DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 86     <-- 86 -->        PDF

AUSTRIJSKI DANI ŠUMARSTVA – 2012.
Raiding, 23–25. 2012.

mr. sc. Josip Dundović

Na poziv dipl. ing. mag. Johannesa Wohlmachera, predsjednika Austrijskog šumarskog društva i dipl. ing. Loisa Bergera, predsjednika Gradišćanskog šumarskog društva, upućen Hrvatskom šumarskom društvu, Dragomir Pfeifer, dipl. ing. i mr. sc. Josip Dundović, sudjelovali smo kao predstavnici HŠD-a na Austrijskim danima šumarstva u Gradišću od 23. do 26. svibnja 2012. godine.
Prvi dan navečer, zajedno s oko 450 sudionika iz Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske i Slovenije nazočili smo svečanom prijemu u Kleinmutschenu.
U četvrtak, 24. svibnja otputovali smo u Raiding s dipl. ing. dr. Georgom Frankom sa Šumarskog instituta u Beču. U koncertnoj dvorani Centra Franz List (izgrađena je 2011. povodom godine Lista) od 9.00 do 17.00 sati pod motom: "MULTIFUNKCIONALIST NA KRAJU? Sve na jednoj površini ili za sve jedna površina", sudjelovali smo na svečanom otvorenju Austrijskih dana šumarstva – 2012. Nakon nastupa grupe rogista Blaufränkischland (zemlja frankovke) uz moderatora dipl. ing. Stefana Zwetllera, pozdravne riječi uputili su dipl. ing. Lois Berger i dipl. ing. mag. Johannes Wohlmacher.
Zatim je sve sudionike stručnog skupa pozdravio dipl. ing. Niki Berlakovich, savezni ministar poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva (Ministarstvo života) i tom prigodom uručio sedmorici šumara odlikovanja ambasadora šume, koji su se posebno istakli u Međunarodnoj godini šuma 2011.
U nadahnutom petnaestminutnom govoru pod naslovom "Značaj šume i drva kao sirovine u Austriji", istakao je:
Austrija je zemlja šume, oko 50% površine su šume;
Austrijske šume su značajan gospodarski čimbenik: oko 300 000 ljudi redovito ostvaruje svoj prihod iz šume (točno 292 100), među kojima je 145 000 šumovlasnika; gotovo 81% šuma je u privatnim rukama;
Načelo potrajnog gospodarenja uvijek je na prvome mjestu: Izvršeni sječivi etat 2010. iznosio je 17,8 milijuna m³ (bez kore) i bio je veći za 6,6 % nego u 2009.; Unatoč rastu proizvodnje drva, nismo iskoristili sve što je u šumi priraslo – iskoristili smo oko 80 % potrajnog drvnog prirasta; Naš cilj je ipak mobilizacija drva, što ćemo postići kroz školovanje i daljnju izobrazbu, infrastrukturnim mjerama (izgradnja šumskih cesta), poticajima u kooperaciji sa zajednicama gospodarenja šumama i dr.;
Drvo je značajan gospodarski čimbenik: Austrijsko šumarstvo i drvna industrija je nakon turizma najveća privredna grana koja donosi profit – s izvoznim pretičkom od preko 3,4 milijarde EUR-a; Ukupna vrijednost izvoza roba u lancu novostvorene vrijednosti šuma, drvo i papir iznosio je 2010.: 8,68 milijardi EUR-a – što je više za oko 11 % nego u 2009. To znači da će potražnja za visokovrijednim proizvodima biti sve veća, a Austrija kao proizvođač kvalitetnih visokovrijednih proizvoda ima vrlo dobar ugled u inozemstvu;
Drvo je sirovina budućnosti: Način gradnje drvom je u porastu i osvaja nove udjele na tržištu. Drvo je sirovina budućnosti. Ono je potrajno, višestruko primjenjivo i čini (jamči) jedan bitan doprinos u zaštiti klime, tj. gradnja s drvom znači i zaštitu klime. Graditi s drvom je CO2-spremnik: u 1 m³ drva spremljena je 1 tona CO2, što znači da se svake sekunde u šumi spremi 1 tona CO2!; Udio gradnje s drvetom u postojećoj gradnji iznosi oko 5 %, a cilj je povećanje na 10 % do 2020.; Problem su različiti građevinski pravilnici u saveznim zemljama, ali mi već radimo na iznalaženju rješenja:

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 87     <-- 87 -->        PDF

U dijalogu o šumi već iscrpno diskutiramo o različitim interesima
U razgovorima s odgovornim za graditeljstvo saveznih zemalja trebamo poboljšati situaciju
Mjerama u okviru od "klima.aktiv" ili "Wood 2020" trebamo više učiniti ne samo u uporabi drva u gradnji, nego i pri toplinskom saniranju.
Baza za uspjeh u lancu novostvorene vrijednosti drva u Austriji je potrajna proizvodnja vrijednosti i sirovine drva. Generacijama su naši šumovlasnici uspjeli svojim radom, po načelu potrajnosti, osigurati multifunkcionalnost austrijske šume;
Gospodarenje šumom je projekt generacija;
Mjere koje se danas primjenjuju, ne pokazuju svoj rezultat sutra, nego tek u godinama koje slijede i ulog su za našu djecu i unučad.
Multifunkcionalnost šume: Šuma nam daje zdravi zrak, čistu vodu, hranu, odmor, energiju, zaštitu od prirodnih opasnosti i radna mjesta.
Šuma je zaštita: Bez šume bili bi bez zaštite prepušteni čestim opasno razornim snagama prirode: odron kamenja, lavinama, eroziji tla, naplavinama (morenama) i velikim vodama. Posebno je važno: nema 100 % zaštite od prirodnih opasnosti, ali mi možemo stalno poduzimati sve što je u našoj moći u smanjenju opasnosti, stoga; Gdje god je moguće treba prirodnom zaštitom sačuvati se od prirodnih opasnosti – dakle zaštitna šuma; Tehnička zaštita od prirodnih opasnosti samo tamo gdje priroda ne može pružiti zaštitu – zaštitne građevine. Šuma čini Austriju sigurnijom i šuma nam pomaže štedjeti: bez intaktne zaštite šuma morali bi godišnje dodatno investirati preko 600 milijuna EUR-a u tehničke građevine.
Šuma je raznolikost: Šume ispunjavaju opće korisne funkcije. Šume skrbe za pripremu čiste pitke vode i čistog zraka te služe za odmor. One štite našu klimu tako da dugoročno vežu CO2. Šume su zeleni dom mnoštvu biljnih i životinjskih vrsta. Mnoge naše životinjske i biljne vrste našle su svoj životni prostor u šumi. Od oko dva milijuna vrsta, koje poznamo u svijetu, dvije trećine nalazimo samo u šumi. U našim šumama prema anketiranju oko 70 % Austrijanaca najčešće provodi svoje slobodno vrijeme. Oko 30 % ukupnih oborina dospije zahvaljujući našim šumama u tokove podzemnih voda kao čista/zdrava pitka voda. Šuma filtrira prašinu i zdravstveno štetne tvari iz zračnih masa. Npr.1 ha bukove šume može godišnje vezati do 50 tona prašine.
Šuma je energija: Obnovljiva energija ima budućnost u Austriji. Drvo je multitalent – kao sirovina i isporučitelj ener­gije: Sada se iz obnovljivih energenata pokriva oko 30 % potreba za energijom. Biomasa iz drva i poljoprivredna biomasa predstavlja – još ispred vodene snage – sa 11 % najznačajniji obnovljiv energent. Moj cilj je energijska autarkičnost (nezavisnost). Austrija bi mogla do 2050. postati 100 % energetski autarkična iz snage vjetra, sunca, vode i biomase. Fosilna energija je prošlost. U opskrbi energijom i ubuduće, moramo radikalno iz temelja promijeniti mišljenje i tehnički se drukčije opremiti. Energetski autarkična studija Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva dokazuje da je energetska autarkičnost uvjerljiv ukupni koncept, od kojega svi profitiraju: ljudi, okoliš i klima, tržište rada i gospodarstvo naše zemlje.
