DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 83     <-- 83 -->        PDF

regije Lombardija i okolnih područja u sjevernoj Italiji. Napada preko 100 biljnih vrsta iz 26 porodica i 70 rodova. Među domaćinima su naše vrijedne šumske vrste, voćne i ukrasne biljke, što je čini iznimno opasnim štetnikom. Veći dio Europe klimatski je povoljan za njen razvoj. Suzbijati se može integriranim pristupom, u što spada izbor biljnih vrsta za sadnju, provođenje zakonskih mjera pri uvozu, mehaničkim mjerama (sječa i spaljivanje napadnutog i sumnjivog materijala, vađenje i usitnjavanje panjeva i korijenja, postavljanje gustih žičanih mreža na donje dijelove debla), biološki (entomo-patogene gljive, bakterije i nematode, predatori i parazitoidi) i kemijski (tretiranje donjeg dijela debla i injektiranje insekticida u deblo).
Objekti istraživanja nazočnosti azijske strizibube su parkovi, voćnjaci, privatni vrtovi, šume, rasadnici i prodajni centri. Traženi su svojstveni simptomi kao što su izlazni otvori, piljevina na bazalnom dijelu stabla, oštećenja mladih izbojaka, listova i peteljki te nazočnost imaga. U slučaju nalaza nužno je uspostaviti demarkirano područje uokrug 2 km. Nove metode za detekciju ovog štretnika idu u smjeru razvoja akustičnih detektora, korištenja x zraka, feromonskih klopki i dresiranih pasa. U laboratoriju su ličinke uzgajane na posebnoj hranidbenoj podlozi i rezanim granama raznih biljnih vrsta, a dohrana na izbojcima iz autohtone vegetacije. Vrsta se određuje po ključevima i DNK analizom.
Autor je istraživao azijsku strizibubu od 2008. do 2011. godine. Objekti istraživanja bili su hortikulturni rasadnici, vrtni i distribucijski centri, parkovi, šumske sastojine i privatni vrtovi. Kao potencijalni domaćini pregledane su biljke iz 31 roda podrijetlom iz zemalja Dalekog Istoka, posebice Kine. Obavljeno je 109 pregleda, uzeto je 128 uzoraka na kojima je bilo 112 pozitivnih nalaza azijske strizibube. Pregledavane su i šumske sastojine na području Zadra, Splita i Rijeke. U šumskim sastojinama azijska strizibuba nije pronađena. Glavnina terenskih istraživanja obavljena je na mjestu nalaza ove strizibube, a to je MBM rasadnik u Turnju kod Zadra. Zatim su obuhvaćeni objekti u obalnim gradovima, pa u Zagrebu, Sisku, Varaždinu, Đakovu i Osijeku. Uz vizualne detekcije u Turnju i okolici, korištena su 4 dresirana psa 2011. godine. Rezultat je bio nalaz jedne strizibube u sadnici lagerstremije. Prednost detekcije s dresiranim psima je što oni mogu otkriti štetnika u niskim gustoćama populacije bez vidljivih simptoma, i što u kratkom vremenu mogu pregledati sve biljke (bez obzira na vrstu) na određenom području. Ukazano je i na teškoće kod te metode.
U svrhu sprječavanja razvoja i širenja azijske strizibube iz rasadnika Turanj spaljeno je 9200 sadnica dlanastolisnog javora, 400 sadnica lagerstremije i 1430 sadnica ruža. Manji dio uvezene pošiljke sa svojstvenim simptomima nazočnosti štetnog organizma i fiziološki oslabljene biljke spaljene su 2007. godine, a preostale biljke 2010. godine koje su do tada bile u karantenskom plasteniku.
Tijekom trogodišnjih istraživanja u hranidbenim podlogama iz 75 ličinki razvilo se 30 mužjaka i 23 ženke azijske strizibube. Njen potpuni razvoj dobiven je umjetnom zarazom grana javora, bukve i jabuke, te na sadnici hrasta lužnjaka. Za dohranu imaga do spolne zrelosti korišteni su izbojci javora, lijeske, vrbe, hrasta kitnjaka, platane, divljeg kestena, bukve i lipe. Posebno je praćeno odlaganje jaja u grane raznih vrsta biljaka. Ženke su jaja odlagale u grane gorskoga javora (najviše), divljega kestena, bukve, platane, lipe i lijeske.
Poseban dio disertacije odnosi se na analizu rizika štetnog organizma (PRA – pest risk analysis). Tu se ukazuje na opravdanost izrade analize rizika, kategorizaciju štetnog organizma, domaćine i klimatske prilike povoljne za njegov razvoj i širenje. Analizom rizika pokazano je da ovaj organizam može predstavljati veliku opasnost i uzrokovati goleme gospodarske štete u Hrvatskoj. Naglašeno je da je najveća mogućnost unosa trgovina biljkama domaćinima. Moguć je unos karantenskog štetnog organizma na drvenom materijalu za pakiranje (DMP – palete, ambalaža, koluti i sl.) i biljnim dijelovima. Najvažniji domaćini su javori, pa na njih treba iznimno paziti. Ističe se da je vrlo velika vjerojatnost da se ova strizibuba u Hrvatskoj udomaći na velikom broju biljnih vrsta. Naveden je još čitav niz činjenica i date upute kako upravljati ovim opasnim organizmom.