DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Arrhenodes minutus nema većeg ekonomskog značaja, a napada hrast, brijest, bukvu i topolu u S. Americi, Choristoneura spp. često uzrokuju kalamitete na četinjačama u S. Americi, Dendrolimus sibiricus je jedan od najznačajnijih defolijatora četinjača u Rusiji, Monochamus spp. su vektori borove nematode (Bursaphelenchus xylaphilus), Pseudopityophthorus spp. su vektori gljive Ceratocystis fagacearum. Svi navedeni kukci pripadaju listi I/A1. Popillia japonica je veoma značajan štetnik u SAD-u na mnogim listačama (Lista I/A2). Na listi II/A1 nalazi se nekoliko značajnih šumskih štetnika. Agrilus planipenis je uzročnik sušenja jasenovih i brijestovih stabala u Americi i Aziji. Aschistonyx eppoi oštećuje Juniperus chinensis u Japanu. Pissodes spp. uzrokuju značajne štete u S. Americi i nekoliko drugih dijelova svijeta na borovicama i smrekama. Dendroctonus spp. periodično uzrokuju značajne štete na borovicama u obje Amerike. Ips spp. periodično uzrokuju značajne gubitke na borovima u S. Americi. Nekoliko vrsta šumskih štetnika nalazi se i na listi II/B. Cephalcia lariciphila oštećuje ariševe iglice u Europi izvan njegovog prirodnog areala. Dendroctonus micans je sekundarni štetnik na stablima jele, smreke i bora u Europi. Gilpinia hercyniae je u Europi štetnik manjeg značaja na smrekama, a u drugim dijelovima svijeta može nanijeti velike štete. Ips spp. (5 vrsta) su opće poznati potkornjaci u Hrvatskoj na jelama, smrekama borovima i arišima. Thaumetopoea pityocampa je jedan od najznačajnijih štetnika borova u Sredozemlju i dobro poznat u Htvatskoj.
Grinje. Opisane su samo 4 vrste grinja kao karantenskih organizama. Od njih jedna vrsta dolazi na četinjača­ma, a dvije na listačama (ugrožene su Citrus spp.) i jedna na fuksijama.
Nematode. U većini slučajeva ne­ma­to­de naseljavaju korijen, ali ih se može naći i u plodovima, pa i u drvenastim dijelovima. U Atlasu je opi­sano 17 vrsta nematoda. Među njima samo vrsta Bursaphelenchus xylophilus – borova nematoda dolazi na četinjačama (bor, jela, pačempres, cedar, ariš i duglazija). Ostale su štetnici poljoprivrednih biljaka.
Bakterije. U ovoj knjizi opisane su 23 vrste bakterija razvrstanih u 6 porodica i 8 rodova. Među njima ima nekoliko vrsta koje dolaze i u našim krajevima. U većini slučajeva bakterije uzrokuju bolesti lišća i plodova, a posljedice mogu biti katastrofalne. Npr. Erwinia amylovora je uzročnik jedne od ekonomski najštetnije bakterioze uzgajanih biljaka (ima širok krug domaćina, a prisutna je i u Hrvatskoj).
Fitoplazme. Fitoplazme su specifični patogeni koji žive u biljnim stanicama, a napadnutim biljkama nanose štetu u smanjenju plodonošenja ili dovode do njihovog ugibanja. Ovdje je opisano 12 fitoplazmi koje napadaju brijest, voćke, vinovu lozu, povrtnice i druge biljke. Od opisanih u našim je krajevima poznato 5 vrsta fitoplazmi.