Dva stupa u proizvodnji energije: šuma i voda – Oba čine 75 % udjela obnovljive energije. Potencijal kod šumske biomase je 25 PJ. Ovo vrijedi koristiti!
Zatim su od 10,00 do 12,00 sati siljedila četiri stručna predavanja:
    Multifunkcionalno gospodarenje šumom – kratak povijesni pregled
    Dr. Elisabeth Johann, voditeljica Austrijskog šumarskog društva
    Europska vizija uporabe šume
    Ernst U. Schulte, voditelj odjela Europske komisije za okoliš, Direkcija B – zaštita šume, biološka raznolikost i zaštita tla
    Globalna uporaba šume – multifunkcionalnost (ni)je tema
    Dipl. ing. Alexander Buck, direktor IUFRO
    Multifunkcionalnost njemačkih šuma u opasnosti – šumska politika na energetskoj prekretnici
    Dr. Philipp Freiherr Heerman, predsjednik Uprave udru­­ge šuma Nordhein – Westfalen e.v.
Potom je dipl. ing. mag. Johannes Wohlmacher, u ime Austrijskog šumarskog društva i Udruge šuma, drvo i papir, uručio dipl. ing. Gerhardu Mannsbergeru, državnom tajniku u Ministarstvu života, RAIDINGERSKU DEKLARACIJU šumskog sektora u Austriji
"Multifunkcionalno gospodarenje šumom i izdvajanje iz gospodarenja velikih šumskih površina".
Nakon zajedničkog ručka od 12,10–14,00 sati slijedila su stručna predavanja:
    Svatko to hoće – šuma to ima – ima li zbilja?
    Multifunkcionalnost u prostornom planiranju šuma
    Ing. mag. Alfred Grieshofer, Ministarstvo života, Referada u šumarskom prostornom planiranju
    Multifunkcionalnost iz sveukupne državne perspektive
    Dir. i prof. dr. Matthias Dieter, voditelj Instituta Johann Heinrich od Thünen – Institut, Ekonomika šumarstva i drvne industrije
    Djelovanja na šumu – izloženost opasnosti od lovstva i multifunkcionalnost?
    Dipl. ing. Josef Fuchs, direktor šumarstva, Ured Tirol zemaljska vlada.
 

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Od 15,20–16,20 dipl. ing Stefan Zweittler, moderator sa svih sedam izlagatelja vodio je raspravu uz pitanja sudionika, potom su slijedili zaključci. Dipl. ing. mag. Johannes Wohlmacher zahvalio je svim referenticama i referentima na zaista kvalitetnim izlaganjima vezanim za multifunkcionalnost šumarstva, koja je razumljivo za sve šumare u Austriji na provjeri. Više na internetu: www.forstverein.org/index.php?site, a kompletnu RAIDINGERSKU DEKLARACIJU pripremit ćemo za sljedeći broj Šumarskoga lista. Isti dan navečer otputovali smo sa kolegom Vladimirom Čambom iz Lutzmannsburga na svečanu večeru u Deutschkreutz i organiziranim prijevozom vratili se iza 22,00 sata u Lutzmannsburg.
U petak, 25.05. sudjelovao sam od 6 predloženih stručnih ekskurzija na cjelodnevnoj stručnoj ekskurziji 1. Gradišćanska udruga šuma, ENERGIJA IZ MALIH ŠUMA, a kolega Dragomir Pfeifer na stručnoj ekskurziji 3. Šumsko poduzeće Esterhazy, GOSPODARENJE NA RAZLIČITIM STANIŠTIMA.
