DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 80     <-- 80 -->        PDF

organizirao brojne aktivnosti, edukativnog i rekreacijskog sadržaja u šumama okolice Napulja. Posjetitelji imaju prilike otkriti ljepote tih šuma i posjetiti lokacije velike kulturne i povijesne vrijednosti.
Posebno su interesantne dine na obali Cuma, koje je komisija UN-a svrstala u "Područje posebnog interesa".
Zbog lakšeg pristupa posjetitelja ovim lokacijama, predviđena je i obnova postaje lokalne željezničke pruge, koja se nalazi usred 100 ha šume.
Gradsko vijeće Napulja pokrenulo je bratimljenje s Parkovima prirode "Campagne" i "Alpilless" u Francuskoj.
Optimalnom razvoju kulturnih i znanstvenih aktivnosti doprinijet će i otvaranje didaktičkog laboratorija unutar rekreacijskog centra.
Rocio Danica Condor, Marina Vitullo: Nacionalna inventarizacija emisije stakleničkih plinova u okviru konferencije o klimatskim promjenama
Protokol iz Kyota kao instrument planiranja mjera za ublažavanje negativnog utjecaja emisije uključen je u strategiju razvoja ruralnih područja.
Nacionalna inventura stakleničkih plinova kao rezultat antropološke aktivnosti treba dati godišnja izvješća sekretarijatu UNFCCC (Konvencija UN o klimatskim promjenama), također i za emisije koje nisu kontrolirane po protokolu iz Montreala.
Metodologije koje se koriste za inventarizaciju emisije propisane su konvencijom UN-a na osnovi odrednica po zahtjevu protokola iz Kyota.
U razdoblju 1990. do 2009.g. ukupna emisija stakleničkih plinova smanjena je za 5,4 %, a agrikulturni sektor ima smanjenje emisije od 15,1 % za razdoblje 1990–2009. godine, dok je kategorija terenskih radova i šumarstva odgovorna za emisiju od 94,7 Mt CO2 u 2009. godini.
Od 1990–2009.g. ukupna emisija CO2 porasla je 53,2 %.
Budući trend do 2020.g. predviđa smanjenje emisije plinova agrarnog porijekla za 4 %, u odnosu na 2009.g., a sektor terenskih radova i šumarstva povećanje od 13 %.
Nacionalna inventura emisije stakleničkih plinova koristan je instrument za planiranje mjera za ublaženje zagađenja i treba biti uključena u strategiju ruralnog razvoja.
Paolo Derchi, Adriano Stagnaro: Iskustva o ruralnom razvoju u Ligurijskim Apeninima
Desetogodišnje iskustvo gospodarenja šumama i područjem u apeninskom području daje korisne primjene za razvoj raznih aktivnosti u ruralnom području. Gospodarenje šumom integrirano s raznim aktivnostima, omogućuje suradnju sudionika: šumovlasnika, poljoprivrednika, općine, prerađivača drvne mase, lokalne administracije i tehničkih struka.
Posebno je jaka aktivnost šumskog konzorcija (pretežito u privatnom vlasništvu), koji organizira aktivnost na razvoju obnovljive energije, distribuciju toplinske energije, valorizaciju drveta kroz zanatsko poduzetništvo, gospodarenje zemljištem, poboljšanje šumske mehanizacije, održavanje servisa šumskih strojeva.
Ove aktivnosti u Ligurijskim Apeninima daju novi pristup u gospodarenju šumom i šumskim zemljištem u suradnji s malim šumo-vlasnicima i lokalnom zajednicom.
Diego Florian, Mauro Masiero, Robert Mavsar, Davide Pettenella: Primjena metode "Due Diligence" predviđena Programom razvoja ruralnih područja
Europski parlament je u listopadu 2010.g. usvojio zakonsku odrednicu "Timber Regulation", s primjenom od ožujka 2013.g. Ta odrednica definira obveze koje imaju trgovci drvetom i drvnim proizvodima na području EU, s ciljem da se spriječi promet nelegalno stečenom drvnom masom. Da bi se poštivala "Timber Regulation" operatori moraju primijeniti metodu "Due Diligence" (potrebna ispravnost), koji atestira da je drvo koje je u prometu legalnog porijekla.
U članku su autori predstavili prednosti te regulative za šumski sektor EU.
Kod primjene ove regulative koristit će se iskustva iz SAD-a, gdje ovakav način kontrole prometa drvom dugo funkcionira.
Aktualnosti i kultura
Fabio Cappelli: Moja razmišljanja o "Sustavnom šumarstvu"
Prošlo je već više godina od kada su Orazio Ciancio i Susanna Nocentini predložili primjenu novog modela gospodarenja šumom "Selvicoltura sistemica". To je izazvalo velike polemike i podvojena mišljenja talijanske šumarske struke. Poslije kongresa u Tarormini te su rasprave postale još očitije i unijele dosta "dezorijentacije" u stavovima znanstvenika. Autor ovog članka prisjeća se svog studija i početka svoje aktivnosti, kada su se po njemu jasno diferencirala tri aspekta šumarstva:
Industrijski – koji se odvijao "izvan šuma", ali svakako spa­da u šumarstvo. To su veliki kompleksi površina pošumljeni uglavnom četinjačama 60-ih godina prošloga stoljeća.
Klasični – koji obuhvaća šume visokog uzgoja u Apeninima, koje mogu biti istodobne ili raznodobne, a gospodari se ili golom sječom ili (rjeđe) "na preskok". Tu spadaju i panjače s kojima se gospodari na uobičajeni način.
Naturalistički – koji se primjenjuje u istočnim Alpama. Manje je shematski od prethodnog i protežira prirodno pomlađivanje, a glavni je cilj proizvodnja drvne mase i ekonomski učinci.