DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 101 <-- 101 --> PDF |
6. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU Dr. sc. Miroslav Harapin Uvod U Ivanić Gradu je od 17. do 20. rujna održan 6. međunarodni simpozij o dabru u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Ivanić Grada. Pokrovitelji savjetovanja bili su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa; Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo zaštite okoliša; Turistička zajednica Ivanić Grada; Hrvatske šume d.o.o. Zagreb; Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne industrije; Zagrebačka županija; Agrokor; INA; Hrvatski lovački savez i Bund Naturschutz in Bayern (Savez zaštite prirode u Bavarskoj). Na otvorenju simpozija govorili su ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, prodekan Šumarskog fakulteta prof. Josip Margaletić, glavni urednik Šumarskog lista prof. Boris Hrašovec, načelnik općine Ivanić Grada gosp. Boris Kovačević i drugi. Simpoziju su nazočila 104 znanstvenika iz 25 zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Bilo je 40 izlaganja i skoro toliko postera o dostignućima u istraživanju dabra, njegovom staništu i načinu gospodarenja. Predsjedavajući konferencije bio je prof. dr. sc. Marijan Grubešić. Prof. Grubešić održao je plenarno izlaganje pod naslovom: Dabar u Hrvatskoj – 20 godina kasni- je. Izlaganja su podijeljena u grupe: Biologija, Gospodarenje, Bioraznolikost, Povijest i rasprostranjenost Genetičke metode i Prezentacija postera. Dabar Dabar (Castor fiber L.) je jedan od najvećih glodavaca rasprostranjenih na sjevernoj Zemljinoj polukugli. Glodavci (Rodentia) su najbrojniji red sisavaca s oko 2.800 vrsta. Dabrovi se dijele na jednozube i dvozube. Uglavnom su biljojedi. Rodu Castor pripadaju samo dvije vrste: europski dabar (C. fiber L.) i sjevernoamerički dabar (C. canadiensis). Obje vrste su morfološki slične, a ne mogu se međusobno križati. U Hrvatskoj živi samo C. fiber. Dabar postiže težinu do 36 kg, dug je do 100 cm, dužina repa je 35 cm, prosječna starost je 8 god. Monogaman je jer živi u obiteljskoj zajednici. Aktivan je cijele godine, uglavnom noću. Prilagođen je životu u vodi, a u zimi je u nastambama ispod leda gdje se hrani granjem zabodenim u dno vodotoka (smočnica hrane). Tijelo dabra je pokriveno vrlo gustom crnosmeđom dlakom (23.000 dlačica na kvadratni cm), a rep mu je širok, plosnat zaobljen na kraju poput biber crijepa (njemački dabar je Biber). Živi uz rijeke i jezera gdje gradi nastambe i brane na tlu i u vodi od granja i stabala. Hrani se s oko 300 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka i drveća, a u potrazi za hranom jede vrtno i poljoprivredno bilje. Može oboriti i hrastovo stablo promjera oko 50 cm. Dabar ima dobro razvijena osjetila vida (vidi noću), sluha (čuje hod čovjeka i životinja) i mirisa. |