DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 105     <-- 105 -->        PDF

U ovoj knjizi opisane su rijetke svojte drveća i grmlja u Mađarskoj, odabrane prema Rabinowitzevom kriteriju i one čija je veličina areala ispod kritične razine. Obuhvaćeno je 50 svojti, za koje su navedeni: mađarski naziv, znanstveni naziv, znanstveni sinonimi i mađarski sinonimi. Nadalje, objašnjeno je značenje znanstvenih i mađarskih naziva te su pobliže navedene okolnosti, autor, vrijeme i publikacija u kojoj je svojta opisana, odnosno imenovana. Za navedene autore posebno se na kraju knjige daje kratki prikaz, s punim imenom, razdobljem života i znanstvenim doprinosom. U izlaganju taksonomske problematike u obzir su uzeti i rezultati najnovijih molekularno-genetičkih istraživanja. Posebna pozornost posvećena je detaljnim dendrološkim opisima pojedinih vrsta, kakvi se za njih uglavnom ne mogu naći u drugoj literaturi. Prikazana je unutarvrsna varijabilnost, uz navođenje nižih taksonomskih jedinica i podataka o mogućnosti križanja s drugim vrstama. Uz to, navedeni su podaci o razmnožavanju i fenološkim obilježjima pojedinih vrsta, kao i njihovoj rasprostranjenosti. Posebno su vrijedne karte rasprostranjenosti, izrađene prema metodi mrežnog sustava kartiranja flore srednje Europe. Opisani su ekološki zahtjevi vrsta, stanišni uvjeti u kojima u prirodi rastu, kao i problematika njihove zaštite. Za svaku vrstu navedena je i najvažnija literatura. Opisi vrsta upotpunjeni su brojnim, vrlo kvalitetnim fotografijama. U prilogu na kraju knjige nalazi se tablica s popisom svih drvenastih svojti u Mađarskoj. Osim autohtonih navedene su i strane vrste koje su posađene u kulturama, ali i invazivne, koje su se nekontrolirano proširile iz uzgoja. Naglašeno je za koje svojte postoji opasnost da postanu rijetke.
Knjiga je napisana na mađarskom jeziku, na 352 stranice, bogato je grafički opremljena i tvrdo ukoričena. Nakladnik je Kossuth Kiadó iz Budimpešte, ISBN 978-963-09-7252-5.

ATLAS KARANTENSKIH ŠTETNIH ORGANIZAMA
Prof. dr. sc. Milan Glavaš
Opći pristup
Pod gornjim naslovom u 2012. godini tiskana je knjiga čiji je nakladnik Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja. Tisak Grafomark Laktaši. Autori knjige su prof. dr. Vojislav Trkulja, doc., dr. sc. Nedžad Karić, prof. dr. sc. Ivan Ostojić, prof. dr. Tarik Treštić, prof. dr. Mirza Dautbašić i doc. dr. Osman Mujezinović. Knjigu su prema svojim specijalnostima recenzirali prof. dr. Jovo Stojčić, prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Milan Pernek i prof. dr. sc. Mirjana Sabo. Obim knjige je 668 stranica. Atlas karantenskih štetnih organizama napisan je iz razloga što postoji velika međunarodna prijetnja povećanog širenja brojnih vrsta karantenskih štetnih organizama u udaljene dijelove svijeta. Sadržaj teksta, odnosno odabir štetnih organizama napisan je prema bazama podataka EPPO-a (PQR – EPPO, Plant quarantine information retrival system). Od štetnih organizama u knjizi su opisani kukci, grinje, nematode, bakterije, gljive, virusi, viroidi, fitoplazme, spiroplazme i parazitske cvjetnice. Tekst je raspodijeljen prema BiH, EU i EPPO listama:
LISTA I u koju su uvršteni štetni organizmi čije se unošenje i širenje zabranjuje, Dio A sa štetnim organizmima čije se unošenje i širenje zabranjuje u Bosni i Hercegovini i Odjeljak 1 u kojega spadaju organizmi za koje nije poznato da su prisutni u BiH, Odjeljak 2 u kojega su uvršteni štetni organizmi za koje je poznato da su prisutni u BiH, te Dio B sa štetnim organizmima čije se unošenje zabranjuje u određena područja i njihovo širenje unutar istih područja.
