DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 78     <-- 78 -->        PDF

kosog hica", kako je i naslovljeno. Budući da je tu vještinu teško riječima predočiti, ovaj dio knjige bogato je ilustriran jasnim crtežima s naznakom svih radnji, poza tijela, držanja puške i dr., kako bi polučili željeni uspjeh. Najteži je pogodak u fazana kada se obrušava, i kada podignut kojih stotinjak metara dalje nailazi i leti bočno od lovca ili u drugom položaju. Pravo je umijeće pogoditi takvog fazana. Neovisno o položaju otvora cijevi, lovac bi pri svim dijagonalno letećim fazanima ili kojoj drugoj vrsti poljske koke, svjesno trebao paziti da nacilja visoko ili nisko ispred divljači s pravilnom udaljenošću otvora cijevi od divljači (pretjecanjem), pojašnjava Martić.
Lovački pas i lovac u lovu
Da bi ranjenu divljač lovac i pomoćnik mu pas mogao pronaći i aportirati, od ne male važnosti je utvrditi kako je divljač "pokazala" pogodak, što je obuhvaćeno posebnim poglavljem. U poglavlju Lovački kult i religija, autor nas podsjeća kako nakon uspješnog lova lovini odati počast. Riječ je dakle o lovačkoj "štreki", za koju još uvijek nemamo domaći izraz. Kult lova, zapisano je u monografiji, iskazuje se štovanjem divljači kao dijela prirode, jer se odstrjeljuje samo višak, obredima koji imaju za cilj odavanje počasi mrtvoj divljači i zahvala prirodi za njenim darovima. Kako je pas pola uspjeha u lovu, predzadnje poglavlje posvećeno je četveronožnom "lovidrugu". Po onoj staroj uzrečici "nema lova bez starog garova", Martić citira misao jednog uvaženog dalmatinskog lovca koji je znao reći (i napisati) da nije etički gađati na pernatu divljač koja nije u fermi psa. Kad ptica poleti, u strahu tražeći spas, lovac pred svojim ptičarom podiže pušku i gađa. A onda, što sv. Hubert podari: ili pogodak ili promašaj, svejedno je za etičkog lovca koji se drži regula. Ostaje zaključna misao: Za lovca i psa, gdje ćete vidjeti ljepšeg prizora nego kada ptičar donese lovinu i elegantno je, s mirnoćom vrhunskog suradnika, ispusti ispred lovca.
Posljednjih dvadesetak stranica monografije rezerviran je za priloge, točnije za isječke članaka iz pera renomiranih lovnih stručnjaka, ljubitelja prirode i lovaca praktičara objavljenima u specijalnom prilogu Vikend koktel splitskog dnevnika Slobodna Dalmacija, u razdoblju od 1996. do 2001. godine.

L´Italia forestale e montana
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze)

Frane Grospić, dipl. ing. šum.

