnjački masiv proglasi narodnim parkom, a za našeg ponajboljeg planinarskog pisca prof. dr. Željka Poljaka "najbolji čuvar risnjačkih dragocjenosti upravo je njihova anonimnost".
Od kada je gorski masiv Risnjaka prije ravno 80 godina dobio svoj prvi dom, njegovi bajkoviti vrhunci postali su željeni cilj mnogih planinara i izletnika. Lošim održavanjem kroz dugi niz godina iza njegove obnove 1957.g., dom je znao dospjeti u takvo stanje da pod krov nije mogao primiti ni udomiti nijednog planinara. Maksimalnom angažiranošću Hrvatskog planinarskog saveza, planinarskih društava i planinara, uprave Parka, brojnih gospodarskih organizacija pa i pripadnika oružanih snaga tijekom 1987.i 1988.godine, uspjelo se sanirati postojeće stanje i vratiti domu ulogu koja mu je namijenjena, istaknuto je na, kojoj već po redu, svečanosti otvaranja obnovljenog doma na Šloserovoj livadi 1.listopada 1988.
Počevši od 1990.g. pa sve do danas, planinarski dom "Josip Šloser Klekovski" u zakupu je i pod kontrolom Javne ustanove Parka, tako da se sve aktivnosti vezane za održavanje, čuvanje i opskrbu doma odvijaju kroz djelatnosti ove ustanove. Akcijskim planom osposobljavanja planinarskog doma za kvalitetniji prihvat posjetitelja u sklopu unaprjeđenja smještajnog kapaciteta, kao sastavnog dijela Plana upravljanja NP-om Risnjak, predviđeno je tijekom idućeg desetljeća više radnji i novina, od kojih izdvajamo: građevinsko uređenje postojećih sanitarnih prostorija u objektu, zbrinjavanje otpadnih voda i krutih otpada, zamjena vanjske i unutarnje stolarije odgovarajućim suvremenim materijalima, uvođenje sustava centralnog grijanja na drva, postavljanje minijaturne vjetroelektrane i dr. Kažimo na kraju da će dom tijekom ljetnog razdoblja biti otvoren svaki dan od 1.svibnja do 31. listopada, da će od 1.studenog do 30. travnja biti na raspolaganju "zimska soba" s dva ležaja. Jer, "na Risnjaku je uvijek lijepo, bilo ljeti bilo zimi", našli smo zapisano u knjizi utisaka.
Korištena literatura
Bertović, S. (1994). Vegetacijska istraživanja I. Horvata i suradnika u risnjačko-snježničkom gorju i njihov značaj za osnivanje NP "Risnjak" U: Zbornik radova Četrdeset godina NP "Risnjak" 1953–1993. (ur. A. Frković), str. 32–34.
Frković, A. (1966). Na Risnjaku je uvijek lijepo. Priroda LIII(3):91.
Hirc, D. (1993). Gorski kotar – slike, opisi i putopisi (reprint izdanje). Tiskara Rijeka d.d. Rijeka
Malnar, I. (1994). Četrdeset godina Nacionalnog parka Risnjak. U: Zbornik radova NP Risnjak (ur. A. Frković), str. 13–16.
Neumann, J. (1932). Planinarska kuća na Risnjaku. Hrvatske planine XXVIII(9): 278–282.
Pasarić, J. (1932). Otvaranje planinarskog doma HPD-a na Risnjaku. Hrvatski planinar XXVIII(10):305–310.
Poljak, Ž. (1981). Planinarstvo (Gorskog kotara). U:Gorski kotar (ur. J.Šafar), str. 476–481. Fond knjige Gorski kotar.
X,x,x. (2007). Nacionalni park Risnjak – Plan upravljanja (ur.Z. Šikić). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske