DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 74     <-- 74 -->        PDF

L′Italia forestale e montana
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Frane Grospić, dipl. ing. šum.
Iz broja 3 svibanj – lipanj 2012. godine izdvajamo: Roma forest (II. dio)
U ovom broju časopisa objavljeni su ostali izabrani referati s konferencije Roma forest, održane 23. i 24. lipnja 2011. u Rimu, u povodu Međunarodne godine šuma:
Raoul Romano, Danilo Marandola, Luca Cesano, Marco Marchetti: Šumska europska politika i scenarij za 2020.g.
Međunarodna zajednica u šumskim resursima sve više prepoznaje nove multifunkcionalne uloge šuma, važnije od same produkcije drvne mase. To je rezultat kulturne i socijalnoekonomske evolucije, koja je posljednjih desetljeća utjecala na savjest zajednice, kako bi vodila više brige o krhkoj ravnoteži ekosustava planete.
Nije slučajno da službeni logo UN, povodom proslave Međunarodne godine šuma, simbolično prikazuje mnogobrojne funkcije šuma, koje doprinose preživljavanju i dobrobiti milijardama osoba koje žive na planeti.
Uloga šuma za održavanje stabilnosti okoliša u biološkoj raznolikosti, vodnom ciklusu, apsorpciji ugljičnog dioksida i prevenciji klimatskih promjena, opće je priznata. Istovremeno šume imaju važnu ulogu u ekonomiji mnogih nacija, a posebice ruralnih područja.
1992.g. održana je u Rio de Janeiru konferencija pod pokroviteljstvom UN, gdje su definirana glavna načela održivog gospodarenja šumama. Među glavnim zaključcima je održavanje Ministarskih konferencija o zaštiti šuma Europe, a iste su se odvijale na šest lokacija: Strasburg (1990), Helskinki (1993), Lisabon (1998), Beč (2003), Varšava (2007) u Oslo (2011).
Posebno važni zaključci doneseni su na drugoj konferenciji (1993) sa rezolucijom H1 o glavnim odrednicama održivog gospodarenja šumama Europe. Na dva sastanka (Ženeva 1994 i Antalija 1995) definirano je šest kriterija za održivo gospodarenje šumama:
Održavanje i razvoj šuma i njihov doprinos zbrinjavanju ugljičnog dioksida
Održavanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskog ekosustava
Održavanje i promocija produktivnih funkcija šuma
Održavanje, čuvanje i razvoj biološke raznolikosti u šumskim ekosustavima
Održavanje i adekvatni razvoj zaštitnih funkcija u gospodarenju šumama
Održavanje ostalih funkcija i socijalnoekonomsko stanje.
 
Na šestoj konferenciji (Oslo 2011) aktivnost je usmjerena na realizaciju pravno obvezne konvencije o zaštiti i održivom gospodarenju europskim šumama. Tekst konvencije ostaje na razmatranju i bit će objavljen 2013.g.
Na istoj konferenciji donesena je ministarska odluka "Europske šume 2020", gdje su definirani zajednički neobvezni zadaci. Strategija "Europske šume 2020" obuhvaća:
razvoj nacionalnih šumskih programa i strategiju prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena u svim europskim zemljama,
smanjenje stope gubitka šumske biološke raznolikosti i
primjena učinkovitih mjera za eliminiranje ilegalnog uništavanja šuma.
2011.g. je usvojen "Akcijskii šumski plan EU" (čija je primjena u fazi procjene), koji predviđa široki djelokrug aktivnosti. Između ostalog planom se predviđa:
 
istraživanje učinka globalizacije na prihodovanje i konkurentnost
stimuliranje tehnološkog razvoja za poboljšanje konkurentnosti sektora,
promoviranje uporabe šumske biomase za proizvodnju energije,
promoviranje kooperacije među šumovlasnicima,
podržavanje aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena (protokol Kyoto),

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 75     <-- 75 -->        PDF

poboljšanje zaštite šuma EU,
intenziviranje edukacije i informiranosti o okolišu i
stimuliranje uporabe drveta i ostalih proizvoda šuma, kojima se gospodari na održivi način.
 