Iz broja 2 ožujak–travanj 2012. godine izdvajamo: Roma forest (I. dio)
Roma Forest, konferencija o sadašnjoj i budućoj ulozi šumarskih resursa glede socijalno- ekonomskoga razvoja ruralnog okružja, održana je 23. i 24. lipnja 2011.g. u Rimu. Ova međunarodna manifestacija organizirana je povodom Međunarodne godine šuma, na inicijativu Talijanske nacionalne ruralne mreže (NRN) i Šumarskog odsjeka Poljoprivredno ekonomskog instituta (INEA – FO).
Brojni znanstvenici, akademici i stručni eksperti sudjelovali su u radu Konferencije, a sadržaji znanstvenih priloga brižljivo su odabrani. Za prvi dio materijala predloženo je sedam referata objavljenih u ovom broju časopisa L’ Italia forestale e montana.
Priloge s konferencije Roma Forest za časopis IFM uredili su:
Danilo Marandola – Nacionalni poljoprivredni ekonomski institut, Marco Marchetti – uređivački odbor IFM, sveučilište Molise (Italia) i Giovanna Puccioni – tajnica Uredništva časopisa IFM.
Pomoć u organizaciji Konferencije dali su: Raoul Romano i Luca Cesaro – članovi organizacijskog odbora Roma Forest 2011.
Službeni partneri u održavanju Konferencije Roma Forest 2011 bile su institucije FAO i UFRO – odjel inventarizacija i monitoring šumskih resursa, Služba državnih šuma i Talijanski agrikulturni istraživački savjet.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Održavane su i paralelne sesije o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti, obnovljivoj energiji, vodnom režimu, degradaciji šuma te o prevenciji rizika socijalno-ekonomskog razvoja ruralnog područja.
Bill Slee – voditelj znanstvene grupe socijalno-ekonomskih istraživanja Instituta James Hutton: Povoljnosti održivosti i multifunkcionalnosti za razvoj ruralnih područja.
Načelo održivosti i multifunkcionalnosti temelj su europske šumarske orijentacije.
Održivost je ključna karakteristika šumskih resursa, dok multifunkcionalnost predstavlja cilj kojemu teže normativi šumskog sektora i čini osnovni sadržaj Ministarske konferencije za zaštitu europskih šuma.
Ostala načela, poput onih predloženih u okviru ekosustavnih mjera, primjenjuju se učestalo i doprinose cilju multifunkcionalnog i održivog gospodarenja šumskim resursima.
Doprinos europskih šuma ruralnom razvoju ovisi o poduzimanju novih mjera koje se trebaju suprotstaviti aktualnoj potrebi smanjenja štetnog utjecaja ugljičnog dioksida, kao posljedica ekonomske aktivnosti.
U ovom prilogu elaborirana su ključna gledišta za postizanje uvjeta za optimalni ruralni razvoj, s naglaskom na potrebu razvijanja novih ideja, koje će biti u stanju podržati potrebu tranzicije prema jednom "Low-carbon economy", kao doprinosu ruralnom razvoju.
Federico Antognazza, Elisabetta Angelino, Riccardo Nola: Preliminarna procjena uskladištenja šumskog ugljika u Lombardiji.
U regiji Lombardija obavljena je inventarizacija šumskih rezervi ugljika s ciljem izračuna bilance između apsorpcije i emisije ugljičnog dioksida, vezano za šumski prirast i promjene na šumskim površinama. Dobiveni podaci služe u strategiji kontrole i ograničenju emisije uzrokovane antropološkom djelatnošću.
