DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Istraživanjima u laboratoriju utvrđeno je da bi neke naše najvrjednije biljne vrste mogle biti ugrožene u slučaju udomaćenja azijske strizibube. Za razvoj ličinki, dohranu imaga, odlaganje jaja i pričinjene štete u laboratoriju, pokazale su se povoljne dvije vrste javora i hrasta te lijeska, platana, bukva, jabuka, lipa i divlji kesten. Dakle, važne šumske i hortikulturne vrste mogu biti ugrožene. Nadajmo se da do toga nikada neće doći.
Najveća vrijednost ovog disertacijskoga rada je u ranom otkrivanju azijske strizibube u nas i poduzetim radikalnim mjerama njenog uništavanja, što je rezultiralo da se nije proširila dalje od mjesta nalaza. Povoljna je okolnost, kako je utvrđeno, da se ova strizibuba ne širi na veće udaljenosti od mjesta pronalaska, što nam daje nadu da se kod nas neće proširiti, a još se više trebamo nadati da je poduzetim mjerama potpuno uništena. Uz znanstvenu obradu štetnoga kukca, u disertaciji nailazimo i na usporednu analizu vlastitih rezultata s onima do kojih su došli drugi autori, što je od velike koristi. Na sebi svojstven način autor je plastično ukazao na zakonske propise kakvi se danas postavljaju fitosanitarnim službama, a koji se odnose na uvoz sadnica i provođenje posebnih mjera zaštite.
Uvjeren sam da će stručne i znanstvene spoznaje ovoga disertacijskog rada, znanstvenicima i stručnjacima u praksi te fitosanitarnim službenicima biti od velike koristi, jer ova disertacija zasigurno predstavlja vrijedno znanstveno djelo.
Doktoru znanosti Andriji Vukadinu upućujem iskrene čestitke.
Mr. sc. DAMIR MATOŠEVIĆ

Prof. dr. sc. Marijan Grubešić

Dugogodišnjim radom na području lovstva, zvanjem magistra znanosti okrunio se i kolega Damir Matošević, dipl. ing. šumarstva, nakon javne obrane znanstvenoga magistarskog rada na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 25. travnja 2012. godine. Rad, čiji je naslov: "Stanje i mogućnosti razvoja lovnog turizma u poduzeću "Hrvatske šume" d.o.o.", autor je izradio i predao na daljnji postupak ocjene krajem 2011. godine.
Fakultetsko vijeće Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donijelo je na svojoj 3. redovnoj sjednici akademske godine 2011/2012. održanoj 12. prosinca 2011. godine Odluku kojom se imenuje stručno povjerenstvo za ocjenu izrađenoga znanstvenoga magistarskoga rada Damira Matoševića, dipl. inž. šum., u sastavu:
Doc. dr. sc. Stjepan Posavec – predsjednik, Šumarski fakultet Zagreb
Prof. dr. sc. Marijan Grubešić – mentor, član, Šumarski fakultet Zagreb
Dr. sc. Dijana Vuletić – znanstveni savjetnik, Hrvatski šumarski institut, član
Imenovano povjerenstvo proučilo je i pozitivno ocijenilo rad.
Damir Matošević rođen je 23. rujna 1964. godine u Novoj Gradiški, gdje je završio Srednju matematičku školu. Godine 1984. upisuje se na Šumarski fakultet u Zagrebu gdje diplomira 1989. godine. Od 1990. do 1991. godine bio je pripravnik u "Šumskom gospodarstvu Josip Kozarac" Nova Gradiška i to većim dijelom na poslovima lovstva.
Od 1992. do 1995. godine radio je na poslovima revirnika za lovstvo u lovištu "Radinje", a nakon toga na poslovima stručnog suradnika za lovstvo pri Upravi šuma Podružnici Nova Gradiška. Od 1995. godine posjeduje obrt pod nazivom D-M Usluge u lovstvu, putem kojega izrađuje do 2007. godine elaborate lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, a posjeduje licencu Ovlaštenog inženjera šumarstva za lovstvo. Trenutno uz poslove na lovstvu radi i kao koordinator za humanitarno razminiranje na području UŠP Nova Gradiška.
Sudionik je Domovinskog rata na Zapadnoslavonskoj bojišnici, te u Vojnoredarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja".

