DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 76     <-- 76 -->        PDF

LOV POLJSKIH KOKA

Alojzije Frković, dip. ing. šum.

Pisati o poljskim kokama, pa i o njihovu lovu, nije lako. O toj našoj još uvijek najlovljenijoj sitnoj pernatoj divljači mnogo se pisalo. Nema knjige, brošure, priručnika, kao ni brojnih drugih članaka koji su iz svog izvora gledanja obrađivali tu "k malom lovu spadajuću korisnu pernatu divljač", kako ju je još krajem 19.st. "krstio" šumarnik Fran Žaver Kesterčanek. Ipak, svaki novi izvor, svaki novi pisani uradak otkriva nam o jarebici kamenjarki, trčki, fazanu, prepelici nešto novo. Tako je i s monografskim djelom Lov poljskih koka Davora Martića, osnivača i glavnog urednika splitske "Dobre kobi", mjesečnika za lovce, ljubitelje pasa i prirode. Kad se objedini stručno znanje i iskustvo "meštra" tog "veličanstvenog, viteškog i neponovljivog lova na divljač našega podneblja" i sve to pretoči u pisanu riječ izvrsnog stilista, evo nam još jedne dobre knjige o našoj pernatoj divljači. "Monografiju Lov poljskih koka", stoji u uvodniku knjige, "napisao sam za sve časne i etičke lovce na pero, ne da ih učim ili podučim, nego da ih podsjetim na pravilan lov…", posebno napominjući da tim pticama "svaki put lovac valja pružiti priliku da pobjegnu, da odlete. Ako ne zbog drugoga, onda zbog toga što smo mi ljudi, lovci s praiskonskom naravi, već stoljećima ugušili instinkt predatora. Nismo više ono što smo bili, kada nam je život ovisio o ulovu."
Pitanje migracija sitne pernate divljači
Monografija je obima 152 stranice velikog enciklopedijskog formata (33,5x23,5 cm). Bez Uvoda i Priloga, podijeljena je u dvanaest poglavlja s potpoglavljima, koja predstavljaju posebne manje cjeline pa se mogu čitati i izučavati kao zasebni dijelovi. Tekst je obogaćen s 56 kolor fotografija Radoslava Bekavca, Dragutina Milanovića i Marija Todorića, te s gotovo istim brojem izvornih crteža. Naslovnica i zaslovnica svakog poglavlja ilustrirana je fotografijom dotične vrste divljači o kojoj se govori ili pak s prizorima iz lova (rad pasa ptičara, uzgojna volijera, krajolik). Izdavač i suizdavač knjige su Dobra kob d.o.o i Slobodna Dalmacija d.d. Split, grafičku pripremu potpisuje Siniša Bebić, a tiskala ju je Tiskara Slobodna Dalmacija.
Prvih deset stranica prvoga poglavlja autor posvećuje prirodnim obilježjima poljskih koka, njihovoj anatomiji i morfologiji, s posebnim osvrtom na upit: kako divljač osjeća i doživljava prisutnost lovca u lovištu, doživljavajući ga kao neprijatelja, posebice kada uza se ima četveronožnog pomagača? Kao iskusan lovac iza kojega stoji "četrdeset godina aktivnog lovljenja, promatranja i izučavanja poljskih koka", Martić se dotakao još uvijek znanstveno nedovoljno istraženog pitanja premještanja, uočenih migracija te divljači, iznoseći svoje mišljenje i kazivanja drugih. Značajke etičkog lovca podrobnije su raspravljene u poglavlju Etika u lovu. Uz ono poznato etičko načelo da se na pernatu divljač strijelja samo u letu (na zeca u trku!), da se ne puca na udaljenost kraću od 10 m ni veću od 50 m (nas je prof. Ivo Čeović učio da se ne strijelja na udaljenost veću od 35 koračaja!), u ovom se poglavlju raspravlja o vještini gađanja, pravilima pretjecanja i dr., sve potkrijepljeno izvornim edukativnim crtežima.
Razvoj lovstva na vlastelinstvu grofovije Bombelles
Prije nego nastavi s opisom pojedinih vrsta poljskih koka (obradit će i manje poznate vrste poput virdžinijske prepelice i jarebice čukar), poglavlju Počeci uzgoja i lova dodana je studija Prilog povijesti razvoja lovne privrede u sjevernoj Hrvatskoj od 1872. do 1945. iz pera jednog od nasljednika plemićke obitelji Bombelles prof.dr.sc. Josepha T. Bombellesa, koju je uputio Davoru Martiću nepune pola godine prije svoje smrti. "Cilj mi je prikazati razvoj lovstva kao grane privrede na vlastelinstvu grofovije Bombelles, temeljene na lovnim knjigama gospodarstva i osobnim sjećanjima". Ključnim čimbenikom za prosperitet lovišta Zelendvor Joseph Bombelles vidi u angažmanu Pavla Witthmanna iz Češke, "jednog od najvećih austro-ugarskih stručnjaka za uzgoj pernate divljači", čijim je dovođenjem u Komar (1871)