LISTA II obuhvaća štetne organizme čije se unošenje i širenje zabranjuje ako se utvrde na određenom bilju ili biljnim proizvodima, Dio A – isto vrijedi za Bosnu i
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Hercegovinu s time da Odjeljak 1 obuhvaća štetne organizme za koje nije poznato da su prisutni u BiH, a Odjeljak 2 one za koje je poznato da su prisutni u BiH, te Dio B u koji su uvršteni štetni organizmi čije se unošenje i širenje zabranjuje u zaštićenim područjima ako se utvrdi njihova prisutnost na određenom bilju ili biljnim proizvodima.
Način pisanja
Na lijevoj (parnoj) stranici dat je znanstveni naziv organizma sa sinonimima, domaći naziv i naziv na stranom jeziku (u gotovo svim slučajevima na engleskom, kod mnogih na francuskom, njemačkom i španjolskom, a pojedinačno i na drugim jezicima). Slijedi taksonomska pozicija, Bayer računalni kod i aktualni status organizma prema gore navedenim listama. U daljnjem dijelu teksta navode se domaćini odnosnoga organizma, opisuje se rasprostranjenost, ekonomski značaj, simptomi, morfologija, biologija, način njegovog prenošenja, širenja i suzbijanja. Na završetku teksta upućuje se na fitosanitarni rizik i na fitosanitarne mjere koje treba poduzimati protiv navedenoga štetnoga organizma. Na desnoj (neparnoj) stranici isti štetni organizam prikazan je fotografijama (izgled organizma, simptomi, oštećenja, karta geografske rasprostranjenosti i dr. U Atlasu se nalazi preko 1500 fotografija koje su uz tekst od velike pomoći.
Prikaz knjige
Gradivo napisano u ovom Atlasu ukratko ćemo prikazati prema vrstama štetnih organizama s naglasom na one koji dolaze na šumskim gospodarskim biljnim vrstama.
Štetni kukci. Od svih opisanih organizama u Atlasu kukci su najbrojnija skupina. Ukupno je opisano 118 vrsta. Razvrstani su u 6 redova, 34 porodice i 66 rodova. Najbrojniji su kornjaši (Coleoptera) koji obuhvaćaju 7 porodica, 20 rodova i 37 vrsta. Neki od kukaca su specijalizirani za pojedine biljne vrste ili nekoliko vrsta, a neki su polifagni. Ekonomski značaj im je vrlo različit, jer svojim domaćinima (šumskom, poljoprivrednom, ukrasnom bilju i cvjeću) čine od neznatnih do vrlo velikih šteta. Jedna grupa kukaca ima veće značenje po vektorskoj ulozi drugih štetnih organizama nego kao štetnici.
Na šumskim vrstama drveća, pretežito na četinjačama u ovoj je knjizi opisano preko 30 vrsta kukaca. Najbrojnija skupina pripada redovima Coleoptera (6 rodova i 20 vrsta) i Lepidoptera (2 roda i 7 vrsta). Listi I/A1 pripada 14, I/A21, II/A1 8 i II/B 8 vrsta šumskih štetnika. Ekonomska važnost im je vrlo različita, na što se ukratko ukazuje. Acleris spp. su ozbiljni štetnici pojedinačnih stabala Abies balsamea u Kanadi, Anoplophora spp. su izuzetno štetne polifagne strizibube na listačama (jedna vrsta je utvrđena i u Hrvatskoj),
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Arrhenodes minutus nema većeg ekonomskog značaja, a napada hrast, brijest, bukvu i topolu u S. Americi, Choristoneura spp. često uzrokuju kalamitete na četinjačama u S. Americi, Dendrolimus sibiricus je jedan od najznačajnijih defolijatora četinjača u Rusiji, Monochamus spp. su vektori borove nematode (Bursaphelenchus xylaphilus), Pseudopityophthorus spp. su vektori gljive Ceratocystis fagacearum. Svi navedeni kukci pripadaju listi I/A1. Popillia japonica je veoma značajan štetnik u SAD-u na mnogim listačama (Lista I/A2). Na listi II/A1 nalazi se nekoliko značajnih šumskih štetnika. Agrilus planipenis je uzročnik sušenja jasenovih i brijestovih stabala u Americi i Aziji. Aschistonyx eppoi oštećuje Juniperus chinensis u Japanu. Pissodes spp. uzrokuju značajne štete u S. Americi i nekoliko drugih dijelova svijeta na borovicama i smrekama. Dendroctonus spp. periodično uzrokuju značajne štete na borovicama u obje Amerike. Ips spp. periodično uzrokuju značajne gubitke na borovima u S. Americi. Nekoliko vrsta šumskih štetnika nalazi se i na listi II/B. Cephalcia lariciphila oštećuje ariševe iglice u Europi izvan njegovog prirodnog areala. Dendroctonus micans je sekundarni štetnik na stablima jele, smreke i bora u Europi. Gilpinia hercyniae je u Europi štetnik manjeg značaja na smrekama, a u drugim dijelovima svijeta može nanijeti velike štete. Ips spp. (5 vrsta) su opće poznati potkornjaci u Hrvatskoj na jelama, smrekama borovima i arišima. Thaumetopoea pityocampa je jedan od najznačajnijih štetnika borova u Sredozemlju i dobro poznat u Htvatskoj.
