DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Oko 30 % tih cesta sagrađeno je posljednjih 5–6 godina, kada je Šumarija zbog nestašice kirijaša i samaraša bila prisiljena što više skratiti privlačenje i iznos drvnog materijala. Razmjerno malim novčanim sredstvima gotovo svi kolski putovi prošireni su u dobre kamionske ceste. Na taj je način prosječna duljina privlačenja drva skraćena na manje od 500 m…". Ništa manje značajan nije ni njegov doprinos na melioraciji degradiranih šuma i goleti na strmom kanjonskom dijelu rijeke Kupe bivših zemljišnih zajednica. Stare bukove panjače i druge degradirane šumske površine na površini od 130 ha pretvorene su danas u visoko vrijedne sastojine smreke, borovca, bijelog bora, duglazije, ariša…Ushićen tim uspjesima zapisati će: "Pošumljavanjem i meliorativnim zahvatima bitno smo uljepšali krajolik, osobito uz cestu Delnice – Brod na Kupi, doprinijevši tako turističkoj valorizaciji ovoga kraja".
Nesebično prenoseći svoja znanja na mlađe kolege, Nikola Spudić osjećao se sretnim i ponosnim kada je na prvom prošlogodišnjem susretu Sekcije kolega umirovljenika delničkog gospodarstva, svibnja 2011. iz usta svojih nasljednika mogao čuti da je primarna otvorenost šuma masiva Drgomlja i ostalih šumskih predjela delničke šumarije dostigla brojku od impresivnih 26 km/1000 ha. Kao člana Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Delnice, njegova svijetlog lika, kao i ostalih kolega preminulih tijekom posljednjih 50 godina, sjetili su se kolege umirovljenici na svom drugom ovogodišnjem susretu 25. svibnja u Šumariji Crni Lug (vidi članak U znaku sjećanja na preminule članove u ovom broju ŠL-a na str. 316).
Pokopan je u srijedu 2. svibnja na starom gradskom groblju Lovran u nazočnosti članova obitelji, rodbine, prijatelja i ko­lega. Misu zadušnicu u kapeli Gospodnjeg Uskrsnuća, podignutu ravno prije jednog stoljeća (1912) i sprovodne obrede predvodio je vlč. Matija Rašpica, župnik Župe Lovran.
Gloriam et gratias agimus eo!
 
Prof. dr. sc. Radovan Despot (1955–2012)

Dr. sc. Marin Hasan

Prof. dr. sc. Radovan Despot rođen je 14. listopada 1955. u Zagrebu, gdje je živio i školovao se.
Akademske godine 1974/75. upisao se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Drvno-tehnološki odjel, gdje je diplomirao 1980. godine. Tijekom studija kao demonstrator bio je uključen u nastavni rad u Katedri za anatomiju i zaštitu drva na predmetu Anatomija drva, a kao apsolvent honorarno je radio i na znanstveno istraživačkim temama spomenute Katedre. Od 1982. godine sve do povratka na Fakultet radio je u tadašnjoj RO Industrogradnja, OOUR-Proizvodnja i ugradnja građevne stolarije u Lomnici. Na temeljeu rada kao studenta i demonstratora, kao i rada u struci, njegov mentor prof. dr. sc. Božidar Petrić i mr. sc. V. Šćukanec prepoznali su njegove kvalitete i doveli ga na Fakultet u travnju 1986. godine kao asistenta iz predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bio zaposlen sve do iznenadne i prerane smrti.
Dana 21. lipnja 1991. Radovan Despot je obranio magistarski rad pod naslovom "Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija", a u zvanje znanstvenog asistenta izabran je u siječnju 1992. godine. Od 7. veljače 1989. godine upisan je u registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Prilog poznavanju mehanizma infekcije i truljenja jelove građevne stolarije", Radovan Despot je obranio 4. studenog 1996. godine. Početkom 1997. godine izabran je za višeg asistenta iz predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, a 26. lipnja iste godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz istog predmeta. Godine 1999. po prvi je puta izabran za pročelnika Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji (ZIDI), a 2001. izabran je ponovno

