DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 67     <-- 67 -->        PDF

mjesto i plaću nego što je imao prije odlaska u Ministarstvo. Možda je kolega Sušnik samo slučajno, kao koleteralna žrtva, u namjeri razotkrivanja i demontiranja Hrvatskih šuma d. o. o. kao prepreke na putu rasprodaje i koncesioniranja šuma Hrvatske, oklevetan u tjedniku Globus, no nanesena mu je golema nepravda.
Kao tajnik Hrvatskoga šumarskoga društva, strukovne udruge osnovane prije 166 godina, bez primisli da kritiziram časnu novinarsku struku, molim za objektivnost i kom­­petentnost kod pisanja sličnih, pa i ovakvih možda i naručenih članaka.
U vašim je rukama snažno oružje, nadam se i odgovornost.

Prof. dr. sc. IGOR ANIĆ – Novi redoviti član hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Prof. dr. sc. Milan Glavaš

Dr. sc. Igor Anić, redoviti sveučilišni profesor, na izbornoj skupštini održanoj 10. svibnja 2012. godine izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razred za prirodne znanosti. U ovom članku prikazuju se biografija te nastavna i znanstvena djelatnost našega novoga akademika Igora Anića. Da bi slika bila jasnija, osvrnut ćemo se i na HAZU, njen Razred za prirodne znanosti, s popisom svih dosadašnji akademika šumara.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj. Na idejama Hrvatskog narodnog preporoda, Hrvatski Sabor je 29. travnja 1861. godine svojim zaključkom pokrenuo postupak njezina osnivanja. Posebne zasluge za to je imao biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je bio Akademijin utemeljitelj i pokrovitelj. U početku je nosila naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, kao i od 1945. do 1991. godine. Naziv Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijeljen joj je u razdoblju Drugoga svjetskog rata i ponovo 1991. godine. Znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziran je danas u njezinih 9 razreda, 15 znanstvenih vijeća i odbora, 4 muzejsko-galerijske jedinice te u 22 znanstveno-istraživačke jedinice (zavodi). Za nas su zanimljivi 3. Razred za prirodne znanosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode.
Članstvo u Akademiji je priznanje za osobite uspjehe postignute na područjima znanosti, odnosno umjetnosti. Akademija bira nove članove svake dvije godine. Prijedlog za izbor članova mogu dati akademijini razredi (za akademika Igora Anića prijedlog je dao Razred za prirodne znanosti), Vijeća fakulteta i umjetničkih akademija, Sveučilišni senat i Znanstvena vijeća znanstvenih organizacija. Članovi Akademije su počasni, redoviti, dopisni i suradnici.
Svrha djelovanja joj je samostalno istraživanje i svestrano poticanje znanosti i umjetnosti. Akademija djelatnost organizira u svojim razredima, znanstvenim i umjetničkim jedinicama, vijećima i drugim tijelima, a istraživačkoj djelatnosti poklanja posebnu pozornost. U gradovima diljem Hrvatske HAZU ima ustrojene različite jedinice. Među njima šumarska se struka svojim aktivnostima posebice iskazala u Centru za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima.
Razred za prirodne znanosti
Razred za prirodne znanosti u širem smislu u svom sastavu ima dvije skupine znanosti, biološke i geološke. Radni sastav razreda čine redoviti članovi, a u širi njegov sastav ulaze dopisni članovi i članovi suradnici. Razredu je na čelu tajnik. Razred za prirodne znanosti danas broji 18 redovitih članova (2 šumara) i 11 članova suradnika. Razred za prirodne znanosti je u proteklom desetljeću organizirao nekoliko značajnih znanstvenih skupova sa središnjim šumarskim temama. To su:

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 68     <-- 68 -->        PDF

– Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Vinkovci, 2003.
– Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije, Zagreb, 2006.
–Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj, Zagreb, 2007.
–Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima, Zagreb, 2008.
–Poljoprivreda i šumarstvo hrvatskoga Sredozemlja na pragu Europske unije, Split, 2011.
Prije održavanja skupova u ediciji HAZU tiskani su Zborni­­ci sažetaka, a kasnije Zbornici radova. S posljednjeg skupa Zbornik radova je u završnoj fazi pripreme za tisak.
Šumari akademici
Hrvatsko šumarstvo je iznjedrilo velik broj svjetski uglednih znanstvenika koji su svojim djelima utemeljili šumarsko obrazovanje i znanost u domovini i izvan nje. Šumarska struka je ponosna na svoje znanstvenike, a posebice na one čiji je znanstveni doprinos priznat članstvom u HAZU i drugim Akademijama. Ovu priliku koristim da ih navedem na jednom mjestu, i to redom kada su postali akademici.
Akademik ALEKSANDAR UGRENOVIĆ, redoviti profesor Uporabe šuma sa trgovinom i industrijom drveta i Šumarske politike (Zagreb, 1883–Zagreb, 1958). Za redovitog člana JAZU izabran je 1948. godine. Bio je dopisni član Čehoslovačke akademije za poljoprivredne znanosti u Pragu i počasni član Talijanske akademije za šumarske znanosti u Firenci.
Akademik MILAN ANIĆ, redoviti profesor Uzgajanja šuma i Šumarske fitocenologije (Plitvički Ljeskovac, 1906–Zagreb, 1968). Od 1958. godine bio je dopisni član Talijanske akademije za šumarske znanosti u Firenci, a 1968. godine izabran je za redovitog člana JAZU.
Akademik MIRKO VIDAKOVIĆ, redoviti profesor Dendrologije i Šumarske genetike s oplemenjivanjem šumskoga drveća (Svetozar Miletić, 1924–Zagreb, 2002). Izvanredni član JAZU postao je 1969.g., a redoviti 1981. godine. Za počasnog člana Akademije šumarskih znanosti izabran je 1997. godine.
Akademik DUŠAN KLEPAC, redoviti profesor Uređivanja šuma (Čabar, 1917–Samobor, 2006). Za izvanrednog člana JAZU izabran je 1977., a za redovitoga HAZU 1991. godine. Bio je počasni član osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti 1976. godine. Počasni član Talijanske akademije za šumarske znanosti u Firenci bio je od 1976. godine. Za redovitog člana Akademije šumarskih znanosti izabran je 1997. godine.
Akademik SLAVKO MATIĆ, redoviti profesor Uzgajanja šuma i Osnova šumarstva (Livno, 1938). Za redovitiog čla­na HAZU izabran je 2004. godine. Redoviti je član i predsjednik Akademije šumarskih znanosti od njenog osnutka 1996. godine. Predsjednik je Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU i voditelj Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima.
Akademik IGOR ANIĆ, redoviti profesor Uzgajanja šuma (Knin, 1967). Za člana suradnika HAZU u Razredu za prirodne znanosti izabran je 2006., a za redovitoga 2012. godine. Od 2010. godine izvanredni je član Akademije šumarskih znanosti. Od ožujka ove godine imenovan je voditeljem Arboretuma HAZU u Trstenu.
Osim navedenih, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavali su i sljedeći akademici:
Akademik Dragutin Gorjanović Kramberger, redoviti profesor Geodezije i Paleontologije na Mudroslovnom fakultetu (Zagreb, 1856–Zagreb, 1936). Godine 1891. izabran je za dopisnog člana JAZU.
Akademik ANDRIJA MOHOROVIČIĆ, geofizičar, profesor na Šumarskoj akademiji u Zagrebu (Volosko, 1857–Zagreb, 1936). Bio je dopisni član JAZU od 1893., a redoviti od 1898. godine. Tajnik Matematičko-prirodoslovnog razreda JAZU bio je od 1918. do 1922. godine.
Akademik IVO PEVALEK, redoviti profesor Botanike (Novigrad Podravski, 1893–Zagreb, 1967). Bio je dopisni član JAZU od 1927., a redoviti od 1960. godine.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Akademik MIHOVIL GRAČANIN, redoviti profesor Pedologije (Skela na Drini, 1901–Zagreb, 1981). Bio je redoviti član JAZU do 1951. godine te dopisni član Češkoslovačke akademije poljoprivrednih znanosti u Pragu od 1936. godine.
Akademik Miroslav Tajder, redoviti profesor Petrografije i mineralogije (Vukovar, 1909–Zagreb, 1983). Dopisni član JAZU postao je 1954., a redoviti 1958. godine.
Životopis akademika Igora Anića