Grinje. Opisane su samo 4 vrste grinja kao karantenskih organizama. Od njih jedna vrsta dolazi na četinjača­ma, a dvije na listačama (ugrožene su Citrus spp.) i jedna na fuksijama.
Nematode. U većini slučajeva ne­ma­to­de naseljavaju korijen, ali ih se može naći i u plodovima, pa i u drvenastim dijelovima. U Atlasu je opi­sano 17 vrsta nematoda. Među njima samo vrsta Bursaphelenchus xylophilus – borova nematoda dolazi na četinjačama (bor, jela, pačempres, cedar, ariš i duglazija). Ostale su štetnici poljoprivrednih biljaka.
Bakterije. U ovoj knjizi opisane su 23 vrste bakterija razvrstanih u 6 porodica i 8 rodova. Među njima ima nekoliko vrsta koje dolaze i u našim krajevima. U većini slučajeva bakterije uzrokuju bolesti lišća i plodova, a posljedice mogu biti katastrofalne. Npr. Erwinia amylovora je uzročnik jedne od ekonomski najštetnije bakterioze uzgajanih biljaka (ima širok krug domaćina, a prisutna je i u Hrvatskoj).
Fitoplazme. Fitoplazme su specifični patogeni koji žive u biljnim stanicama, a napadnutim biljkama nanose štetu u smanjenju plodonošenja ili dovode do njihovog ugibanja. Ovdje je opisano 12 fitoplazmi koje napadaju brijest, voćke, vinovu lozu, povrtnice i druge biljke. Od opisanih u našim je krajevima poznato 5 vrsta fitoplazmi.
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Spiroplazme. Navedena je samo jedna spiroplazma koja limunima može značajno umanjiti kvalitetu i prinos plodova. Rasprostranjena je širom svijeta, pa i u Europi.
Gljive. U knjizi je opisano 60 vrsta gljiva uzročnika bolesti biljaka. Najviše vrsta (38) pripada askomicetima. Bazidiomiceta je opisano 19 vrsta, a 3 vrste pripadaju nižim gljivama, odnosno pseudogljivama. Na listi I/A1 nalaze se 24, na listi II/A1 14, na listi II/A2 14, a na listi II/B 4 vrste gljiva. Od navedenoga broja šumskim gospodarskim vrstama pripada gotovo polovica opisanih gljiva. Askomicetne gljive su razvrstane u 8 redova, 17 porodica i 26 rodova, a bazidiomicetne u 4 reda, 7 porodica i 10 rodova, dok niže gljive obuhvaćaju 3 reda, 3 porodice i 3 vrste. Dalje se osvrćemo na patogene gljive na šumskom drveću. Ceratocystis spp. su opasne traheomikoze hrastova, platana i javora u Europi, Aziji i S. Americi. Vrste rodova Chrysomyxa, Cronartium i Endocronartium dolaze u S. Americi na smrekama i borovima, ali ne čine značajne štete, osim Cronartium fusiforme koja spada među najznačajnije uzročnike bolesti borova na jugu SAD-a. Guignardia laricina je najznačajniji uzročnik bolesti ariša u Japanu. Inonotus weirii je ozbiljan uzročnik truleži korijena mladih četinjača u S. Americi i Aziji. Melampsora farlowii je najštetnija vrsta na čugama u S Americi, a M. medusae je patogen topolova lišća diljem svijeta. Mycosphaerella spp. uzrokuju bolesti iglica borova, ariša i topolova lišća u S. Americi, Aziji i Europi. Neke su općepoznati uzročnici osipanja borovih iglica i u Hrvatskoj. Atropelis spp. je patogen borova u S. Americi. Cercospora pini-desinflorae je uzročnik bolesti borovih iglica diljem svijeta (u Europi nije prisutna). Stegophora ulmea je bez većeg značaja na brijestovima u Aziji i S. Americi. Cryphonectria parasitica je općepoznata gljiva na kestenima kao i Gremmeniella abietina na četinjačama, te Hypoxylon mamatum na topolama. Što se tiče domaćina gljive, slično kao i kukci, dolaze na specifičnom domaćinu ili na mnogo domaćina. Kao primjer gljive na mnogo domaćina navodi se vrsta Trechispora brinkmannii koja dolazi naviše od 200 dikotiledonskih biljaka, uključujući 31 ratarsku, 58 povrtlarskih, 18 voćnih, 35 šumskih, 7 ukrasnih i 20 vrsta korovskih biljaka. Što se tiče poljoprivrednih biljaka postoje gljive koje im nanose vrlo velike štete, a neke su manjeg značenja.
