DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 76     <-- 76 -->        PDF

utjecaja klimatskih promjena, dok drugi smatraju da će ta uloga šuma biti marginalna zbog slabe financijske potpore šumskom sektoru.
Predlaže se da se šumskom sektoru osiguraju sredstva kroz cijenu koja bi se plaćala za uskladištenje ugljika. To bi bio poticaj za kvalitetnijim gospodarenjem šumama, a također bi zaustavilo uništavanje šuma u tropskim predjelima.
Giuseppe Pignatti, Flora de Natale, Patrizia Gasparini, Angelo Mariano, Antonella Trisorio: Šumske površine visoke vrijednosti
Očuvanje i poboljšanje sustava poljoprivrednih i šumskih površina visoke prirodne vrijednosti je strategija ruralnog razvoja.
U ovom referatu autori su predstavili šumske površine od posebne vrijednosti na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Od ukupne šumske površine u Italiji od 8.759.200 ha na šume visoke prirodne vrijednosti otpada 2.259.066 ha ili 26 %. Podaci se zasnivaju na rezultatima nacionalne šumske inventure, a procedura je slijedila odrednice Europske mreže za procjenu ruralnog razvoja.
Andrea Pisarelli, Anna Perali, Pierluigi Paris: Mogućnosti novih poljoprivredno – šumskih organizacija
Tradicionalni oblik korištenja tla, kombinacija poljoprivredne i šumske proizvodnje, u Italiji je bio široko rasprostranjen. Moderna agrikultura i uporaba mehanizacije, uvela je model monokulture, čime je znatno umanjena biološka raznolikost. Zbog toga se u novije vrijeme povećao interes za modelom novih poljoprivredno-šumskih sustava, koji uključuju šumu i oranje (sistemi silvo – arabili). Taj se model zasniva na nasadima vrijednih šumskih vrsta i oranih kultura.
Cilj ovoga referata je procjena interesa za novi model. Istraživanja su vršena u regijama Umbria i Veneto. Po prvim rezultatima interes je potencijalno velik, ali djelomično limitiran prihodovnom neizvjesnošću.
Alberto Strula: Oživljavanje šumske aktivnosti preko javno-privatnog partnerstva
U regiji Liguria, u posljednjih 10 godina poduzeto je niz aktivnosti na oživljavanju nekada razvijene drvne djelatnosti preko održivog gospodarenja šumom. Javno-privatno partnerstvo omogućuje povezivanje i ekonomsko korištenje resursa i paralelno održivi razvoj ruralnog područja.
U ovom prilogu autor iznosi mogućnosti primjene ovoga modela i na njegov utjecaj na troškove u šumarstvu. Smatra da javno-privatno partnerstvo može doprinijeti revitalizaciji drvne djelatnosti i poboljšati gospodarenje šumama.

