DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 86 <-- 86 --> PDF |
AUSTRIJSKI DANI ŠUMARSTVA – 2012. Raiding, 23–25. 2012. mr. sc. Josip Dundović Na poziv dipl. ing. mag. Johannesa Wohlmachera, predsjednika Austrijskog šumarskog društva i dipl. ing. Loisa Bergera, predsjednika Gradišćanskog šumarskog društva, upućen Hrvatskom šumarskom društvu, Dragomir Pfeifer, dipl. ing. i mr. sc. Josip Dundović, sudjelovali smo kao predstavnici HŠD-a na Austrijskim danima šumarstva u Gradišću od 23. do 26. svibnja 2012. godine. Prvi dan navečer, zajedno s oko 450 sudionika iz Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske i Slovenije nazočili smo svečanom prijemu u Kleinmutschenu. U četvrtak, 24. svibnja otputovali smo u Raiding s dipl. ing. dr. Georgom Frankom sa Šumarskog instituta u Beču. U koncertnoj dvorani Centra Franz List (izgrađena je 2011. povodom godine Lista) od 9.00 do 17.00 sati pod motom: "MULTIFUNKCIONALIST NA KRAJU? Sve na jednoj površini ili za sve jedna površina", sudjelovali smo na svečanom otvorenju Austrijskih dana šumarstva – 2012. Nakon nastupa grupe rogista Blaufränkischland (zemlja frankovke) uz moderatora dipl. ing. Stefana Zwetllera, pozdravne riječi uputili su dipl. ing. Lois Berger i dipl. ing. mag. Johannes Wohlmacher. Zatim je sve sudionike stručnog skupa pozdravio dipl. ing. Niki Berlakovich, savezni ministar poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva (Ministarstvo života) i tom prigodom uručio sedmorici šumara odlikovanja ambasadora šume, koji su se posebno istakli u Međunarodnoj godini šuma 2011. U nadahnutom petnaestminutnom govoru pod naslovom "Značaj šume i drva kao sirovine u Austriji", istakao je: Austrija je zemlja šume, oko 50% površine su šume; Austrijske šume su značajan gospodarski čimbenik: oko 300 000 ljudi redovito ostvaruje svoj prihod iz šume (točno 292 100), među kojima je 145 000 šumovlasnika; gotovo 81% šuma je u privatnim rukama; Načelo potrajnog gospodarenja uvijek je na prvome mjestu: Izvršeni sječivi etat 2010. iznosio je 17,8 milijuna m³ (bez kore) i bio je veći za 6,6 % nego u 2009.; Unatoč rastu proizvodnje drva, nismo iskoristili sve što je u šumi priraslo – iskoristili smo oko 80 % potrajnog drvnog prirasta; Naš cilj je ipak mobilizacija drva, što ćemo postići kroz školovanje i daljnju izobrazbu, infrastrukturnim mjerama (izgradnja šumskih cesta), poticajima u kooperaciji sa zajednicama gospodarenja šumama i dr.; Drvo je značajan gospodarski čimbenik: Austrijsko šumarstvo i drvna industrija je nakon turizma najveća privredna grana koja donosi profit – s izvoznim pretičkom od preko 3,4 milijarde EUR-a; Ukupna vrijednost izvoza roba u lancu novostvorene vrijednosti šuma, drvo i papir iznosio je 2010.: 8,68 milijardi EUR-a – što je više za oko 11 % nego u 2009. To znači da će potražnja za visokovrijednim proizvodima biti sve veća, a Austrija kao proizvođač kvalitetnih visokovrijednih proizvoda ima vrlo dobar ugled u inozemstvu; Drvo je sirovina budućnosti: Način gradnje drvom je u porastu i osvaja nove udjele na tržištu. Drvo je sirovina budućnosti. Ono je potrajno, višestruko primjenjivo i čini (jamči) jedan bitan doprinos u zaštiti klime, tj. gradnja s drvom znači i zaštitu klime. Graditi s drvom je CO2-spremnik: u 1 m³ drva spremljena je 1 tona CO2, što znači da se svake sekunde u šumi spremi 1 tona CO2!; Udio gradnje s drvetom u postojećoj gradnji iznosi oko 5 %, a cilj je povećanje na 10 % do 2020.; Problem su različiti građevinski pravilnici u saveznim zemljama, ali mi već radimo na iznalaženju rješenja: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U dijalogu o šumi već iscrpno diskutiramo o različitim interesima U razgovorima s odgovornim za graditeljstvo saveznih zemalja trebamo poboljšati situaciju Mjerama u okviru od "klima.aktiv" ili "Wood 2020" trebamo više učiniti ne samo u uporabi drva u gradnji, nego i pri toplinskom saniranju. Baza za uspjeh u lancu novostvorene vrijednosti drva u Austriji je potrajna proizvodnja vrijednosti i sirovine drva. Generacijama su naši šumovlasnici uspjeli svojim radom, po načelu potrajnosti, osigurati multifunkcionalnost austrijske šume; Gospodarenje šumom je projekt generacija; Mjere koje se danas primjenjuju, ne pokazuju svoj rezultat sutra, nego tek u godinama koje slijede i ulog su za našu djecu i unučad. Multifunkcionalnost šume: Šuma nam daje zdravi zrak, čistu vodu, hranu, odmor, energiju, zaštitu od prirodnih opasnosti i radna mjesta. Šuma je zaštita: Bez šume bili bi bez zaštite prepušteni čestim opasno razornim snagama prirode: odron kamenja, lavinama, eroziji tla, naplavinama (morenama) i velikim vodama. Posebno je važno: nema 100 % zaštite od prirodnih opasnosti, ali mi možemo stalno poduzimati sve što je u našoj moći u smanjenju opasnosti, stoga; Gdje god je moguće treba prirodnom zaštitom sačuvati se od prirodnih opasnosti – dakle zaštitna šuma; Tehnička zaštita od prirodnih opasnosti samo tamo gdje priroda ne može pružiti zaštitu – zaštitne građevine. Šuma čini Austriju sigurnijom i šuma nam pomaže štedjeti: bez intaktne zaštite šuma morali bi godišnje dodatno investirati preko 600 milijuna EUR-a u tehničke građevine. Šuma je raznolikost: Šume ispunjavaju opće korisne funkcije. Šume skrbe za pripremu čiste pitke vode i čistog zraka te služe za odmor. One štite našu klimu tako da dugoročno vežu CO2. Šume su zeleni dom mnoštvu biljnih i životinjskih vrsta. Mnoge naše životinjske i biljne vrste našle su svoj životni prostor u šumi. Od oko dva milijuna vrsta, koje poznamo u svijetu, dvije trećine nalazimo samo u šumi. U našim šumama prema anketiranju oko 70 % Austrijanaca najčešće provodi svoje slobodno vrijeme. Oko 30 % ukupnih oborina dospije zahvaljujući našim šumama u tokove podzemnih voda kao čista/zdrava pitka voda. Šuma filtrira prašinu i zdravstveno štetne tvari iz zračnih masa. Npr.1 ha bukove šume može godišnje vezati do 50 tona prašine. Šuma je energija: Obnovljiva energija ima budućnost u Austriji. Drvo je multitalent – kao sirovina i isporučitelj energije: Sada se iz obnovljivih energenata pokriva oko 30 % potreba za energijom. Biomasa iz drva i poljoprivredna biomasa predstavlja – još ispred vodene snage – sa 11 % najznačajniji obnovljiv energent. Moj cilj je energijska autarkičnost (nezavisnost). Austrija bi mogla do 2050. postati 100 % energetski autarkična iz snage vjetra, sunca, vode i biomase. Fosilna energija je prošlost. U opskrbi energijom i ubuduće, moramo radikalno iz temelja promijeniti mišljenje i tehnički se drukčije opremiti. Energetski autarkična studija Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva dokazuje da je energetska autarkičnost uvjerljiv ukupni koncept, od kojega svi profitiraju: ljudi, okoliš i klima, tržište rada i gospodarstvo naše zemlje. Dva stupa u proizvodnji energije: šuma i voda – Oba čine 75 % udjela obnovljive energije. Potencijal kod šumske biomase je 25 PJ. Ovo vrijedi koristiti! Zatim su od 10,00 do 12,00 sati siljedila četiri stručna predavanja: Multifunkcionalno gospodarenje šumom – kratak povijesni pregled Dr. Elisabeth Johann, voditeljica Austrijskog šumarskog društva Europska vizija uporabe šume Ernst U. Schulte, voditelj odjela Europske komisije za okoliš, Direkcija B – zaštita šume, biološka raznolikost i zaštita tla Globalna uporaba šume – multifunkcionalnost (ni)je tema Dipl. ing. Alexander Buck, direktor IUFRO Multifunkcionalnost njemačkih šuma u opasnosti – šumska politika na energetskoj prekretnici Dr. Philipp Freiherr Heerman, predsjednik Uprave udruge šuma Nordhein – Westfalen e.v. Potom je dipl. ing. mag. Johannes Wohlmacher, u ime Austrijskog šumarskog društva i Udruge šuma, drvo i papir, uručio dipl. ing. Gerhardu Mannsbergeru, državnom tajniku u Ministarstvu života, RAIDINGERSKU DEKLARACIJU šumskog sektora u Austriji "Multifunkcionalno gospodarenje šumom i izdvajanje iz gospodarenja velikih šumskih površina". Nakon zajedničkog ručka od 12,10–14,00 sati slijedila su stručna predavanja: Svatko to hoće – šuma to ima – ima li zbilja? Multifunkcionalnost u prostornom planiranju šuma Ing. mag. Alfred Grieshofer, Ministarstvo života, Referada u šumarskom prostornom planiranju Multifunkcionalnost iz sveukupne državne perspektive Dir. i prof. dr. Matthias Dieter, voditelj Instituta Johann Heinrich od Thünen – Institut, Ekonomika šumarstva i drvne industrije Djelovanja na šumu – izloženost opasnosti od lovstva i multifunkcionalnost? Dipl. ing. Josef Fuchs, direktor šumarstva, Ured Tirol zemaljska vlada. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Od 15,20–16,20 dipl. ing Stefan Zweittler, moderator sa svih sedam izlagatelja vodio je raspravu uz pitanja sudionika, potom su slijedili zaključci. Dipl. ing. mag. Johannes Wohlmacher zahvalio je svim referenticama i referentima na zaista kvalitetnim izlaganjima vezanim za multifunkcionalnost šumarstva, koja je razumljivo za sve šumare u Austriji na provjeri. Više na internetu: www.forstverein.org/index.php?site, a kompletnu RAIDINGERSKU DEKLARACIJU pripremit ćemo za sljedeći broj Šumarskoga lista. Isti dan navečer otputovali smo sa kolegom Vladimirom Čambom iz Lutzmannsburga na svečanu večeru u Deutschkreutz i organiziranim prijevozom vratili se iza 22,00 sata u Lutzmannsburg. U petak, 25.05. sudjelovao sam od 6 predloženih stručnih ekskurzija na cjelodnevnoj stručnoj ekskurziji 1. Gradišćanska udruga šuma, ENERGIJA IZ MALIH ŠUMA, a kolega Dragomir Pfeifer na stručnoj ekskurziji 3. Šumsko poduzeće Esterhazy, GOSPODARENJE NA RAZLIČITIM STANIŠTIMA. Uz stručno vodstvo dipl. ing. Roberta Flascha, Gradiščanska zemaljska udruga i revirnika dipl. ing. Klausa Peter Friedla, upoznali smo: Gospodarenje šumom u agrarnoj urbarijalnoj udruzi (zemljišna zajednica) Eisenberg 2008. godine dobila je državnu nagradu za dobar primjer odličnog gospodarenja šumom. 