Virusi. Virusi su specifična grupa patogenih organizama. Skloni su napadati mnogobrojne domaćine iz mnogih porodica bez obzira koliko su srodno udaljene. Napadnutim biljkama nanose od neznatnih do šteta katastrofalnih razmjera. Naki mogu zaraziti određene vrste domaćina, ali ima i takvih koji naseljavaju po nekoliko stotina različitih vrsta biljaka. Neke vrste virusa mogu zaraziti određene kukce, po čemu su ti isti kukci značajniji kao vektori virusa, nego kao štetnici svojih biljaka domaćina. U ovoj knjizi opisano je 60 vrsta virusa. Najbrojniji su Nepovirusi (11), Potyvirusi (7) i Begomovirusi (6). Prema domaćinima najviše ih dolazi na krumpiru i srodnim vrstama (preko 30), pa na agrumima. Slijede vrste iz rodova Prunus, Vitis, Rubus, Fragaria i Phaseolus. Drugi su domaćini podložni velikom broju vrsta virusa.
Viroidi. Viroidi su specifična grupa biljnih patogena koji mogu nanijeti velike štete napadnutim biljkama. Ovdje su opisana samo 3 viroida koji su štetni za krumpir, paradajz, duhan, petuniju i krizantemu.
Parazitske cvjetnice. U knjizi je opisano 7 vrsta parazitskih cvjetnica iz roda Arceuthobium na četinjačama u S. Americi.
Knjiga završava vrlo obimnim popisom literature na 29 stranica, a na kraju je indeks opisanih štetnih organizama.
Zaključak i preporuka
Atlas karantenskih štetnih organizama koncepcijski obuhvaća organizme u važećem Pravilniku o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata. Ukupno je opisano 307 karantenskih organizama. Tekst je napisan logičnim rasporedom, sažeto i jasno, što čitatelju daje mogućnost brzoga snalaženja. Opširnost je određena prema namjeni i standardu EPPO-a.Vrlo je važno da je tekst popraćen slikama i kartom rasprostranjenja, što je velika pomoć za određivanje vrste određenoga štetnika. Od velike je važnosti što se uz karakteristične značajke štetnoga organizma jasno upućuje na način prenošenja istoga u nova područja. Isto tako od izuzetnog je značenja što se jasno upozorava kakav je fitosanitarni rizik kod pojedinog štetnog organizma s obzirom na patogena, biljku domaćina, gospodarske i klimatske prilike koji mu odgovaraju za opstanak u novom području. Svi u Atlasu opisani organizmi odnose se na Bosnu i Hercegovinu, ali gotovo istovjetno i na Hrvatsku. Iz tog razloga Atlas je potpuno primjenjiv i u Hrvatskoj.
Knjiga je ponajprije namijenjena fitosanitarnim inspektorima u Bosni i Hercegovini. S obzirom da obrađuje problematiku od posebnog značenja za poljoprivredu i šumarstvo, ista može biti od koristi nastavnim i znanstvenim radnicima, stručnjacima i gospodarstvenicima koji se bave uvozom, izvozom, trgovinom i proizvodnjom biljaka, stručnjacima koji su na bilo koji način povezani sa zaštitom bilja i zainteresiranim pojedincima. Sigurno je da će kao udžbenik biti od velike koristi studentima šumarstva, agronomije i srodnih struka za savladavanje materije koja je u vezi s karantenskim štetnim biljnim organizmima. Ovakvo se djelo prvi puta pojavljuje u širem okruženju, što mu daje posebno značenje. Zato ga svima zainteresiranima preporučujem, a autori zaslužuju najveće pohvale za trud i kvalitetno obavljen posao.