Akademik Igor Anić rođen je 1967. godine u Kninu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1992. godine. Iste godine zaposlio se kao mladi istraživač na Katedri za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. U suradničko zvanje mlađeg asistenta izabran je 1993. godine. Poslijediplomski studij iz Silvikulture završio je 1996. godine, obranivši znanstveni magistarski rad pod naslovom "Pomlađivanje i razvoj sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u središnjoj Hrvatskoj". Nakon toga, 1997. godine izabran je u zvanje asistenta. Disertaciju pod naslovom "Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini" obranio je 2001. godine. Slijede nastavna i znanstvena napredovanja: viši asistent 2001., docent 2003., izvanredni profesor 2007., znan­stveni savjetnik 2009. i redoviti profesor 2011. godine.
Tijekom 20-godišnjeg rada akademik Igor Anić dao je važne priloge u razvoju koncepta prirodnog uzgajanja šuma, i to u poznavanju morfologije, strukture, njege, obnove i revitalizacije poplavnih šuma te u razvoju istraživanja naših prašuma. U stručnoj praksi angažiran je na rješavanju problema uzgajanja gospodarskih šuma, kao i onih u sklopu zaštićenih objekata prirode. Za potrebe hrvatske šumarske prakse razvija program njege sastojina u mlađim razvojnim stadijima šuma hrasta lužnjaka, istražuje mogućnosti obnove nasada topola nakon višekratnih oplodnji, bavi se bukovo-jelovim šumama NP Plitvička jezera.
Akademik Igor Anić voditelj je usmjerenja Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje na poslijediplomskom doktorskom studiju. Nastavnik je uzgajanja šuma na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Akademske godine 2004/05. imenovan je gostujućim profesorom uzgajanja šuma na Mendelovom sveučilištu u Brnu. Bio je mentor 48 diplomskih i završnih radova, 6 magistarskih radova i 2 disertacije. Kao član povjerenstava bio je pri obrani mnogih radova svih navedenih stupnjeva. Bio je vodič brojnim ekskurzijama stručnjaka, studenata i profesora, kako domaćih, tako i iz inozemstva. U posljednjih sedam godina organizira međunarodnu razmjenu studenata i profesora šumarstva iz Češke, Austrije i Hrvatske.
Akademske godine 2005/06. bio je prodekan za međunarodne odnose našega Fakulteta. Član je Povjerenstva za potvrdu izbora u zvanja Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Danas obnaša dužnost predstojnika Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma na matičnom fakultetu.
Kao voditelj i suradnik radio je na 17 znanstvenih projekata. Sudjelovao je na 38 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Bio je član organizacijskog, znanstvenog i programskog odbora 9 znanstvenih skupova. U razdoblju od 1996. do 2006. bio je urednik, a od 2006. do 2009. godine glavni urednik Glasnika za šumske pokuse. Član je uređivačkog odbora Šumarskog lista i časopisa Croatian Journal of Forest Engineering. Uredio je nekoliko znanstvenih knjiga, sveučilišnih udžbenika i zbornika radova s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Recenzirao je članke u inozemnim časopisima te znanstvene projekte i studijske programe. Predsjednik je Razreda inženjera šumarstva Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, te član nekoliko domaćih stručnih udruga. Vodio je znanstvenu grupu Poplavni i obalni ekosustavi međunarodne znanstvene asocijacije IUFRO. Predstavnik je Re­pub­like Hrvatske i član upravnoga vijeća međunarodne asocijacije Pro Silva Europa.
Tijekom svoga rada objavio je 93 znanstvena rada, 17 stručnih radova i još 55 različitih članaka. Za studente Šumarskog fakulteta napisao je 4 skripte. Suautor je 20 poglavlja u 10 znanstvenih i stručnih knjiga, monografija i priručnika.
Na kraju treba naglasiti da Igor Anić s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti intenzivno surađuje, posebice od 2006. godine kada je izabran za člana suradnika u Razred za prirodne znanosti. U proteklih 5 godina inicirao jr i sudjelovao u organizaciji 3 znanstvena skupa, od kojih dva međunarodna. Za sve je njih uredio Zbornike sažetaka i Zbornike radova. Sudjelovao je na okruglom stolu, recenzirao knjige i znanstvene radove za potrebe HAZU. Na znan­stvenim skupovima u organizaciji HAZU prezentirao je 9 znanstvenih radova koji su objavljeni u njenim edicijama.
Za višegodišnji rad na dobrobit šumarstva Igor Anić je 2006. godine dobio zasluženo priznanje od Hrvatskog šumarskog društva. Priznanje za cjelokupan znanstveni i nastavni rad i velik angažman u HAZU dobio je najveće moguće priznanje, a to je izbor u redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne znanosti.
Vjerujem da je to kolegi Igoru Aniću veliko zadovoljstvo, a šumarskoj struci izuzetan ponos. Uz želje daljnjeg uspješnog rada, osobno mu uručujem iskrene čestitke.