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 97     <-- 97 -->        PDF

i tu je dužnost obnašao sve do trenutka kada 2002. godine preuzima dužnost prodekana Drvno-tehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i dužnost predstojnika Zavoda za ploče i kemijsku preradu drva. Tijekom svibnja 2002. godine, zbog svog je dotadašnjeg rada i zalaganja bio izabran za dopisnog člana Akademije šumarskih znanosti. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 21. veljače 2007., a u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora izabran je početkom 2011. godine. U akad. god. 2007/08. i 2008/09, prof. dr. sc. Radovan Despot obnaša dužnost prodekana za znanstveno-istraživački rad Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od samog začetka bavljenja znanstvenim radom prof. dr. sc. Radovan Despot sudjelovao je na pet nacionalnih znanstveno-istraživačkih projekata, od kojih je na dva bio i voditelj. Također je sudjelovao i bio glavni voditelj triju međunarodnih bilateralnih znanstveno-istraživačkih projekata. Objavio je više od 100 znanstvenih i stručnih radova u publikacijama u zemlji i inozemstvu. Prof. dr. sc. Radovan Despot je u dva navrata boravio u Building Research Establishment Institutu u Garstonu u Velikoj Britaniji. Godine 1998. postaje članom IRG-a (International Research Group on Wood Protection) te je u periodu od 1998. do smrti aktivno sudjelovao na više IRG-ovih međunarodnih znastvenih konferencija na kojima je u više navrata bio moderator pojedinih sekcija. Prof. dr. sc. Radovan Despot je kao autor i koautor znanstvenih radova više puta sudjelovao na međunarodnim kongresima Wood structure and properties (Zvolen, Slovačka) i na European Conference on Wood Modification, a od samoga je početka bio član znanstvenih i programskih odbora međunarodnih konferencija Drvo u graditeljstvu, Ambienta i SHATIS (Structural Health Asesment of Timber Structures). Bio je član uredničkih odbora i izdavačkih savjeta više međunarodno priznatih znanstvenih časopisa iz područja drvne tehnologije. Godine 1999. postao je članom europske organizacije COST (European Cooperation in Science and Technology). Prvo je bio član COST akcije E22, a potom postaje članom COST akcija E31 i E37. U razdoblju od 2000.g. do 2004. godine uspostavio je putem COST-a značajniju suradnju sa BFH Institutom u Hamburgu (Bundesforschungsanstalt für Forst- und Holzwirtschaft). Znanstvenom novaku Marinu Hasanu je u okviru te suradnje osigurao dva znanstvena boravka (tzv. Short Term Scientiffic Mission) u spomenutom institutu. Godine 2004. imenovan je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Nacionalnim koordinatorom COST-a za područje Šumarstva i drvne tehnologije (Domain Committe for Forest, Forestry Products and Services), a 2010. godine je ponovo izabran na istu dužnost, koju je vrlo aktivno i predano izvršavao do zadnjeg dana. Svojom zapanjujućom energijom i entuzijazmom potaknuo je i uključio u međunarodnu suradnju mnoge mlade znanstvenike i kolege.
Svoj interes za nastavu prof. dr. sc. Radovan Despot pokazivao je kroz stalno sustavno metodičko i tehničko osuvremenjavanje nastave. Studentima je bio jedan od najboljih i omiljenih nastavnika na Šumarskom fakultetu. Sudjelovao je u ocjeni nekoliko desetaka diplomskih radova, a bio je mentor dvadesetak diplomskih, dva magistarska rada i jedne doktorske disertacije. Do zadnjeg je dana s puno obzira, pažnje, žara i entuzijazma pripremao vođenje još dva doktoranda u izradi njihovih doktorskih disertacija. Tri je puta bio član povjerenstva za obranu doktorske disertacije (od toga dvaput u inozemstvu), više puta član povjerenstva u obrani magistarskog rada, a više je puta bio član povjerenstva za izbor nastavnika u više znanstveno-nastavno zvanje u Hrvatskoj i inozemstvu. U okviru izrade novih studijskih programa preddiplomskih studija drvne tehnologije u Zagrebu i Virovitici, te diplomske i poslijediplomske nastave u Zagrebu, kreirao je i uveo preko deset novih predmeta. Na poslijediplomskom studiju iz znanstvenog usmjerenja Vođenje procesa u preradbi drva bio je voditelj izborne skupine Zaštita drva, a od 2005. godine bio je voditelj i novog modula Modifikacije drva na poslijediplomskom doktorskom studiju Drvne tehnologije. Kao gost predavač Radovan Despot je 1999. godine boravio u Ljubljani, gdje je za studente diplomskog studija Oddelka za lesarstvo Biotehniške fakultete održao više predavanja.
Prof. dr. sc. Radovan Despot bio je član Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskog šumarskog društva, Društva nastavnika i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije u kojoj je bio imenovan članom povjerenstva za napredovanje i edukaciju kadrova.
U znanstveno-istraživačkom radu prof. dr. sc. Radovan Despot bavio se istraživanjem mehanizma i sukcesije abiološke i biološke razgradnje drva u uporabi, identifikacijom štetnika u drvu, postupcima zaštite i modifikacije drva, sterilizacijom, zaštitom i konzervacijom drvenih umjetnina i objekata kulturne baštine na području Hrvatske. Izradio je više desetaka stručnih mišljenja i ekspertiza te je više puta bio član nadzora prilikom restauratorskih zahvata na objektima kulturne baštine (npr. paviljon Jeka, Vidikovac i Švicarska kuća u Maksimiru, Tehnički muzej u Zagrebu i mno­gi drugi objekti diljem Hrvatske). Intenzivno se bavio i ekološkim načelima zaštite drva te bio aktivni član europskog COST projekta o zbrinjavanju drvnog otpada i kemijski zaštićenog drva, kogeneraciji i pridobivanju ekološki čišće energije.
Približavanjem Republike Hrvatske ulasku u Europsku Uniju prof. dr. sc. Radovan Despot je intenzivno radio na prilagođavanju propisa domaće drvnotehnološke struke europskim i svjetskim normama, prilikom čega je bio i kreator Pravilnika i utemeljitelj fitosanitarnog sustava Republi­ke Hrvatske sukladnog međunarodnom standardu ISPM 15. U izgradnji i razvoju navedenog sustava,