Šumarska istraživanja na području mediterana su intenzivirana s ciljem rješavanja glavnih izazova u idućih deset godina, jer šume mediterana mogu osigurati zajednici čitav niz dobara i usluga. Istraživanja služe za ustanovljenje ekonomske vrijednosti tih dobara i usluga, te mogućnosti njihovog povećanja.
U sadašnjoj situaciji procjenjuje se sadržaj ekonomske vrijednosti mediteranskih šuma po sljedećoj strukturi:
drvni šumski proizvodi 35%,
pašnjaci 10%,
rekreativne aktivnosti 16%,
sporedni šumski proizvodi 9%,
lovna aktivnost 1%,
vodne funkcije 11%,
uskladištenje ugljika 5%,
izvan upotrebe 13%.
Potrebno je elaborirati nove modele gospodarenja, jer je taj okoliš u kontinuiranoj evoluciji.
Danilo Marandola, Raoul Romano, Giovanni Maiandi: Revitalizacija šumskog sektora u planinskim područjima
Glavni problem planinskih šuma u Italiji je izostanak gospodarenja ili neadekvatno gospodarenje. Uzroci su različiti, a na prvom mjestu je velika rascjepkanost privatnih i državnih šuma, te pomanjkanje kooperacije među vlasnicima. Doprinos poboljšanju je osnivanje Udruženja šumovlasnika. Prva takva Udruženje osnovana su u Piemotu u razdoblju od 2000–2006.g. u okviru ruralnog razvoja. Osnovano je deset različitih Udruženja, koji i danas aktivno surađuju na revitalizaciji šumskog sektora u planinskom području.
Unatoč pozitivnih rezultata postignutih s prvim udruživanjima u Piemontu, nove inicijative nemaju podršku šumovlasnika u drugim područjima.
Cilj ovoga referata je da se istaknu pozitivni rezultati prvih Udruženja i dade poticaj za osnivanje novih u drugim planinskim područjima.
Sonia Marongiu, Luca Cesaro, Diego Florian, Lorenzo Tarasconi: Primjena računarskog programa RICA za izračun prihoda u šumskom sektoru
Iako šume u Italiji pokrivaju oko trećinu kopnene površine, šumski sektor u ekonomiji ima marginalnu ulogu. Strategija EU i Agenda 2000 od šumarstva očekuju velik doprinos u održavanju dobre socijalne strukture i poticaj ekonomskog razvoja ruralnog područja. To će omogućiti povećanje europske kvote sredstava namijenjenih za realizaciju projekta "Plan ruralnog razvoja".
Zbog toga je posljednjih godina registriran povećan interes za monitoring i procjene učinka, koji proizlazi iz poduzetih mjera.
Glavni nositelj te aktivnosti je "Talijanska mreža agrarnog računarstva"(RICA), koja prikuplja podatke na regionalnoj razini.
U ovom referatu autori su prikazali prve rezultate primjene sheme računarske mreže "RICA", za procjenu rentabilnosti šumskog poduzeća iz Veneta. Prezentirali su dvije sheme: jedna tradicionalna i druga "šumarska", koja obuhvaća troškove i prihode koji nisu realizirani, a koji se u tradicionalnom računarstvu ne evidentiraju.
Anna Maria Meori, Paola Imola, Francesco Biondi: Istraživanje rasprostranjenosti tartufa, kao prilog biološke raznolikosti šumskih ekosustava
Istraživanja su vršena u šumskom području "Nocella" (Ficulle, Umbria) na površini namijenjenoj pošumljavanju, a gdje je prethodno postojala tradicionalna šumska kultura i spontana proizvodnja tartufa.
Autori objašnjavaju granične vrijednosti stabala koja omogućuju simbiozu staništa na kojima se vade tartufi. Izrađene su mape "nalazišta" tartufa i analiza zemljišta na kojima se pojavljuju. Šumski proizvodi, poput tartufa, drugih gljiva, te ostali sporedni šumski proizvodi daju velik prilog biološkoj raznolikosti.
Autori posebno ističu problematiku vezanu za štete na nalazištima tartufa i na ostalom ekosustavu koju čine neovlašteni berači tartufa. Iako su tartufi obnovljivi resursi, treba voditi računa da su sastavni dio vrlo osjetljivog i ranjivog šumskog ekosustava.
Potrebno je poboljšati suradnju između sociologije i šumarske znanosti u cilju ispravnog pristupa u gospodarenju svim šumskim resursima.
Valentino Piana: Opcije šumskih mjera za ublažavanje klimatskih promjena
Predviđene klimatske promjene u razdoblju od 2014–2020. vjerojatno će postati jedna od prioritetnih tema u EU, koja će utjecati na energiju, transport, infrastrukturu i općenito na urbani i ruralni razvoj.
Nedavno izdanje "Zelene knjige" EU pod naslovom "Zaštita i informacije o šumama EU-priprema šuma za klimatske promjene, poticaj je za raspravu o mogućim opcijama.
U ovom prilogu se nalazi više pitanja nego odgovora o tome što su glavne mjere za ublaženje promjena koje utječu na ruralni razvoj, u kojemu šume i ostale šumske površine imaju važnu ulogu.
Mišljenja se razilaze. Neki autori su mišljenja da šume predstavljaju važan ekonomski instrument u akciji ublažavanja

