DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 101     <-- 101 -->        PDF

6. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU
Dr. sc. Miroslav Harapin
Uvod
U Ivanić Gradu je od 17. do 20. rujna održan 6. međunarodni simpozij o dabru u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Ivanić Grada. Pokrovitelji savjetovanja bili su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa; Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo zaštite okoliša; Turistička zajednica Ivanić Grada; Hrvatske šume d.o.o. Zagreb; Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne industrije; Zagrebačka županija; Agrokor; INA; Hrvatski lovački savez i Bund Naturschutz in Bayern (Savez zaštite prirode u Bavarskoj).
Na otvorenju simpozija govorili su ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, prodekan Šumarskog fakulteta prof. Josip Margaletić, glavni urednik Šumarskog lista prof. Boris Hrašovec, načelnik opći­ne Ivanić Grada gosp. Boris Kovačević i drugi.
Simpoziju su nazočila 104 znan­stvenika iz 25 zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Bilo je 40 iz­laganja i skoro toliko postera o dostignućima u istraživanju dab­­ra, njegovom staništu i načinu gospodarenja. Predsjedavajući konferencije bio je prof. dr. sc. Marijan Grubešić. Prof. Grubešić održao je plenarno izlaganje pod naslovom: Dabar u Hrvatskoj – 20 godina kasni- je. Izlaganja su podijeljena u grupe: Biologija, Gospodarenje, Bioraznolikost, Povijest i rasprostranjenost Genetičke metode i Prezentacija postera.
Dabar
Dabar (Castor fiber L.) je jedan od najvećih glodavaca rasprostranjenih na sjevernoj Zemljinoj polukugli. Glodavci (Rodentia) su najbrojniji red sisavaca s oko 2.800 vrsta. Dabrovi se dijele na jednozube i dvozube. Uglavnom su biljojedi. Rodu Castor pripadaju samo dvije vrste: europski dabar (C. fiber L.) i sjevernoamerički dabar (C. canadiensis). Obje vrste su morfološki slične, a ne mogu se međusobno križati. U Hrvatskoj živi samo C. fiber. Dabar postiže težinu do 36 kg, dug je do 100 cm, dužina repa je 35 cm, prosječna starost je 8 god. Monogaman je jer živi u obiteljskoj zajednici. Aktivan je cijele godine, uglavnom noću. Prilagođen je životu u vodi, a u zimi je u nastambama ispod leda gdje se hrani granjem zabodenim u dno vodotoka (smočnica hrane). Tijelo dabra je pokriveno vrlo gustom crnosmeđom dlakom (23.000 dlačica na kvadratni cm), a rep mu je širok, plosnat zaobljen na kraju poput biber crijepa (njemački dabar je Biber). Živi uz rijeke i jezera gdje gradi nastambe i brane na tlu i u vodi od granja i stabala. Hrani se s oko 300 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka i drveća, a u potrazi za hranom jede vrtno i poljoprivredno bilje. Može oboriti i hrastovo stablo promjera oko 50 cm. Dabar ima dobro razvijena osjetila vida (vidi noću), sluha (čuje hod čovjeka i životinja) i mirisa.
 

ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Obara stabla od 8–20 cm, a može i veće promjere na visini od 30–40 cm od tla oglo­đe deblo u obliku dva konusa. S mladim izbojcima i korom se hrani, a ostalo koristi za izgrad­nju nastambi. Najintenzivnije ruši stabla od listopada do prosinca.
Dabra ugrožavaju predatori vuk, lisica, psi i lovci (zbog skupocjena krzna) i promet.
Povijest dabra u Hrvatskoj
Naseljavanje dabra u odgovarajuća staništa je najuspješniji projekt ugroženih vrsta u Europi od Švedske 1922.godine prema jugu, preko država srednje Europe do Hrvatske od 1996. do 1998. godine. Provedba projekata europskih zemalja bila je uspješna, jer su dabrovi prihvatili nova staništa i nastavili osvajati nova područja.
Projekt povratka dabra u Hrvatsku kojega je idejni tvorac i voditelj prof. Marijan Grubešić, uspješno je proveden u suradnji Šumarkog fakulteta u Zagrebu i Instituta za biologiju divljači (Wildbiologische Gesellschaft) u Münchenu. Uvezeni dabrovi prenijeti u Hrvatsku iz različitih su lokaliteta u Bavarskoj. Navedeni projekt kojim je uspješno vraćen dabar u Hrvatskoj je u fazi monitoringa.
Gospodarenje dabrom
Svaka životinjska vrsta u svom arealu traži najpovoljnije uvjete za svoj razvoj i opstanak, ovdje je to dabar, a poželjno je da ne ugrožava druge vrste i djelatnost čovjeka. Da se to ne dogodi, neophodno je osigurati racionalno gospodarenje s tri međusobno usklađena elementa: dabar, stanište i čovjek. Dabar u prenamnoženju svojim aktivnostima može imati negativan, odnosno štetan utjecaj na djelatnosti stanovništva gdje obitava, kao što su velike štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima i zbog podizanja brana na vodotocima.
Zbog navedenog i prekobrojnih populacija dabra, treba započeti treću fazu projekta, a to je zakonska regulativa, odnosno smjernice za gospodarenje dabrom. Treba zaštititi i dabra i njegova staništa, a to je svezi s uređivanjem i regulacijom rijeka i jezera. Sve intenzivniji promet ugrožava dabra. Introdukcija dabra je značajan element faunističke bioraznolikosti u Hrvatskoj, jer se je vratio u staništa u kojima je nekada bio.
Zaključak
Projekt Dabar u Hrvatskoj, kojega je autor prof. dr. sc. Marijan Grubešić sa svojim suradnicima, originalan je znanstveni i stručni poduhvat dobro planiran i još uspješnije realiziran. To je timski rad u suradnji sa stručnjacima iz hrvatske i bavarske šumarske operative.
Od rujna 1992. do prosinca 2006. godine objavljeni su u medijima: dnevnom tisku, tjedniku ili mjesečniku, stručnim i znanstvenim časopisima, radiju, televiziji i dr. 144 naslova o dabru. Izrađeno je i obranjeno 12 diplomskih radova o dabru na Šumarskom, Prirodoslovnom i Učiteljskom fakultetu. Tijekom 10 godina rada na projektu sudjelovala su 102 suradnika od sveučilišnih profesora do stručnog osoblja iz šumarske operative.
Voditelj projekta prof. dr. sc. Marijan Grubešić je u nakladi Šumarskog fakulteta objavio 2008. godine knjigu Dabar u Hrvatskoj, kao završno izvješće izuzetno dobro planiranog i realiziranog projekta. U ime šumarskih znanstvenika, stručnjaka, ekologa i ljubitelja prirode, čestitamo prof. Grubešiću i izražavamo zahvalnost za provedena istraživanja kao dragocjen doprinos za povratak dabra.