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 98     <-- 98 -->        PDF

a time i hrvatskog gospodarstva, godinama je održavao i unaprjeđivao fitosanitarni sustav stotinjak tvrtki. Na temelju rada i zalaganja veliki dio tih tvrtki iz Hrvatske probilo se na europsko tržište i time si osiguralo dugoročni prosperitet.
Prof. dr. sc. Radovan Despot bio je nesalomljivi entuzijast, znanstvenik predan implementaciji znanosti u razvoj gospodarstva. Bio je čovjek koji je uz brojne obveze vezane uz svoj profesorski habitus uvijek imao vremena za svoju užu obitelj i rodbinu te tople riječi za svoju veliku obitelj, a to su njegovi brojni prijatelji diljem svijeta. Dragi naš profesor Despot je otišao, no nije nas napustio. Svijetli lik, uvijek pozitivan stav, velika podrška i razumijevanje, te plemenita djela u ponajprije redu čovjeka i prijatelja, kolege i profesora, ostat će trajno u našim mislima i našim srcima, a broj­ne generacije njegovih studenata još dugo će se sjećati jednog od najvećih i najomiljenijih profesora Šumarskoga fakulteta.
Neka mu je vječna slava i hvala za dobrotu, toplinu, prijateljstvo i znanje koje je nesebično pronosio.