Natjecanje u "šlajsu" na Baškim Oštarijama
Frane Grospić, dipl. ing. šum.
Na Baškim Oštarijama 30.6. i 1.7.2012.g. održana je druga po redu manifestacija "Natjecanje u šlajsu i olimpijada starih sportova".
Baške Oštarije, prijevoj na Velebitu, na cesti Gospić – Karlobag, dobio je ime po Karlobagu, kako se on zvao do 1580. g. kada je dobio dodatak "Karlo" po austrijskom nadvojvodi Karlu, koji je bio zaslužan za obnovu Baga nakon upada Turaka.
20 km udaljeno od Karlobaga i toliko od Gospića, selo se nalazi iznad 900 m.n.v., a šumama upravlja šumarija Karlobag. "Kirijašenje" je bilo glavno zanimanje Oštaraca, jer je to bila jedina poveznica ovoga dijela mora i unutrašnjosti Like i Bosne, koja je omogućavala promet vina, soli, ulja i brašna u unutrašnjost i drveta u primorske luke. Oštarije su bile glavno odmorište na tom teškom prijevozničkom putu (Osteria = gostiona, svratište). Tradicija kirijaškog posla zadržala je do danas "ponos" posjedovanja lijepih konja.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Inicijator ove manifestacije je Ivan Tomljenović – Mima, Oštarac, načelnik općine Karlobag. On i njegov sin Mile vlasnici su velike "štale" konja, bave se poduzetništvom: radovi u šumi na sječi, izvlačenju i iznošenju šumskih proizvoda, izradi šumskih prometnica, te pilanskom preradom u Pilani Šušanj.
Ovim poslovima Ivan Tomljenović bavio se i prije Domovinskog rata u kojemu je aktivno sudjelovao, a poslije rata je proširio aktivnosti.
U razgovoru s njim obrazložio je motive koji su ga potakli na ovu akciju, a to su ljubav prema konjima, želja za popularizacijom uzgoja konja i ponajprije njegovo shvaćanje, da je uporaba konja u "šlajsu" velika prednost nad mehaniziranom vučom u mnogim predjelima, s ekonomskog i ekološkog stajališta.
Organizator takmičenja je "Udruga kirijaša Oštarija". Takmičenje je otvorio načelnik Tomljenović, blagoslov dao provincijal Fra Ante Logar, a za ugodnu atmosferu zaslužno je Kulturno umjetničko društvo "Sv. Karlo" iz Karlobaga.
Propozicije takmičenja su sljedeće:
laka kategorija – konji (par) teški do 1200 kg,
teška kategorija – konji (par) teži od 1200 kg,
laka kategorija – bukov trupac 1,6 m3,
teška kategorija – bukov trupac 1,8 m3,
konj samac laka kategorija – bukov trupac 0,75 m3,
konj samac teška kategorija – bukov trupac 0,90 m3,
vrijeme vuče 7 minuta,
zabranjena uporaba kandžije (biča),
sudi sudačka ekipa "Udruge",
trasa za vuču trupca je duga 100 m, a prijeđeno vrijeme vuče je 7 minuta,
mjeri se dosegnuta udaljenost i utrošeno vrijeme.
Prvog dana nastupali su konji u lakoj kategoriji. Konji zvučnih imena: Sokol, Jadran, Rubin, Vilan, Kosan, Sargo Mrazonja, Gavran i drugi impresionirali su izgledom i borbenošću. Prevladalo je iskustvo, tako su konji Mile Tomljenovića Sokol i Vilan, koji rade u šumi odnijeli pobjedu, izvukavši trupac svih 100 m za manje od 5 minuta.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 78     <-- 78 -->        PDF

I drugi dan takmičenja u teškoj kategoriji pobijedili su konji obitelji Tomljenović Jadran i Rubin izvukavši trupac od 1,80 m3, svih 100 m za nešto više od 3 minute, a drugo mjesto su osvojili par Lisci za 5 minuta, također u vlasništvu Tomljenovića.
U popodnevnim satima vukli su konji samci, te su opet dominirali konji Tomljenovića.
U kategoriji teških bili su kvalitetni konji Vihor i Pram, u vlasništvu Ivana Oreškovića iz Perušića, koji su bili prošlogodišnji pobjednici. Osvojili su treće mjesto.
Ova takmičenja postaju sve popularnija. Tako su tijekom ove godine održana takmičenja u Donjim Pazarištima, Brinju, Fužinama, Draganičkom lugu, a najavljena su još neka.
Na ovom takmičenju sudjelovali su su članovi Šumarskog društva Ogranak Zagreb, inženjeri Ivica Milinović, Petar Krpan i Frane Grospić, a od aktivnih upravitelj Šumarije Karlobag Hrvoje Mažuran dipl.ing.šum.
Manifestaciju su upotpunili stari sportovi: vuča konopca, nošenje tereta, dizanje kamena od 150 kg na tri razine, penjanje na jarbol po obješeni pršut, obaranje ruke, a ugostiteljske usluge ponudili su lokalni ugostitelji.
Financiranje manifestacije pomogli su brojni sponzori.
Načelnik općine Karlobag Ivan Tomljenović kaže da će se ova tradicija nastaviti, a želja im je da postane međunarodna, jer su već ove godine sudjelovali predstavnici BiH.
Konji u šumi su prednost s obzirom na očuvanje podmlatka, upotrebljivost na terenima neprikladnima za mehaničku vuču, a osim toga "pogonsko gorivo je trajno obnovljivo".