DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Obara stabla od 8–20 cm, a može i veće promjere na visini od 30–40 cm od tla oglo­đe deblo u obliku dva konusa. S mladim izbojcima i korom se hrani, a ostalo koristi za izgrad­nju nastambi. Najintenzivnije ruši stabla od listopada do prosinca.
Dabra ugrožavaju predatori vuk, lisica, psi i lovci (zbog skupocjena krzna) i promet.
Povijest dabra u Hrvatskoj
Naseljavanje dabra u odgovarajuća staništa je najuspješniji projekt ugroženih vrsta u Europi od Švedske 1922.godine prema jugu, preko država srednje Europe do Hrvatske od 1996. do 1998. godine. Provedba projekata europskih zemalja bila je uspješna, jer su dabrovi prihvatili nova staništa i nastavili osvajati nova područja.
Projekt povratka dabra u Hrvatsku kojega je idejni tvorac i voditelj prof. Marijan Grubešić, uspješno je proveden u suradnji Šumarkog fakulteta u Zagrebu i Instituta za biologiju divljači (Wildbiologische Gesellschaft) u Münchenu. Uvezeni dabrovi prenijeti u Hrvatsku iz različitih su lokaliteta u Bavarskoj. Navedeni projekt kojim je uspješno vraćen dabar u Hrvatskoj je u fazi monitoringa.
Gospodarenje dabrom
Svaka životinjska vrsta u svom arealu traži najpovoljnije uvjete za svoj razvoj i opstanak, ovdje je to dabar, a poželjno je da ne ugrožava druge vrste i djelatnost čovjeka. Da se to ne dogodi, neophodno je osigurati racionalno gospodarenje s tri međusobno usklađena elementa: dabar, stanište i čovjek. Dabar u prenamnoženju svojim aktivnostima može imati negativan, odnosno štetan utjecaj na djelatnosti stanovništva gdje obitava, kao što su velike štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima i zbog podizanja brana na vodotocima.
Zbog navedenog i prekobrojnih populacija dabra, treba započeti treću fazu projekta, a to je zakonska regulativa, odnosno smjernice za gospodarenje dabrom. Treba zaštititi i dabra i njegova staništa, a to je svezi s uređivanjem i regulacijom rijeka i jezera. Sve intenzivniji promet ugrožava dabra. Introdukcija dabra je značajan element faunističke bioraznolikosti u Hrvatskoj, jer se je vratio u staništa u kojima je nekada bio.
Zaključak
Projekt Dabar u Hrvatskoj, kojega je autor prof. dr. sc. Marijan Grubešić sa svojim suradnicima, originalan je znanstveni i stručni poduhvat dobro planiran i još uspješnije realiziran. To je timski rad u suradnji sa stručnjacima iz hrvatske i bavarske šumarske operative.
Od rujna 1992. do prosinca 2006. godine objavljeni su u medijima: dnevnom tisku, tjedniku ili mjesečniku, stručnim i znanstvenim časopisima, radiju, televiziji i dr. 144 naslova o dabru. Izrađeno je i obranjeno 12 diplomskih radova o dabru na Šumarskom, Prirodoslovnom i Učiteljskom fakultetu. Tijekom 10 godina rada na projektu sudjelovala su 102 suradnika od sveučilišnih profesora do stručnog osoblja iz šumarske operative.
Voditelj projekta prof. dr. sc. Marijan Grubešić je u nakladi Šumarskog fakulteta objavio 2008. godine knjigu Dabar u Hrvatskoj, kao završno izvješće izuzetno dobro planiranog i realiziranog projekta. U ime šumarskih znanstvenika, stručnjaka, ekologa i ljubitelja prirode, čestitamo prof. Grubešiću i izražavamo zahvalnost za provedena istraživanja kao dragocjen doprinos za povratak dabra.