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 76     <-- 76 -->        PDF

utjecaja klimatskih promjena, dok drugi smatraju da će ta uloga šuma biti marginalna zbog slabe financijske potpore šumskom sektoru.
Predlaže se da se šumskom sektoru osiguraju sredstva kroz cijenu koja bi se plaćala za uskladištenje ugljika. To bi bio poticaj za kvalitetnijim gospodarenjem šumama, a također bi zaustavilo uništavanje šuma u tropskim predjelima.
Giuseppe Pignatti, Flora de Natale, Patrizia Gasparini, Angelo Mariano, Antonella Trisorio: Šumske površine visoke vrijednosti
Očuvanje i poboljšanje sustava poljoprivrednih i šumskih površina visoke prirodne vrijednosti je strategija ruralnog razvoja.
U ovom referatu autori su predstavili šumske površine od posebne vrijednosti na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Od ukupne šumske površine u Italiji od 8.759.200 ha na šume visoke prirodne vrijednosti otpada 2.259.066 ha ili 26 %. Podaci se zasnivaju na rezultatima nacionalne šumske inventure, a procedura je slijedila odrednice Europske mreže za procjenu ruralnog razvoja.
Andrea Pisarelli, Anna Perali, Pierluigi Paris: Mogućnosti novih poljoprivredno – šumskih organizacija
Tradicionalni oblik korištenja tla, kombinacija poljoprivredne i šumske proizvodnje, u Italiji je bio široko rasprostranjen. Moderna agrikultura i uporaba mehanizacije, uvela je model monokulture, čime je znatno umanjena biološka raznolikost. Zbog toga se u novije vrijeme povećao interes za modelom novih poljoprivredno-šumskih sustava, koji uključuju šumu i oranje (sistemi silvo – arabili). Taj se model zasniva na nasadima vrijednih šumskih vrsta i oranih kultura.
Cilj ovoga referata je procjena interesa za novi model. Istraživanja su vršena u regijama Umbria i Veneto. Po prvim rezultatima interes je potencijalno velik, ali djelomično limitiran prihodovnom neizvjesnošću.
Alberto Strula: Oživljavanje šumske aktivnosti preko javno-privatnog partnerstva
U regiji Liguria, u posljednjih 10 godina poduzeto je niz aktivnosti na oživljavanju nekada razvijene drvne djelatnosti preko održivog gospodarenja šumom. Javno-privatno partnerstvo omogućuje povezivanje i ekonomsko korištenje resursa i paralelno održivi razvoj ruralnog područja.
U ovom prilogu autor iznosi mogućnosti primjene ovoga modela i na njegov utjecaj na troškove u šumarstvu. Smatra da javno-privatno partnerstvo može doprinijeti revitalizaciji drvne djelatnosti i poboljšati gospodarenje šumama.

Natjecanje u "šlajsu" na Baškim Oštarijama
Frane Grospić, dipl. ing. šum.
Na Baškim Oštarijama 30.6. i 1.7.2012.g. održana je druga po redu manifestacija "Natjecanje u šlajsu i olimpijada starih sportova".
Baške Oštarije, prijevoj na Velebitu, na cesti Gospić – Karlobag, dobio je ime po Karlobagu, kako se on zvao do 1580. g. kada je dobio dodatak "Karlo" po austrijskom nadvojvodi Karlu, koji je bio zaslužan za obnovu Baga nakon upada Turaka.
20 km udaljeno od Karlobaga i toliko od Gospića, selo se nalazi iznad 900 m.n.v., a šumama upravlja šumarija Karlobag. "Kirijašenje" je bilo glavno zanimanje Oštaraca, jer je to bila jedina poveznica ovoga dijela mora i unutrašnjosti Like i Bosne, koja je omogućavala promet vina, soli, ulja i brašna u unutrašnjost i drveta u primorske luke. Oštarije su bile glavno odmorište na tom teškom prijevozničkom putu (Osteria = gostiona, svratište). Tradicija kirijaškog posla zadržala je do danas "ponos" posjedovanja lijepih konja.