U prvoj primjeni objavljen je izračun u okviru Regionalne inventarizacije atmosferske emisije (Forest model), a zatim za sve 1541 općine Regije Lombardija za razdoblje 1990–2008.g.
"Carbon stock" i rezerve ugljika na razini općina, označene su u funkciji odnosa površine svakog tipa šume na podru­čju općine s površinama provincije i regije. Ti su izračuni korigirani podacima o sječama i požarima iz Nacionalne inventarizacije 2011.g.
"Carbon stock" za Lombardiju iznosio je 1990.g. 327 Mt CO2, a za 2008.g. 408 Mt CO2, a zalihe ugljika procjenjuju se na 4,7 Mt CO2 u 2008.godine, što je 5,5 % emisije stakleničkih plinova na regionalnoj razini.
U tijeku su naknadne analize s ciljem preciznijeg obračuna na lokalnoj razini, kako bi se došlo do tehničkih podataka koji bi omogućavali provođenje mjera smanjenja emisije plinova i jačanja šumskog sektora, a sve zbog mogućnosti većeg uskladištenja ugljika i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.
Silvio Bagnato, Roberto Mercurio, Francesco Scarfo (Mediteransko sveučilište Reggio Calabria, Italia): Pošumljavanje četinjačama u Italiji
Obnova šumskih površina pošumljenih četinjačama u sastojine složenije strukture aktualni je izazov za talijansko šumarstvo, kao i povoljnost za proizvodnju energetskog drveta.
U Kalabrijskim Apeninima je u svrhu prirodne obnove primijenjena sječa u krugovima od 2003.godine, kao pokus u šumi kalabrijskog bora (Pinus nigra Arn. ssp. laricio Poiret var. Calabrica Delamare). Pokusi su vršeni u krugovima male površine 380 m2, srednje površine 855 m2 i velike 1520 m2, što predstavlja izračun omjera dijametra kruga i prosječne visine stabla postojeće sastojine (22 m):
D/H…1:1 mali krugovi oko 380 m2
D/H…1,5:1 srednji krugovi oko 855 m2
D/H…2,0:1 veliki krugovi oko 1520 m2
Prvi rezultati pokusa nakon sedam godina dali su sljedeće rezultate:
Ako se želi zadržati u sastojini obnova kalabrijskog bora (koji zahtijeva puno svjetla), potrebno je sjeći površine u velikim krugovima (oko 1500 m2), a za jelu i bukvu koje nisu zahtjevne za svijetlost, dovoljni su mali krugovi od 380 m2 ili malo veći.
Ovo omogućava uzgajivaču da zadrži kalabrijski bor ili da pokrene akciju obnove s autohtonim vrstama.
Interval sječa je 7 godina. Ako se svakom intervencijom posiječe 30 % površine, ciklus se kompletira za oko 20 godina. U tom slučaju se prilikom sječe može dobiti 15–70 m3 po krugu ili oko 140 m3/ha u svakom intervalu.
Ovaj način sječa predstavlja održivi način gospodarenja, jer predstavlja mali "udar" na okoliš i izgled krajolika, a uz to osigurava drvni materijal za proizvodnju energije.
Clelia Cirillo i dr: Socijalna i kulturna gledišta održivog gospodarenja šumom – primjer Regije Campania
Na četvrtoj Konferenciji o zaštiti šuma u Europi (Beč 2013) među pet rezolucija usvojena je i rekreativna funkcija šuma.
U skladu s tom rezolucijom u Regiji Campagna inicirana je aktivnost s ciljem da šume budu otvorenije za javnost.
Socijalni i kulturni sadržaj važan je dio u održivom gospodarenju šumama. Iz tog razloga "Agrikulturalni odsjek regije Campagna"