26 članova Agrarne udruge raspolažu sa 106 udjela i gospodare sa 158 ha šumske površine. Poduzeće je nastalo nakon 2. svjetskog rata i bilo je u vlasništvu Republike Austrije. Političkom voljom odlučeno je da se šumsko poduzeće ne može prenositi na pojedince, nego se može prodavati mjesnoj udruzi. Danas se Agrarna udruga prikazuje kroz ekološki orijentirano i gospodarski uspješno gospodarenje šumom. Članovi godišnje dobivaju po pravu udjela 1 prm ogrjevnog drva. Osim toga, članovi iskoriste godišnje oko 1 000 prm energetskog drva, od čega se polovina isporuči za Centralizirani toplinski sustav Güssing i Deutsch – Schützen, oko 30 % industrijskog drva i oko 20 % pilanskih trupaca ide u prodaju. Jedino ogrjevno drvo izrađuju članovi, a sve ostalo iskorištenje drva ide u organizaciji Gradiščanske udruge šuma d.o.o. u kojoj je zaposlen jedan dipl. ing. šumarstva. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Otvorenost šuma sa 25 m/ha je jako dobra, što omogućuje korištenje i energetskog drva, prva proreda 30 godišnje borove kulture obavlja se tehnologijom harvester i forvarder po 24 EUR/m³ i prodaja 34 EUR/m³ franco šumska cesta. Problem prirodne obnove 85–90 godišnjih mješovitih bjelogoričnih i borovih sastojina te hrastovih panjača na bogatom šumskom tlu, danas se dobro odvija uz stručnu pomoć dipl. ing. šumarstva Klausa Peter Friedla i dipl. ing. Roberta Flascha iz Gradiščanske zemaljske udruge. Bez žičane ograde – "pastir", zbog šteta od srneće i jelenske divljači ne bi se mogla vršiti njega mladih bjelogoričnih i mješovitih kultura. Nakon gotovo tri sata šetnje kroz šume Agrarne urbarne udruge Eisenberg uz domaćina g. Wachtera Helmuta, predsjednika Uprave udruge, stigli smo u Centralizirani toplinski sustav Deutsch – Schützen d.o.o., gdje nas je dočekao i pozdravio g. Franz Wachter, načelnik općine Deutsch – Schützen sa 1 130 stanovnika i 350 vikendaša, a g. Schlater Bertholdt, šef CTS upoznao nas je s izgradnjom koja je trajala od travnja do rujna 2005. godine, te tehničkim podacima (snaga kotla firme Urbas 850 kW, broj korisnika 67, dužina toplovoda 4 850 m, godišnje isporučena toplina oko 2 063 MWh, potrebna količina šumske sječke 800 tona/godišnje cijena šumske sječke franco postrojenje 92 EUR-a/tona troškovi, cijena investicije 1,3 milijuna EUR-a, od čega 40 % poticaji EU, Gradišća i Austrije, cijena topline 62 EUR-a/MWh, cijena priključka na CTS 7500 EUR-a). Zatim je slijedio zajednički ručak i posjeta Vinskom podrumu Wachter – Wiesler Vinski podrum je u vlasništvu vinarske obitelji Wachter (Franz Wachter, koja ima dugogodišnju tradiciju – već peta generacija). U subotu, 26. svibnja otputovali smo u Güttenbach/Pinkovac, gdje smo sa kolegom dipl. ing. Franzom Jandrisitsem, članom Uprave EEE Güssing dogovorili: nastavak suradnje iz područja obnovljivih izvora energije EEE Güssing i Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a u izradi Programa Klima i energija modela regija u cilju energetski autarkičnih općina – regija u RH i naslov 7. Hrvatskih dana biomase "Mogućnosti regionalnog razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti korištenjem poljoprivredne i šumske biomase" i termin stručne ekskurzije HŠD Ogranak Nova Gradiška, 19–21. rujna 2012. u Austriju uz stručnu pomoć kolega dipl. ing. Franza Jandrisitsa, Franje Handla, prof. i dipl. ing. Vladimira Čambe. |