Uz stručno vodstvo dipl. ing. Roberta Flascha, Gradiščanska zemaljska udruga i revirnika dipl. ing. Klausa Peter Friedla, upoznali smo:
    Gospodarenje šumom u agrarnoj urbarijalnoj udruzi (zemljišna zajednica) Eisenberg
2008. godine dobila je državnu nagradu za dobar primjer odličnog gospodarenja šumom. 26 članova Agrarne ud­ru­ge raspolažu sa 106 udjela i gospodare sa 158 ha šumske površine. Poduzeće je nastalo nakon 2. svjetskog rata i bilo je u vlasništvu Republike Austrije. Političkom voljom odlučeno je da se šumsko poduzeće ne može prenositi na pojedince, nego se može prodavati mjesnoj udruzi. Danas se Agrarna udruga prikazuje kroz ekološki orijentirano i gospodarski uspješno gospodarenje šumom. Članovi godišnje dobivaju po pravu udjela 1 prm ogrjevnog drva. Osim toga, članovi iskoriste godišnje oko 1 000 prm energetskog drva, od čega se polovina isporuči za Centralizirani toplinski sustav Güssing i Deutsch – Schützen, oko 30 % industrijskog drva i oko 20 % pilanskih trupaca ide u prodaju. Jedino ogrjevno drvo izrađuju članovi, a sve ostalo iskorištenje drva ide u organizaciji Gradiščanske udruge šuma d.o.o. u kojoj je zaposlen jedan dipl. ing. šumarstva.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Otvorenost šuma sa 25 m/ha je jako dobra, što omogućuje korištenje i energetskog drva, prva proreda 30 godišnje borove kulture obavlja se tehnologijom harvester i forvarder po 24 EUR/m³ i prodaja 34 EUR/m³ franco šumska cesta. Problem prirodne obnove 85–90 godišnjih mješovitih bjelogoričnih i borovih sastojina te hrastovih panjača na bogatom šumskom tlu, danas se dobro odvija uz stručnu pomoć dipl. ing. šumarstva Klausa Peter Friedla i dipl. ing. Roberta Flascha iz Gradiščanske zemaljske udruge. Bez žičane ograde – "pastir", zbog šteta od srneće i jelenske divljači ne bi se mogla vršiti njega mladih bjelogoričnih i mješovitih kultura. Nakon gotovo tri sata šetnje kroz šume Agrarne urbarne udruge Eisenberg uz domaćina g. Wachtera Helmuta, predsjednika Uprave udruge, stigli smo u Centralizirani toplinski sustav Deutsch – Schützen d.o.o., gdje nas je dočekao i pozdravio g. Franz Wachter, načelnik općine Deutsch – Schützen sa 1 130 stanovnika i 350 vikendaša, a g. Schlater Bertholdt, šef CTS upoznao nas je s izgradnjom koja je trajala od travnja do rujna 2005. godine, te tehničkim podacima (snaga kotla firme Urbas 850 kW, broj korisnika 67, dužina toplovoda 4 850 m, godišnje isporučena toplina oko 2 063 MWh, potrebna količina šumske sječke 800 tona/godišnje cijena šumske sječke franco postrojenje 92 EUR-a/tona troškovi, cijena investicije 1,3 milijuna EUR-a, od čega 40 % poticaji EU, Gradišća i Austrije, cijena topline 62 EUR-a/MWh, cijena priključka na CTS 7500 EUR-a).
Zatim je slijedio zajednički ručak i posjeta Vinskom podrumu Wachter – Wiesler
Vinski podrum je u vlasništvu vinarske obitelji Wachter (Franz Wachter, koja ima dugogodišnju tradiciju – već peta generacija).
U subotu, 26. svibnja otputovali smo u Güttenbach/Pinkovac, gdje smo sa kolegom dipl. ing. Franzom Jandrisitsem, članom Uprave EEE Güssing dogovorili:
nastavak suradnje iz područja obnovljivih izvora energije EEE Güssing i Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a u izradi Programa Klima i energija modela regija u cilju energetski autarkičnih općina – regija u RH i naslov 7. Hrvatskih dana biomase "Mogućnosti regionalnog razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti korištenjem poljoprivredne i šumske biomase" i
termin stručne ekskurzije HŠD Ogranak Nova Gradiška, 19–21. rujna 2012. u Austriju uz stručnu pomoć kolega dipl. ing. Franza Jandrisitsa, Franje Handla, prof. i dipl. ing. Vladimira Čambe.