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 80     <-- 80 -->        PDF

organizirao brojne aktivnosti, edukativnog i rekreacijskog sadržaja u šumama okolice Napulja. Posjetitelji imaju prilike otkriti ljepote tih šuma i posjetiti lokacije velike kulturne i povijesne vrijednosti.
Posebno su interesantne dine na obali Cuma, koje je komisija UN-a svrstala u "Područje posebnog interesa".
Zbog lakšeg pristupa posjetitelja ovim lokacijama, predviđena je i obnova postaje lokalne željezničke pruge, koja se nalazi usred 100 ha šume.
Gradsko vijeće Napulja pokrenulo je bratimljenje s Parkovima prirode "Campagne" i "Alpilless" u Francuskoj.
Optimalnom razvoju kulturnih i znanstvenih aktivnosti doprinijet će i otvaranje didaktičkog laboratorija unutar rekreacijskog centra.
Rocio Danica Condor, Marina Vitullo: Nacionalna inventarizacija emisije stakleničkih plinova u okviru konferencije o klimatskim promjenama
Protokol iz Kyota kao instrument planiranja mjera za ublažavanje negativnog utjecaja emisije uključen je u strategiju razvoja ruralnih područja.
Nacionalna inventura stakleničkih plinova kao rezultat antropološke aktivnosti treba dati godišnja izvješća sekretarijatu UNFCCC (Konvencija UN o klimatskim promjenama), također i za emisije koje nisu kontrolirane po protokolu iz Montreala.
Metodologije koje se koriste za inventarizaciju emisije propisane su konvencijom UN-a na osnovi odrednica po zahtjevu protokola iz Kyota.
U razdoblju 1990. do 2009.g. ukupna emisija stakleničkih plinova smanjena je za 5,4 %, a agrikulturni sektor ima smanjenje emisije od 15,1 % za razdoblje 1990–2009. godine, dok je kategorija terenskih radova i šumarstva odgovorna za emisiju od 94,7 Mt CO2 u 2009. godini.
Od 1990–2009.g. ukupna emisija CO2 porasla je 53,2 %.
Budući trend do 2020.g. predviđa smanjenje emisije plinova agrarnog porijekla za 4 %, u odnosu na 2009.g., a sektor terenskih radova i šumarstva povećanje od 13 %.
Nacionalna inventura emisije stakleničkih plinova koristan je instrument za planiranje mjera za ublaženje zagađenja i treba biti uključena u strategiju ruralnog razvoja.
Paolo Derchi, Adriano Stagnaro: Iskustva o ruralnom razvoju u Ligurijskim Apeninima
Desetogodišnje iskustvo gospodarenja šumama i područjem u apeninskom području daje korisne primjene za razvoj raznih aktivnosti u ruralnom području. Gospodarenje šumom integrirano s raznim aktivnostima, omogućuje suradnju sudionika: šumovlasnika, poljoprivrednika, općine, prerađivača drvne mase, lokalne administracije i tehničkih struka.
Posebno je jaka aktivnost šumskog konzorcija (pretežito u privatnom vlasništvu), koji organizira aktivnost na razvoju obnovljive energije, distribuciju toplinske energije, valorizaciju drveta kroz zanatsko poduzetništvo, gospodarenje zemljištem, poboljšanje šumske mehanizacije, održavanje servisa šumskih strojeva.
Ove aktivnosti u Ligurijskim Apeninima daju novi pristup u gospodarenju šumom i šumskim zemljištem u suradnji s malim šumo-vlasnicima i lokalnom zajednicom.
Diego Florian, Mauro Masiero, Robert Mavsar, Davide Pettenella: Primjena metode "Due Diligence" predviđena Programom razvoja ruralnih područja
Europski parlament je u listopadu 2010.g. usvojio zakonsku odrednicu "Timber Regulation", s primjenom od ožujka 2013.g. Ta odrednica definira obveze koje imaju trgovci drvetom i drvnim proizvodima na području EU, s ciljem da se spriječi promet nelegalno stečenom drvnom masom. Da bi se poštivala "Timber Regulation" operatori moraju primijeniti metodu "Due Diligence" (potrebna ispravnost), koji atestira da je drvo koje je u prometu legalnog porijekla.
U članku su autori predstavili prednosti te regulative za šumski sektor EU.
Kod primjene ove regulative koristit će se iskustva iz SAD-a, gdje ovakav način kontrole prometa drvom dugo funkcionira.
Aktualnosti i kultura
Fabio Cappelli: Moja razmišljanja o "Sustavnom šumarstvu"
Prošlo je već više godina od kada su Orazio Ciancio i Susanna Nocentini predložili primjenu novog modela gospodarenja šumom "Selvicoltura sistemica". To je izazvalo velike polemike i podvojena mišljenja talijanske šumarske struke. Poslije kongresa u Tarormini te su rasprave postale još očitije i unijele dosta "dezorijentacije" u stavovima znanstvenika. Autor ovog članka prisjeća se svog studija i početka svoje aktivnosti, kada su se po njemu jasno diferencirala tri aspekta šumarstva:
Industrijski – koji se odvijao "izvan šuma", ali svakako spa­da u šumarstvo. To su veliki kompleksi površina pošumljeni uglavnom četinjačama 60-ih godina prošloga stoljeća.
Klasični – koji obuhvaća šume visokog uzgoja u Apeninima, koje mogu biti istodobne ili raznodobne, a gospodari se ili golom sječom ili (rjeđe) "na preskok". Tu spadaju i panjače s kojima se gospodari na uobičajeni način.
Naturalistički – koji se primjenjuje u istočnim Alpama. Manje je shematski od prethodnog i protežira prirodno pomlađivanje, a glavni je cilj proizvodnja drvne mase i ekonomski učinci.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 81     <-- 81 -->        PDF

