DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Cilj istraživanja bio je istražiti mogućnosti učinkovite zaštite hrastove oblovine sredstvima koje dopušta FSC u suzbijanju šest navedenih potkornjaka drvaša ("mušice") kao značajne komponente integrirane zaštite hrastove oblovine. Istovremeno, istražena je bioekologija i fenologija potkornjaka drvaša, a jedan od rezultata su i neke nove spoznaje s biološko-entomološkog stajališta. Istraživanje je provedeno na više prostorno odvojenih lokaliteta 2003. g. te u razdoblju 2009. do 2011.godine. Istraživane lokacije su: G.J. "Jastrebarski lugovi", UŠP Karlovac; G.J. "Slavir" UŠP Vinkovci i NPŠO Dubrava Mokrice kojim gospodari Šumarski fakultet. Metode koje se primjenjuju tijekom istraživanja temelje se na olfaktornoj (lat. olfactus = njuh) komunikaciji kod potkornjaka i mogućnosti ciljane manipulacije u smislu redukcije šteta na štićenoj hrastovoj oblovini. Primijenjene su semiokemikalije (semeon=signal) i naletno barijerne klopke. Od brojnih rezultata istraživanja ovdje ističemo najvažnije:
Naletno barijerne klopke i komercijalni pripravci semiokemikalija (feromona i kairomona) nisu se pokazali dovoljno učinkovitim za zaštitu hrastove oblovine. Na sadašnjem stupnju privlačno/odbojne "snage" dostupnih semiokemikalija ova se metoda može ipak koristiti za vrlo važan i koristan sustav monitoringa, dakle kao jednostavni i precizni pokazatelj početka i tijeka aktivnosti pojedinih vrsta potkornjaka drvaša.
U cilju eventualne namjene za redukciju lokalnih populacija hrastovih drvaša učinkovitost naletno barijernih klopki najveća je ako se postavljaju do sredine ožujka. Kasnija montaža nema opravdanja s entomološkog i ekonomskog gledišta u kontekstu zaštite hrastove oblovine.
Rojenje vrsta iz roda Trypodendron (hrastov i bukvin ljestvičar), prema rezultatima provedenih istraživanja započinje već kada dnevni maksimumi temperatura postignu 8 °C. U novije vrijeme svjedočimo razdobljima neuobičajeno toplog vremena početkom godine (siječanj, veljača) pa su i provedena istraživanja ukazala na nužnost promjene percepcije o nekadašnjem pojmu "ranih potkornjaka" (ožujak).
Slijedom podataka o vrlo izraženom povećanju udjela novopridošle vrste crnog azijskog drvaša (Xylosandrus germanus) potrebno je što prije uspostaviti monitoring ove invazivne alohtone vrste. Prema najnovijim podacima, na području SAD i Europe od ove su vrste u stadiju koljika zabilježene značajne štete na većem broju listača (i četinjača) uslijed suše fiziološki oslabljenih stabala.
Polimerna insekticidna mreža pokazala je visoki stupanj učinkovitosti i gotovo potpunu zaštitu hrastove oblovine. Prvotne testove potrebno je proširiti i ponoviti, jer iz rezultata prvog testa nije potpuno jasno utvrđena mogućnost prodora nekih vrsta drvaša kroz mrežu i dalje, u štićeni hrastov trupac. S gledišta mogućnosti praktične primjene, nove polimerne mreže mikroenkapsulirane s kemijskim insekticidima potpuno su prihvatljive u sustavu FSC certificiranih šuma.
Svi rezultati istraživanja na kojima se temelji obranjena disertacija prikazani su u detalje na 102 stranice, tablično i grafikonima. Pravi pokazatelj uspješnosti zaštite oblovine, broj ubušenja po jedinici površine kod tretiranog i kontrolnog složaja hrastove oblovine, statistički je obrađen i detaljno kritički analiziran u poglavlju rasprave. Izvedeni zaključci, kao rezultat uspješno provedenog višegodišnjeg istraživanja, na zavidnoj su razini sa znanstvenog i stručnog gledišta i predstavljaju dragocjen prilog unapređenju fundamentalne i primijenjene entomologije za navedene vrste potkornjaka drvaša. Podjednako važno, s gledišta primjenjivosti rezultata istraživanja, obranjena disertacija predstavlja značajan izvor novih spoznaja i doprinosi naporima iznalaženja novih puteva integrirane zaštite hrastove oblovine suvremenim metodama i sredstvima u skladu sa FSC propisima i ograničenjima.
Na kraju ovog prikaza u ime znanstvenika i operativaca, šumara entomologa i zaštitara, izražavamo zahvalnost i upućujemo srdačne čestitke dr. sc. Milivoju Franjeviću za novopodarena znanstvena i stručna dostignuća u istraživanju bioekologije potkornjaka drvaša i vrijedne rezultate koje je postigao u suvremenoj integriranoj zaštiti hrastove oblovine.