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Znanstveni magistarski rad Damira Matoševića opsega je 157 stranica, sadrži 18 slikovnih priloga, 64 tablice i 114 navoda citirane literature. Sadržajno je rad podijeljen u osam poglavlja.
Autor naglašava važnost lovstva kao jedne od djelatnosti poduzeća Hrvatske šume, poziva se na dugu tradiciju zajedništva šumarstva i lovstva te ukazuje na ekonomske rezultate lovnog turizma. Obrazlaže i niz čimbenika koji posredno ili neposredno utječu na lovni turizam, kojega svrstava u elitni turizam.
Glavni cilj istraživanja je upoznati i prikazati stanje lovnog turizma u HŠ d.o.o. te odrediti smjernice i mogućnosti daljnjeg razvoja lovnog turizma. Da bi ostvario zacrtani cilj, ponajprije treba utvrditi stanje lovišta i uzgajališta divljači te analizirati poslovanje u lovnoturističkoj djelatnosti. Kao rezultat utvrđenog činjeničnog stanja lovišta i uzgajališta te dosadašnjeg poslovanja, uz primjenu spoznaja vezanih za ekonomiku i marketing, cilj je razraditi planiranje marketinga u lovnom turizmu.
Hrvatske šume gospodare s 27 lovišta i uzgajališta divljači na području čitave Hrvatske, odnosno svih 16 uprava. Radi opsega podataka autor se ograničio u svojim istraživanjima na 11 otvorenih lovišta i jedno uzgajalište, odnosno ukupno 12 subjekata za koje su pojedinačno prikazani elementi gospodarenja kroz pet godina, bitni za daljnju analizu.
Za analizu turističko–ugostiteljske ponude autor je uzeo 14 lovačkih domova, odnosno kuća, putem kojih se realiziraju noćenja i ugostiteljske usluge u sklopu lovnog turizma, što je također jedna od značajnijih stavki lovnog turizma.
U rezultatima rada autor analizira zasebno istraživane obje­kte te u cjelini poslovanje lovišta s težištem na lovni turizam i iskorištenost ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta.
U svojoj analizi stanja, ali i smjernica za predstojeće razdoblje, osvrće se na probleme koji su uočeni u dosadašnjem gospodarenju, te uzima u razmatranje trendove koji ukazuju na perspektivnije predstojeće razdoblje za lovni turizam. Na temelju toga obrazlaže pet predispozicija na kojima se treba temeljiti razvoj lovnog turizma u HŠ (cjelovita djelatnost poduzeća od uzgoja divljači lovnog turizma do smještaja, potom HŠ kao najveći lovoovlaštenik, stručno osoblje, vlastiti marketing, integralni nastup i sinergija svih sadržaja, što predstavlja prepoznatljivi brend).
Ukazuje na znatno veće potencijale i ponude divljači, posebice kroz povećanje udjela komercijalnog i trofejnog odstrela te dozvoljeno povećanje odstrelne kvote od 25–35% u odnosu na današnje stanje.
Poseban problem predstavlja slabo korištenje smještajnih kapaciteta, taj problem se može donekle riješiti upravo povećanjem lovnog turizma i količine odstrijeljene divljači putem komercijalnog lova. Uz povećanje smještaja paralelno se povećava udio ugostiteljske ponude.
Prodaja i plasman mesa divljači je problem koji je zanemaren, a dobrim marketingom može se postići znatno bolja cijena, a time i u konačnici poslovni rezultat.
Autor ukazuje i na premalo korištenja sitne divljači koja je ekonomski gledano kroz lovni turizam znatno isplativija od krupne divljači.
Autor ukazuje i na nerealno visoke opće troškove koji opterećuju lovstvo, čime ga dodatno stavljaju u negativni kontekst.
Povjerenstvo je u svojoj pozitivnoj ocjeni rada naglasilo da je prema prikazanom sadržaju rada, opsegu prikupljenih podataka i brojnim tablicama, grafikonima i analizama, vidljivo je da je autor ispunio postavljene ciljeve i zadatke u skladu s odobrenim naslovom magistarskoga rada.
Odabirom 12 objekata istraživanja različitih stanišnih uvje­­ta, različitih vrsta divljači i smjernica gospodarenja, ostvario je prvi preduvjet istraživanja i očekivanih razlika u području istraživanja. Prikupljanjem podataka o fondovima divljači, komercijalnom, odnosno trofejnom odstrelu u 12 lovišta, kroz 5 lovnogospodarskih godina, došlo se do većeg broja parametara na temelju kojih su izrađene analize, dobiveni rezultati i na temelju toga doneseni komentari i zaključci.
Svi dobiveni rezultati u financijskom poslovanju su proanalizirani i obrazloženi. Sadržajno i tehnički rad ispunjava kriterije samostalnoga znanstvenoga rada te predstavlja vrijedan doprinos znanstveno-istraživačkom radu iz područja lovstva, a u velikoj mjeri rezultati i rasprava mogu poslužiti u predstojećem razdoblju kao smjernice kod osmišljavanja marketinga lovnog turizma, kao i kod donošenja razvojnih planova HŠ, pa čak u jednom dijelu i kod donošenja zakonske regulative.
Cjelokupno gledajući, znanstveni magistarski rad Damira Matoševića, dipl. ing. šumarstva, predstavlja značajan doprinos istraživanju lovstva, lovnog gospodarenja i marketinga u lovnom turizmu. S jasnim pokazateljima dosadašnjeg financijskog poslovanja u lovstvu, ovaj rad daje analizu takvoga stanja, ali i smjernice s predispozicijama Hrvatskih šuma za pozitivne pomake u lovstvu kao jednoj od djelatnosti tvrtke.
Glede uloženogi truda i stečenog iskustva u lovstvu, poslovanju, posebice marketingu lovnog turizma, očekujemo i želimo novom magistru uspješan rad, te i da stečeno znanje što više ugradi u svakodnevni operativni rad. Kako je već više puta naglašeno zvanje magistra znanosti stječe se obranom rada, a diploma se "brani" radom i rezultatima kroz cijeli radni vijek.
Uz iskrene čestitke mr. sc. Damiru Matoševiću želimo puno uspjeha i dobru buduću suradnju u području znanstveno-istraživačkoga rada.