U tom razdoblju šumari su po pisanju De Philippisa počeli učiti povezivanje šumarstva s ekologijom.
"Selvicoltura sistemica" temelji se na održivom gospodarenju, očuvanju i uravnoteženom korištenju zemljišta i ekološko-okolišnih poboljšanja šumarskih područja. Ne nastavlja se s uobičajenim shemama, a rezultati se mjere uspjehom nakon kulturnih zahvata.
Autor smatra da "Selvicoltura sistemica" treba imati puno priznanje. Njena primjena može se također odrediti za sljedeća područja:
šumski kompleksi kojima gospodari država o svom tro­šku. To su pretežito planinske šume s velikim vodozaštitnim funkcijama. Pretežito se radi o šumama četinjača, gdje su najviše zastupljene razne vrste borova. Nova pošumljavanja nisu dala dobre rezultate zbog više razloga: privatno vlasništvo, loše planirane aktivnosti i neriješene kompetencije država – regije.
Državne šume, prirodni rezervati, vrijedne šumske površine u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima predstavljaju subjekte, gdje primjena sustavnog šumarstva ne nailazi na nikakve probleme. Tu se može uočiti velika prednost, gdje sve funkcije šuma dolaze do izražaja.
Općinske šume predstavljaju naglašen problem s obzirom na velike razlike sjever–jug, te različite lokalne interese, ali su očite prednosti za okoliš i zajednicu.
Od velikog su interesa otvorene rasprave o: gospodarenju ostarjelim panjačama, gospodarenje u područjima hidrološke nestabilnosti, gospodarenje uz povećan broj divljih dvopapkara i sl.
Ovi zaključci usko su povezani sa "Sustavnim šumarstvom" i zaslužuju sustavne mjere, koje se mogu i trebaju primjenjivati.

Dr. sc. Andrija Vukadin

Prof. dr. sc. Milan Glavaš

Dr. sc. Andrija Vukadin, dipl. inž. šum. obranio je 11. svibnja 2012. godine disertaciju pod naslovom "Anoplophora chinensis (Forster, 1771) (Coleoptera, Cerambycidae) – biologija, putovi introdukcije i mogućnost njenog štetnog utjecaja na šumsku vegetaciju Hrvatske", te time stekao akademski stupanj doktora znanosti iz biotehničkog područja znanosti, znanstvenog polja šumarstvo. Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu:
Prof. dr. sc. Josip Margaletić – Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. sc. Boris Hrašovec (mentor) – Šumarski fakultet Zagreb i prof. dr. sc. Mirza Dautbašić – Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
Disertacija obuhvaća 108 stranica, na kojima je uz tekst uključeno 78 slika (fotografije, grafikoni, zemljopisne karte, prikazi statističke obrade) i 20 tablica. Sastoji se od sljedećih poglavlja: Uvod, Ciljevi istraživanja, Materijali i metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura. U prilogu disertacije je Informacija o mentoru, Zahvala, Temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, Popis slika, tablica i kratica korištenih u tekstu te Životopis.
Andrija Vukadin rođen je 25.11.1969. godine u Osijeku. Osnovnu školu završio je u Đakovu, a srednju šumarsku školu u Vinkovcima. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu – Šumarskom odsjeku diplomirao je 1994. godine. U početku kratko radi u privatnoj tvrtki MBM u Lučkom, gdje je izvrsno upoznao hortikulturne biljke. Sljedi kraći volonterski rad 1995. godine u Zavodu za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, gdje se uglavnom posvetio zaštitarskoj komponenti biljka u rasadnicima. Početkom 1996. godine zapošljava se kao stručni suradnik u Zavodu za zaštitu bilja u poljo­privredi i šumarstvu Republike Hrvatske, gdje je i danas u radnom odnosu. Obavljao je zdravstvene preglede biljaka u rasadnicima, sudjelovao u istraživanju sredstava za zaštitu bilja za primjenu u šumarstvu i na osposobljavanju stručnjaka za rad u poljoprivrednim ljekarnama. Vodio je tri projekta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Od 2004. godine voditelj je projekta koje financira Mi­nistarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva: Venuće i sušenje hortikulturnih biljaka – Phytophthora ramo­rum, Borova nematoda – Bursaphelenchus xylophilus i od 2008. godine Azijska strizibuba – Anoplophora chinensis. U nekoliko važnih europskih centara specijalizirao se na problematici značajnih grupa kukaca: dijagnostiku leptira (Lepidoptera) s naglaskom na porodicu Tortiricidae na Sveučilištu Molise (Universita delgi studi del Molise), Campobasso, Italija, u listopadu 2005. S područja dijagnostike kornjaša (Coleoptera),